Kupnja i uvoz odnosno unos automobila s dizelskim motorima u Hrvatsku su unatrag godinu dana sve kompliciraniji. S jedne strane ovaj pogon sve manje ima udjela zbog straha kupaca od strogih regulativa, a istovremeno se na zapadnim tržištima, s kojih dolazi glavnina rabljenih automobila, događa manjak dizelskih pogona.
U prvih šest ovogodišnjih mjeseci dizeli su u Hrvatskoj u prodaji novih automobila imali udio od samo 25,8 posto, prošlu 2020. godinu završili su na 34,8 posto, u 2019. su imali udio 35,1 posto, u 2018. 42,7 posto, a u 2017. godini udio je bio 54,8 posto. Dakle, udio im se rapidno smanjuje, a trend je isti u mnogim zapadnoeuropskim zemljama.
Prije nešto više od godinu dana mnoge države poput Njemačke, Francuske i Španjolske u potpunosti su prekinule proizvodnju novih automobila, zbog širenja i pandemije koronavirusa. Posljedice takve odluke osjećaju i domaći auto saloni koji se bave uvozom rabljenih automobila iz Zapadne Europe.
Uobičajeni scenarij u Njemačkoj i nekim drugim zemljama bio je ovakav: nekoliko godina nakon kupnje novog automobila kupci dolaze u prodajne salone tražeći novi automobil, a pod račun ostavljaju svoj stari. U većini situacija radi se o prvim vlasnicima koji su svoj automobil čuvali i održavali te zbog toga imaju i dobru cijenu. Dakle, s koronakrizom nestala je tradicija staro za novo, što je mnogim hrvatskim kupcima jedina šansa za kupnju novijeg automobila.
Zbog korone nestali su i novi, mladi kupci odnosno djeca kojoj su njihovi bolje stojeći roditelji kupovali nove automobile. Dodajte tome i sve manje modela automobila s dizelskim motorima i već imate manjak takve vrste na tržištu.
Uz manjak automobila i veću potražnju automatski rastu i cijene automobila, što znači da je dizelima porasla cijena – u prosjeku za 13 posto u odnosu na lipanj 2020. Totalno suprotno od očekivanja tijekom proteklih godina. Raspitali smo se u nekoliko domaćih auto salona i dobili informaciju da su prodali praktički sve aute s dizelskim pogonom. Zbog toga nema niti velike prodaje jer novi (rabljeni) automobili ne dolaze u dovoljnim količinama u Hrvatsku. Domaćim kupcima je problem veća cijena jer su navikli da iz zapadnoeuropskih tržišta mogu nabaviti povoljniji automobil nego u Hrvatskoj.
Na online licitacijama koje prate i domaći uvoznici rabljenih nema više tako puno automobila kao nekada. Cijene su visoke, a poznato je da hrvatski kupci žele rabljeni automobil s 90.000 kilometara, ali da ima cijenu kao onaj od 230.000 kilometara. Zbog toga domaćim posrednicima mnogi automobili pobjegnu ispred nosa jer žele pregovarati oko cijene, a za to se vrijeme s drugih tržišta pojavljuju drugi posrednici koji su spremni platiti veću cijenu. Na zapadu prodavači smatraju da je hrvatsko tržište – tržište cjepidlaka.
Posrednici nisu spremni platiti visoku cijenu jer iz razumljivih razloga automobil neće lako prodati domaćem kupcu. Ako posrednici nešto i kupe onda je to „na silu“, samo da se nešto kupi. Marža je mala, kupca će morati dugo čekati. Osim ako imaju automobil u dobrom stanju – taj se proda gotovo isti dan. Loš niti nakon šest mjeseci, saznajemo od prodavača u domaćim salonima s kojima smo razgovarali.
U ovom je trenutku lakše prodati rabljeni automobil prethodno kupljen u Hrvatskoj jer takav automobil ima servisnu povijest, koliko-toliko realne prijeđene kilometre dok lošiji automobili iz inozemstva nemaju takve podatke, što je jako loše za domaće kupce. Dodajmo u cijelu priču i problem s nedostatkom prošlogodišnje rent-a car kupnje koja nakon završetka turističke sezone iznjedri gotovo nove i relativno dobro sačuvane automobile koji nemaju niti godinu dana starosti. Dizelima se u svakom slučaju loše piše, ne samo zbog strogih ekoloških mjera nego i zbog koronavirusa s čijim bismo se posljedicama mogli suočavati i u sljedećoj godini.
