Od Kadetta do..: Kako je Opel dizajnirao prvu (pravu) Astru i s njom postigao veliki uspjeh!

Opel Astra F sa čak 4,13 milijuna proizvedenih jedinica ubraja se u do danas najprodavaniji Opel svih vremena. Bezvremenski dizajn, udobnost, ekologija i sigurnost bili su parametri kojima je osvojila publiku u klasi gdje je gospodario Golf

S novom Astrom naši će kupci voziti sigurnije, udobnije i ekološkije – rekao je Opelov izvršni direktor Louis R. Hughes u kolovozu 1991. godine, opisujući glavne značajke novog modela. Opel Astra bila je nasljednik Kadetta čije se ime u šest generacija koje su prodefilirale od 1936. godine konačno ukida. Model Astra u biti je preuzeo ime svog britanskog sestrinskog modela (četvrta generacija Kadetta prodavala se u Velikoj Britaniji kao Vauxhall Astra od 1980). Novo ime trebalo je ponoviti isti uspjeh uz cijeli niz noviteta koje je donijela u kompaktnu klasu. Astra F nastavila je tamo gdje je Kadett stao, držeći se nastavka interne hijerarhije sufiksa kojim dobiva oznaku F, uz i tradicionalno obaranje rekorda prodaje. Obećavajuće je zvučala brojka od 100.000 narudžbi već pri samom startu prodaje nove Astre!

To je ujedno i najveći te najskuplji projekt u dotadašnjoj povijesti Opela. Astra je u potpunosti novi automobil modernog dizajna jasnih zaobljenih linija koje su svojim aerodinamičnim izričajem podsjećali na kapljicu i zahvaljujući čemu je otpor zraka iznosio svega 0,32 (kod GSi iznosi 0,30).

Premda je Astra ostala na međuosovinskom razmaku Kadetta, karoserija je u dužinu produžena za 53 mm, u visinu 25 mm, dok je u širini dobila tek 10 mm. Taj neznatan porast dimenzija na prvi pogled izvana nije značio ništa, ali su pravu vrijednost osjetili tek putnici kojima je interijer pružao pravu mjeru udobnosti. Treba ovdje naglasiti da je s Astrom Opel pokrenuo doslovno sigurnosnu ofenzivu na tržištu kompaktne klase. Pasivna sigurnost ne bi se trebala dodatno plaćati – parolom je Friedrich Lohr, voditelj istraživanja i razvoja u projektu Astra F, naglašavao prednosti kompakta.

Sve verzije Astre nudile su aktivni sustav pojaseva s zatezačima na prednjim sjedalima i pojaseve podesive po visini. Osim što je cijela karoserija ojačana, nalazimo ovdje i dodatna dvostruka ojačanja sa čeličnim cijevima u svim vratima kao sustav bočne zaštite. Zračni jastuci za vozača i suvozača dio su serijske opreme od 1994., a uz doplatu na raspolaganju je bio i ABS. Astra se mogla pohvaliti i kao prva na svijetu s ugrađenim LCD multi info zaslonom (MID) ugrađenim na vrhu središnje konzole i koji je nudio kombinirane informacije kao putno računalo, kontrolni pregled osnovnih funkcija te kao display radio uređaja. Ovakvo odvajanje radio prijemnika od zaslona pružalo je i učinkovitu zaštitu od krađe audio jedinice sustava. Učinkovitiju zaštitu od krađe nudio je i novi sustav središnjeg zaključavanja kod Astre gdje se vrata više nisu mogla otključavati povlačenjem gumba za zaključavanje na vratima.

Treba istaknuti da je Astra bila inovativna i po pitanju korištenja reciklirajućih materijala, a također se inovativnost očitovala i po sistemu pročišćavanja zraka kabine putnika. U kabinu Astre je ugrađen posebni troslojni zračni filter preko kojeg je prelazio zrak koji je dolazio u kabinu i na taj način se putnike štitilo od peludi i čestica prašine. Dodatni benifit za putnike bila je ugradnja klima uređaja od 1992. uz doplatu, a od 1996. klima uređaj postaje serijski dio opreme Astre. Time je Astra ponovno postavljala visoka mjerila u svojoj klasi. Po pitanju dostupnih karoserija Astra je bila na tragu Kadetta. Kupci su mogli birati klasičnu trovolumensku limunzinu sa četvora vrata, limunzinu sa troja i pet vrata te karavan. Bertone se još pobrinuo i za atraktivni kabriolet sa platnenim krovom pokretan električnim putem.

Po prvi puta Opel je s Astrom ponudio cjelokupnu paletu motora opremljenu katalizatorima. Kupci su imali izbor između pet benzinskih motora opremljenih direktnim ubrizgavanjem goriva raspona snage od 60 do 150 KS. Uz obični 1,7 D dizelski agregat novost je bio 1.7 TD motor koji je u to vrijeme jedan od ekološki najprihvatljivijih dizelski motora na europskom tržištu automobila.

 

Top model Astre nosio je oznaku GSi 16V, a temperamentna jurilica raspolagala je sa 150 KS dovoljnih za najveću brzinu od 220 km/h. Astra GSi bila je dostupna samo u karoseriji sa troja vrata, a jedino je ona imala ugrađen i elektronski sustav kontrole trakcije kotača što je također bio novum u klasi.

Opel je sa Astrom testirao i alternativne pogone. Tako je u srpnju 1996. predstavljena Astra Caravan CNG koja je za pogon koristila plin. Serija od 500 vozila predana je na korištenje komunalnim tvrtkama i tijelima javne vlasti koji su ih korištenjem testirali u svakodnevnoj uporabi. Astra Impuls 3 ime je električnog prototipa koji je testiran između 1993 i 1997. Imao je elektromotor snage 45 kW koji se napajao nikal-kadmij baterijom koja je omogućavala radijus kretanja do najviše 160 km. Opel Astra se svojedobno proizvodila u Njemačkoj, Engleskoj, Belgiji, Portugalu, Španjolskoj i Mađarskoj. Posebno treba naglasiti da je Opel od 1992. Astru započeo proizvoditi i u potpuno novim novim pogonima izgrađenim u Eisenachu (bivši DDR). Iz iste tvornice samo koju godinu ranije silazio je legendarni Wartburg. Astra F u proizvodnom ciklusu Opela bila je između 1991 i 1997. godine, a producirano je ukupno 4.13 milijuna primjeraka ne računajući Astru Classic. Interesantno je za kraj dodati još da je Astra karavan između 1993 i 2000. bio najpopularniji karavan na europskom tržištu.