Povijest Zastave 101: Kopija modernija od originala!

Krajem 1971. godine Zastava 101 donosi na tržište petovratnu karoseriju i time prati moderne standarde europske autoindustrije. Kragujevački milijunaš opstao je na tržištu u gotovo nepromijenjenoj formi čak 37 godina...

Gaudenzio Bono, tadašnji generalni direktor Fiata, nervozno je obilazio naše stolove dok smo po strani Paolo Boano i ja šutke promatrali njegove reakcije na naše vizije izgleda budućeg Fiata 128. Ponudili smo mu klasičnu limunzinu, karavan i peterovratnu limunzinu kao novost za koju smo smatrali da će Fiatu donijeti dašak svježine u ponudi. Bono je odjednom promrmljao: gospodine Giacosa i gospodine Boano hvala vam na trudu. Limunzinu i karavan prihvaćam uz doradu, a za ovaj hatchback mislim da nismo spremni! To je za nas preveliki marketinški rizik u ovom trenutku – legendarni Dante Giacosa se evocirajući uspomene na svoje posljednje dane u Fiatu s razočaranjem sjetio kako je Fiat propustio preduhitriti VW Golf. No, Giacosina ideja došla je kao naručena ambicioznom direktoru kragujevačke Zastave.

Prvoslav Raković želio je tvornicu oružja transforirati u modernu automobilsku industriju kojom bi Kragujevac postao balkanski Detroit. Za taj pothvat trebao je potpuno novi model koji bi trebao primarno biti i u potpunosti jugoslavenski proizvod. Raković je s pozornošću pratio razvoj projekta Fiat X 1/1 iza kojeg se skrivao budući Fiat 128, a Bonovo odbijanje peterovratne limunzine došlo mu je kao naručeno. Htio ga je iskoristiti upravo za svoju ideju koja bi u ovom slučaju značila za Zastavu univerzalnu karoseriju koju neće biti potrebno nadopunjavati dodatnim karoserijskim izvedenicama.

Novi ugovor o poslovnoj suradnji sa Fiatom i Giacosino inzistiranje,  rezultira naposlijetku da Fiat daje suglasnost za tzv. projekt X 1/1 Yugoslavia. No, problem je bio što ekipa iz Kragujevca ipak još nije bila dorasla zadatku dizajniranja automobila. Giacosa je tada u biti pro bono u Torinu uz pomoć fiatovih profesionalaca u dizajnerskom centru dovršio krajem šezdesetih posao za Zastavu. Fiat 128 predstavljen je 1969. i 1970. se okitio titulom europskog automobila godine, a što je Zastavi bio dodatni vjetar u leđa da je prvo „nacionalno vozilo“ na dobrom putu.

Paralelno s razvojem budućeg „Stojadina“ u Kragujevcu se rekonstruiraju proizvodni kapaciteti uz i izgradnju novih kojima bi Zastava mogla producirati i do nevjerojatnih 100.000 automobila godišnje! Prvi su tajnu nove Zastave otkrili novinari slovenskog Avto magazina 1970. objavljujući fotografije novog automobila za radničku klasu. Tih nekoliko predserijskih primjeraka još su napravili u Torinu, a isti je javnost konačno u živo upoznala 16. travnja 1971., a krajem iste godine kreće i serijska proizvodnja u Kragujevcu.

Za karoseriju je bilo očito da je zadržala određenu distancu od originalnog 128 zahvaljujući praktičnosti petih vrata čime je zapravo Zastava koncepcijski ponudila jednu od najmodernijih europskih ideja. No, ispod kože u biti se radilo gotovo o identičnim tehničkim rješenjima koje je ponudio i Fiat. Motor je bio rezultat rada legendarnog Aurelia Lampredija. Radilo se o potpuno novoj konstrukciji motora u kojem je bregasto vratilo bilo ugrađeno u glavi motora i bilo je pogonjeno sada zupčastim remenom. Motor je bio smješten poprečno sprijeda, a u zajedničkom prostoru nalazio se i rezervni kotač. Motor obujma 1116 ccm davao je snagu od 55 KS dovoljnu za brzinski maksimum od 135 km/h.

Nezavisni ovjes na svim kotačima također je bio novost za Zastavu, a straga je uz amortizere poprečno dodana i lisnata opruga koja je ujedno i stabilizirala automobil u kritičnim situacijama. Interijer je bio preslika Fiata po pitanju dizajna, a najveća prednost u odnosu na original bila su peta vrata i mogućnost jednostavnog preklapanja stražnje klupe zahvaljujući čemu je prtljažnik sa osnovnih 325 litara rastao na 1010 litara! U usporedbi s Fićom model 101 bio je dvostruko skuplji, a gotovo identičan cijeni Renaulta 4 iz IMV-a. Što se tiče proizvodnje dijelova za Zastavu 101 tu je do izražaja dolazilo bratstvo i jedinstvo bivše Jugoslavije. Dijelovi su se proizvodili doslovno od Vardara do Triglava zahvaljujući desecima kooperanata, a što je bio i otežavajući faktor uslijed kojeg je povremeno dolazilo i do velikih teškoća u proizvodnji te poduljim rokovima isporuke. Zastava je cijeli proizvodni vijek modela 101 tek minorno korigirala dizajnerske detalje interijera i eksterijera uvodeći oznake Comfort, Mediteran, Special, Super (SC). Potonji je bio opremljen Weber dvostrukim rasplinjačem koji je zahvaljujući raspoloživim 64 KS nudio sportski doživljaj upotpunjen i raskošnijim interijerom.

Početkom osamdesetih Zastava je predstavila Zastavu 128, a zahvaljujući činjenici da je Fiat krenuo sa proizvodnjom modela Ritmo i odrekao se starog modela u korist Kragujevca. Karoserija je bila identična talijanskom originalu, dok je model 101 bio i dalje petovratna limunzina. Kod Stojadina je 1983. novost 101 GT/GTL 55/65, a krajem osamdesetih novost je ime Yugo 1.1 te odmah potom i Yugo Skala. Treba napomenuti da je model 101 bio svojedobno pravi izvozni hit kragujevačke tvornice. S obzirom da se zbog Peugeota nije mogao izvan Jugoslavije prodavati sa oznakom 101, nosio je oznaku Zastava 1100. Prodavao se doslovce širom svijeta postavši svojevrsnim globalnim ambasadorom Jugoslavije pribavljajući joj tzv. klirinške dolare. Jedan od komičnih detalja iz tog vremena vezan je za izvoz u Ekvador iz kojeg je Jugoslavija uvozila banane. Bila je to prava robna razmijena u pravom smislu riječi. Ekvador u Jugoslaviju dostavi brodom banane, a potom istim brodom vozi njima nazad Stojadine!

Između 1971 i 1991. godine izvezeno je ukupno oko 37 posto proizvodnje ovog automobila. Ne treba zaboraviti i sportske uspjehe Stojadina. Osim domaćih natjecanja bilježe se sudjelovanja na prestižnom reliju Monte Carlo. Jovica Paliković je u Zastavi 101 Rally na Tour d’Europe deklasirao čak i vozače Porschea. Spomenimo i 45-dnevnu ekspediciju Kragujevac-Kilimandžaro za vrijeme koje je 1975. ekipa sa 5 Zastava 101 prošla oko 11.000 km vozeći između ostalog i bespućima Afrike.

Koliko god danas patetično zvučalo, Zastava 101 ostaje zabilježena kao najuspješniji proizvod auto industrije bivše države. Stojadin je u proizvodnom programu ostao sve do 2008. do kada je producirano ukupno 1.045.458 primjeraka modela Zastava 101 te još 228.274 primjeraka modela Zastava 128.