Ako ste kao dijete zahvaljujući učenju sviranja nekog instrumenta naučili note, stihove ili brojeve onda i lakše čitate. Najnovija znanstvena istraživanja pokazala su da glazba sama po sebi može pomoći djeci da nauče čitati zahvaljujući pojmu “neurofiziološka razlika”. Glazba daje emocionalne i fizičke odgovore koji nadahnjuju ljude. Škole bi trebale što ranije implementirati glazbene satove zbog njihovog pozitivnog utjecaja na proces učenja. Generacijama je glazba povezana s boljim performansama na IQ testovima, boljem raspoloženju i razini koncentracije te prednostima učenja, a znanstvenici neprestano otkrivaju više o odnosu glazbe i mozga.
Jedan aspekt tog odnosa je neurofiziološka razlika – to jest, reakcija mozga na određene zvukove prema drugima. Učenje i uključivanje u glazbu može uzrokovati da mozak reagira na zvukove koje ljudi mogu samo nesvjesno čuti. Za djecu, ova vrsta neurofiziološke razlike može poboljšati sposobnost čitanja, što vodi boljem akademskom uspjehu.
Vrijeme provedeno u slušanju glazbe je sjajno, ali aktivno uključivanje u glazbu, kao što je učenje sviranja instrumenta ili pjevanje uz zbor, drastično povećava mogućnosti učenja. Studija Laboratorija za auditorne neuroznanosti Sveučilišta Northwestern pokazala je da veća zastupljenost i sudjelovanje na glazbenoj nastavi dovodi do poboljšane sposobnosti učenja.
Suprotno dugogodišnjem uvjerenju da klasična glazba pruža više prednosti od drugih vrsta glazbe, Northwesternova studija pokazuje da žanr zapravo nije bitan. Dakle, preferira li vaše dijete Bacha, Biebera ili Black Sabbath, to nije bitno, jer je sve dobro za njegov mozak.
