Buđenje prirode u proljeće uvelike donosi glavobolje oboljelima od alergija jer počinju aktivnosti biljaka, ponajprije polinacija trava, kao i drveća i korova. Jako alergogenu pelud imaju lijeska, joha, breza, a od korova to su pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava. Sve češćem porastu oboljelih od alergijske dijagnoze, smatra se, krivac su ubrzani način života, loša prehrana, ali i klimatske promjene.
Baš kalendarsko proljeće sa sobom povlači dijagnozu peludne hunjavice koja je i najčešća kad je o alergijama riječ. Alergija (u prijevodu s grčkog znači drukčije djelovanje) jest prejaka reakcija imunološkog sustava na inače neopasne tvari iz okoliša poput peludi, životinjskih dlaka, perja i dr. Dodir s takvim tvarima (alergenima) kod osjetljivih osoba potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica koje se nalaze u sluznici vjeđa i dišnog sustava.
Svaka deseta osoba, pokazuju istraživanja, pati od tog respiratornog oboljenja koje karakteriziraju simptomi poput svrbeža, suzenja i peckanja očiju, nadražajnog kašlja, svrbeža ždrijela, kihanja, vodenastog iscjetka iz nosa i dr. Nerijetko počinje kao iritacija na pelud trava, a kasnije se razvije i alergija na pelud drveća i korova. Danas više od 30 posto stanovništva, od čega 25 posto mladih, pati od alergija koje su se približile najučestalijim kardiovaskularnim oboljenjima. U Hrvatskoj godišnje liječničku obradu prođe oko 6000 alergičara.
Opasnosti od bolesti dišnog sustava
Liječnici upozoravaju na taj već javnozdravstveni problem, jer gotovo 80 posto alergičara razvije bolesti dišnog sustava poput astme ili bronhitisa. U svijetu, pak, jedno od sedmero djece boluje od astme, a ona u čak 70 posto slučajeva započinje prije pete godine i uzrokovana je upravo alergijom. Majke češće sklonost alergiji prenose na sinove, a smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja učestalije alergična, odnosno potvrđuju takozvanu higijensku hipotezu.
Riječ je o učestaloj pojavi alergija kod djece koja žive u gotovo sterilnim uvjetima pa ne dolaze često u dodir s patogenim virusima i bakterijama, što u konačnici rezultira nerazvijenim im imunološkim sustavom obrane. On organizam štiti od raznih bolesti stvaranjem antitijela, ponajprije protiv bakterija i virusa, a kod alergičara reagira stvaranjem antitijela i kod onih tvari koje zapravo i nisu štetne. Alergije, osim respiratornog sustava (inhalacijske), mogu zahvatiti očnu sluznicu, probavni trakt i kožu, a javljaju se i na grinje, plijesan, životinjsku dlaku, lijekove, nakit, ubode insekata…
Dr. sc. Andrea Barišin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže:
– Alergija se može javiti kod svakoga bez obzira na dob, iako im je pojavnost češća kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Procjenjuje se da alergijska oboljenja nekog organskog sustava pogađaju do deset posto ljudi. Na takva oboljenja treba sumnjati kod osoba s ponavljajućim prehladama, učestalim curenjem iz nosa, upalama uha, jutarnjim kašljem, čujnim disanjem (sviranjem u plućima) te probavnim i kožnim alergijskim smetnjama.Ta se bolest može javiti tijekom cijele godine ako postoji izloženost alergenu, poput životinjskih dlaka, grinja, prehrambenih namirnica (rakovi, školjke, kikiriki, čokolada) i sl.
Kod alergija na životinjsku dlaku radi se o upali nosne sluznice (cjelogodišnji alergijski rinitis), odnosno alergiji na prhut kože i tjelesne izlučevine koje se lijepe na dlaku kućnih ljubimaca (pas, mačka, hrčak, zamorac, kunić…), ali i na proizvode od kože i krzna. Takve osobe, ako ih već imaju, trebaju ljubimce češće kupati (s mačkom je to teško izvedivo) i održavati higijenu prostora ponajprije svakodnevnim usisavanjem.
Grinje, koje su maleni mikroorganizmi koji žive u perinama, jastucima, zavjesama, tepisonima ali i tapeciranom namještaju, nerijetko su krivac za cjelogodišnji alergijski rinitis. Za razvoj im odgovara toplina od 30 stupnjeva i vlaga do 80 posto, a jesensko-zimsko razdoblje najbolje je za kućne aktivnosti grinja jer se prostori tad manje provjetravaju. Uništavaju se pranjem tekstila na 60 stupnjeva, kao i sušenjem na istoj temperaturi barem dva sata. Osobe alergične na njih zato iz prostora trebaju ukloniti tepihe, zavjese, tepisone…
Dječje igračke također treba očistiti od grinja, pohranom (preko noći) u zamrzivač, a poželjno je koristiti i antialergijsku posteljinu. Pri čišćenju treba upotrebljavati usisavač s mikrofilterom. Kako grinja nema na nadmorskoj visini iznad 1000 metara, takvim se alergičarima preporučuje i boravak u visokom gorju.
Plijesan također može biti okidač alergijskog rinitisa, a razvoju njihovih nevidljivih spora odgovaraju visoka temperatura i vlaga. Mogu se (po)javiti u klima-uređajima (nemalo u vozilima), na zidovima, u ormarima, odvodima, kupaonicama, na tavanima, u ostavama, ovlaživačima na radijatorima… Za razvoj im pogoduju odumrli dijelovi biljaka, ali i kompost pa alergični na plijesan ne smiju raditi u vrtu.
Terapija koja ne djeluje na reflekse vozača
Za razliku od cjelogodišnjih alergija, one sezonske, ponajprije na pelud, poklapaju se s cvatnjom biljaka pa takvi alergičari trebaju pratiti peludni kalendar. Ponajprije zbog informacija o razdobljima i koncentraciji peludi, odnosno duljini cvjetanja pojedinih biljaka, što uključuje i njihovu preuranjenu cvatnju zbog natprosječno toplog vremena, dr. sc. Barišin ističe:
– Alergije karakteriziraju i promuklost, otežano disanje, kao i alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi. Krivac su i za upale očnih kapaka, odnosno konjunktivitisa, kad su oči okružene crvenilom, a javljaju se i kožni ekcemi te povraćanje i proljev.
Kako alergičari često kišu i kašlju, a sudionici su prometa, moraju imati na umu da su takvi simptomi koji mogu trajati i po nekoliko sekundi dovoljni za opasne situacije na cesti. Zato kod odabira terapije za određenu alergiju, kaže liječnica, trebaju imati onu koja ne djeluje na reflekse vozača. Odnosi se to i na antihistaminike, lijekove (tablete, kapi, sprej, sirup) koji se koriste u terapiji bolesnika alergičara (rinitis, konjunktivitis, urtikarija), a mogu uzrokovati pospanost, usporeno zapažanje, vrtoglavicu i sl.
Nuspojave lijekova mogu uvelike biti uzrok prometnih nesreća jer čak petina njih utječe na duševne i tjelesne sposobnosti vozača. Posebice jer isti lijek djeluje različito na svaku osobu, a učinkovitost mu i nuspojave ovise o dobi konzumenta, tjelesnoj masi, spolu… Uključuje to i karakteristike lijeka, odnosno dozu, oblik i vrijeme uzimanja, kombinaciju s drugim lijekovima i dodacima prehrani i dr.
Umor, pospanost, vrtoglavice…
Tako, primjerice, lijekovi protiv alergija mogu rezultirati umorom, pospanošću (antihistaminici), vrtoglavicama, omaglicama… Ako se zbog alergija (konjunktivitis) koriste kapi za oči ili mast(i), oni se ne smiju uzimati neposredno prije vožnje jer poremećaj vida (zamagljenje) mogu izazvati i nekoliko sati kasnije. Često se dijagnoza alergijskog konjunktivitisa isprepliće sa sindromom suhog oka (peckanje, grebanje, žuljanje) pa liječenje jednog utječe na poboljšanje drugog.
Ako se zbog uzimanja lijeka (po)javi slabost, drhtavica, zujanje u ušima, agresivnost ili mučnina treba se obratiti liječniku, ali i ljekarniku. Kako bi se izbjegli otežavajući simptomi alergija, počevši od onih sezonskih (peludna hunjavica) pa nadalje, s terapijom treba započeti barem dva tjedna prije. Hiposenzibilizacija je jedan od načina liječenja, a riječ je o specifičnoj imunoterapiji koja imunološki sustav dulje pravovaljano usmjerava. Tad se u duljem periodu, u pravilnim razmacima, oboljelom potkožno injicira određena koncentracija alergena ili se on dobiva u kapima i tabletama pod jezik. U liječenju alergija koriste se i protuupalni lijekovi kortikosteroidi (pumpice za intranazalnu primjenu, kao i za donje dišne putove) čija primjena obavezno mora biti pod nadzorom liječnika. Posebice jer bilježe ozbiljne nuspojave od osteoporoze, psihičke i metaboličke poremećaje, peptički ulkus, probleme s vidom (katarakta), promjene na koži i dr.
Održavanje higijene vozila i klima-uređaja
Liječnica ističe kako bi vozači trebali barem jednom tjedno očistiti unutrašnjost vozila (prašina), a posebice klima-uređaje jer se iz njih ispuhuju različiti alergeni. Treba ih (o)prati deterdžentom i povremeno dezinfekcijskim sredstvima, odnosno treba im redovito mijenjati filtere. U unutrašnjosti vozila, kaže, treba dobro održavati higijenu, a tapecirane presvlake trebalo bi, koliko je to moguće, zamijeniti kožnim ili plastificiranim (ekokoža) navlakama. Isto, dodaje, vrijedi i za stambeni prostor gdje, osim tapeciranog namještaja, umjesto tepisona i sličnih podnih prostirki, treba postaviti parkete, laminate ili pločice. Istodobno, u prostoru treba održavati vlagu do 50 posto I, kao najvažnije, provjetravati prostor.
