Jedini dizelski motocikl, Golf dizel… Zlatni trenutci omražene tehnologije

Sve veći broj gradova zabranjuje automobile s dizelskim motorima ili uvodi skupe takse za njih pa je pravo vrijeme za pitanje dolazi li dizelskim motorima kraj

Na samu godinu svoje smrti Rudolf Diesel je u svoje bilješke napisao: Još samo da bude kompatibilan u automobilima i moja životna zadaća bit će završena! Nažalost, Diesel nije doživio taj magični trenutak slave. Od tada su prošla duga dva desetljeća potrebna za ispunjenje suživota dizel-agregata i automobila. Sam početak razvoja dizelmotora krajem 19. stoljeća nije baš djelovao optimistično. Glomazni jednocilindrični gorostas iz Augsburga imao je obujam sedam litara i bio težak 4,5 tona, a pri svojem startanju bukom bi uzbunio pola grada. Zapravo, desetljećima je dizelski motor bio sinonim za pouzdanost i ustrajnost u korištenju, ali gdje je neminovna nuspojava bila i poprilična buka praćena odgovarajućom dimnom zavjesom neprivlačnog mirisa. Taj karakter je tijekom vremena poprimio prihvatljive karakteristike s novim imidžom. Sport, agilnost, udobnost, upravljivost, štedljivost i ekološka podobnost atributi su koji se već dugo vežu za nove generacije automobila pokretane dizel-motorima. No dizel-motor suočen je danas s do sada najvećim izazovima. Tehnološki dizelski motor polako posustaje u odnosu na benzinske motore koje konstruktori posljednjih godina intenzivno opskrbljuju inovacijama. Benzinski motori postaju štedljivi, kompaktniji i s još velikim potencijalom za daljnji razvoj.

Sve strože ekološke norme nameću visoke troškove razvoja dizelaša i u konačnici finalnog proizvoda, što proizvođačima ostavlja sve manji profit kod vozila s tim motorom. Renault, PSA, VW i još neki svjetski igrači predviđaju da će dizelski agregat ubrzo biti isplativ u ponudi samo od klase kompakata na više. Volvo je najavio ozbiljno da namjerava  dizele zamijeniti elektromotorima. Dodatno tenzije podiže i sve veći broj svjetskih metropola koje namjeravaju zabraniti dizelski pogon u gradskom prometu. Hoće li dizelaši doživjeti tehnički nokaut nakon više od osam desetljeća suživota s automobilima pitanje je na koje ćemo očito ubrzo dobiti odgovor, a do tada – evo najzanimljivijih dizelaša.

Izvanredan izumitelj, ali loš trgovac

Rudolf Diesel (1858. – 1913.) jedan je od rijetkih izumitelja koji je uspio paralelno s razvojem svojeg izuma uspješno prodavati i licencu za njega. Premda nije doživio puni uspjeh svojeg izuma, Diesel je postao u nepunih sedam godina milijunaš. Od 1893. do 1900. godine prodao je licencu u 26 tvrtki širom svijeta. Diesel je bio izvanredan izumitelj, ali loš trgovac. Licencni ugovori koje je sklapao bazirao je većim dijelom na povjerenju među partnerima, što se pokazalo kao vrlo loša procjena. Izumitelj je vlastitim dionicama pokušao špekulirati na burzi uz pomoć tvrtke koju je osnovao u Augsburgu, ulagao je u tržište nekretnina i u naftna polja, a kad su mu konačno 1907. istekla patentna prava, milijuni su se otopili kao led na suncu! Unatoč velikom izumu, Diesel je bio ponovno na financijskom početku, gotovo siromašan kao crkveni miš! Danas njegov izum doslovno pokreće svijet!

Fiatova uspješnica

Fiat Chroma bio je neobičan plod zajedništva između Saaba, Fiata, Lancije i Alfa Romea. Njemački mediji okarakterizirali su Chromu kao najprostraniju u klasi dodavši tome da je najštedljivija i s performansama bolja čak od njemačke konkurencije. S obzirom na to da je talijansko tržište tradicionalno orijentirano na dizelske motore, Fiat je 1987. predstavio Chromu 1,9 Turbodiesel i.d. Bio je to prvi svjetski dizelaš s direktnim ubrizgavanjem goriva. Motor s 92 KS trošio je rekordno malih 3,9 l/100 km pri 90 km/h. Mala Fiat Panda trošila je 20 posto više goriva!

I danas isti sistem

Tehnologija common-rail ubrizgavanja goriva i danas je najkorištenija kod automobila s ugrađenim dizelskim motorom. Alfa Romeo 156 1,9 JTD i Mercedes Benz C 220 CDI iz 1997. bili su nositelji novoga trenda. Common-rail tehnologija bila je razvijena u suradnji s tvrtkom Bosch, koja je i danas najveći inovator na sustavima ubrizgavanja dizelskoga goriva.

Nema dizela do Volkswagen Golfa

Ako nije dizel nije Golf. Tako bi na našim sajmovima automobila većina trgovaca i kupaca komentirala kultni status Volkswagenova bestselera. Golf je 1974. bio odgovor VW-a na energetsku krizu i konačno prava alternativa Bubi. Praktičan i simpatičan automobil dobio je i treću dimenziju 1976. u vidu modela Golf 1,5 D. Atmosferski dizelaš s 50 KS trošio je od 5,5 do 7 l/100 km, a zahvaljujući njemu Golf su novinari proglasili najštedljivijim i najmanjim osobnim automobilom s dizelom na svijetu. Bio je to prvi pravi velikoserijski dizelaš u povijesti automobilske industrije.

Pumpa-brizgaljka kao alternativa common-railu

VW je oduvijek imao malo drugačiji pristup tehnologijama. Stoga ne čudi da su s VW Passatom TDI uveli 1998. godine visokotlačno direktno ubrizgavanje dizelskog goriva po sistemu pumpa-brizgaljka (PDE – Pumpe-Düse Einheit). Bio je to VW-ov bučniji i grublji pandan common-railu na koji su se ipak prebacili 2010. godine.

Treća generacija petice s elektronikom

BMW serija 5 (E34) prva je kod koje su kupcima inicijalno na raspolaganju bili isključivo šestcilindarski motori. Vrhunac tehnologije nove serije bio je hi tech BMW 524 td predstavljen 1986. te čiji je dizelaš zahvaljujući kompletnom elektronski upravljanom radu motora i ubrizgavanja goriva (DDE – digital diesel elektronik) imao karakteristike gotovo istovjetne benzinskim konkurentima. Program je upravljao nizom senzora na temelju kojih je softver balansirao idealan režim rada motora.    

U početku bijaše Mercedes

Sinonim za dizelski automobil oduvijek je bio Mercedes. Karijera Daimler Benza u segmentu automobila s dizelskim agregatima započinje davne 1936., kad je na salonu u Berlinu predstavljen prvi serijski automobil na svijetu, tip 260 D (W 138). Bilo je to 44 godine nakon što je Diesel primio patent i punih 50 godina nakon što je patentiran Benz automobil. Novitet je imao ugrađen četverocilindrični dizelski motor obujma 2,5 litara i snage 45 KS, a označen je kao OM 138 (Oel-motor). Uspjeh bi bio nemoguć bez Boschova uređaja za ubrizgavanje goriva, koji je omogućavao adekvatnu opskrbu goriva u svim režimima rada dizelskog motora. Automobil je mogao postići najveću brzinu od 97 km/h i konzumirao je pri tome prosječno od 9 do 11 l plinskog ulja na 100 km. Bila je to prava revolucija u cestovnom prometu. Prvi su potencijal novog agregata prepoznali njemački taksisti. Za njih je računica bila prilično jednostavna. Cijena dizela iznosila je 24 pfenniga, za razliku od benzina čija je cijena iznosila 39 pfenniga. No taksisti su uživali i posebnu pogodnost pri kupnji dizelskoga goriva – stajao ih je samo 19 pfenniga. Mercedes 260 D bio je isporučen u različitim karoserijskim izvedbama, a u rujnu 1936. predstavljen je i kao prvi dizel-kabriolet na svjetskim cestama. Do 1940. je 260 D produciran u 1967 primjeraka, od kojih su već neki imali iza sebe i po milijun prijeđenih kilometara.

Štedljiva minijatura

Svjetski rekord u proizvodnji najmanjeg dizelskog motora za svakodnevnu uporabu drži njemačka tvrtka Farymann čiji je aluminijski dizelaš oznake K4 bio namijenjen ugradnji na male motocikle, brodove, agregate… Zračno hlađeni jednocilindarski agregat obujma 171 ccm raspolagao je s 4 KS i vrtio se na svega 3600 o/min. Stao je u prostor dimenzija 400x280x270 mm i težio svega 24 kg. Za ispitivanja štedljivosti koja je provodio VW 1980. Farymann je napravio 9,5 kg teški dizelaš s 3,5 KS, uz čiju pomoć je 100 kg teško vozilo trošilo svega 0,097 l/100 km!

Izdržljivi rekorderi

Kapetan George Edward Thomas Eyston je britanski vozač utrka javnosti najpoznatiji kao brzinski svjetski rekorder na kopnu, koji je poboljšavao čak tri puta tijekom tridesetih za upravljačem Thunderbolta vozeći 555,55 km/h. Eyston je u bolid Flying Spray ugradio V12 dizel obujma 17 litara i na stazi Bonneville postavio 29. travnja 1936. rekord za dizelaše vozeći brzinom od 255 km/h. JCB DIESELMAX na istom je mjestu 2006. godine postavio još važeći rekord za dizelaše na kopnu. Za upravljačem aerodinamičnog vozila s motorima snage 750 KS Andy Green je postigao brzinu od 563,41 km/h.

Ideja stara 75 godina

Vrhuncem razvoja dizel-motora svakako se može smatrati revolucionarni i jedinstveni common-rail boxer dizel koji je 2008. predstavio Subaru. To je prvi i jedini uopće serijski korišteni dizel-motor te konstrukcije u automobilima i nastavak je višedesetljetne tradicije japanskog proizvođača da ugrađuje isključivo boxer motore u svoje proizvode. Moderni dizelaš zapravo ima i uzora. Njemačka tvrtka Krupp je 1933. predstavila boxer dizel za lake kamione, a isti su testirali potom u lakim tenkovima. Kruppova verzija hlađena je zrakom, a intencija konstruktora bila je da se s izmjenom tek nekoliko dijelova jednostavno može konvertirati u benzinski motor. Kruppov motor bio je težak 325 kg, dok njegov moderni pandan ima svega 160 kg. Krupp nikad nije radio automobile.

Jedini motocikl na svijetu s dizelom

Dizel-motor i motocikl nikad se nisu saživjeli u potpunosti. Buka, vibracije, neugodan miris… Royal Enfield ime je britanske tvrtke za proizvodnju motocikala danas koje se spominje još jedino među ljubiteljima klasika. U Indiji je proizvodnja istoimenih motocikala još zastupljena i rade se u dizajnu sedamdesetih već nekoliko desetljeća. Jedan od serijskih projekata indijskog proizvođača bio je svojedobno i upravo ugradnja dizelskog agregata u te motocikle. Ugrađivali su tri jednocilindarska agregata Lombardini obujma 325/6,5 KS, 436/10 KS i 442 ccm/11 KS. Na raspolaganju je kupcima bio i dvocilindraš Ruggerini s 851 ccm/20 KS te Punsun s 836 ccm/22 KS. Komercijalni uspjeh bio je beznačajan čak i u mnogoljudnoj Indiji.

Zlatni trenutak u Le Mansu

Proizvođači dizelskih motora i automobila pokretanih dizelskim motorom također su željeli pouzdanost svojih proizvoda dokazati na trkaćim stazama. U tom kontekstu pionir je bio Amerikanac Clessie Cummins koji 1930. sudjeluje na Indianapolisu zauzevši respektabilno 13. mjesto vozeći prosječno 138,64 km/h uz potrošnju od 6,8 l/100 km. Cummins se opetovano vraćao na Indianapolis. gdje je 1952. svojim Cummins Diesel Specialom s 400 KS osvojio i Pole position. Ipak, do danas najuspješniji natjecateljski bolid ima Audi. Početak uspješnog suživota Audija i TDI motora označen je 1989. s Audijem 100. On je svojim dinamičnim karakteristikama promijenio dotadašnji imidž dizelskih motora. Korak po korak, TDI tehnologija trijumfirala je konačno 2006. na legendarnih 24 sata Le Mansa. Ta utrka koja se održava od 1923. najveći je izazov za proizvođače automobila. Audi je za utrku pripremio novi bolid R10 TDI s V12 motorom i 650 KS. Bilo je to prvi put da na tom zahtjevnom natjecanju uopće sudjeluje vozilo s dizelskim agregatom. I to nije bilo sve. Audi R10 TDI bio je prvi kojemu je i uspjelo pobijediti! Uspjeh je potvrđen čak pet puta.