Naše tijelo ne voli sjedenje u automobilu

Osim višestruko potenciranih problema s leđima, dugotrajna vožnja može izazvati i druge zdravstvene komplikacije. Grijanje sjedala i sjedenje u muškaraca mogu izazvati probleme s prostatom

Sjedajući za volan malo je onih koji će o tome razmišljati, a trebali bi jer zdravstvene tegobe vozača, bilo profesionalca ili onih kojima to nije poziv, mogu iznenaditi. Posebice je po zdravlje otežavajuće učestalo dnevno korištenje automobila, a ugrožavajuća su i putovanja na duljim relacijama kada se mogu izazvati ili pospješiti bolesti ponajprije kardiovaskularnog, odnosno koštanomišićnog sustava. Ponajprije zato što je dugotrajno izlaganje tijela sjedenju za upravljačem, kao i zahtjevnom položaju ručnih i nožnih komandi iscrpljujuće za organizam. Nemalo je opterećena kralježnica, kao i cirkulacijski sustav zbog prisilne zgrčenosti tijela, a prisutan je i zamor ruku i nogu.

Kada je o rukama riječ, vozači često zbog fiksacije ruku na volanu pate od karpalnog sindroma koji nastaje zbog pritiska na živac unutar koštanoligamentarnog tunela na šaci. Manifestira se trncima u palcu, srednjem prstu, kažiprstu i polovici prstenjaka, a napetost i bolovi posebice su izraženi noću. Ako se ne liječi, postupno dovodi do oštećenja živca uzrokujući trajni gubitak osjeta i nestanak mišića palca.

Kako bi vratnom i lumbalnom dijelu kralježnice pružili potporu tijekom dulje vožnje, osigurajte si i pravilan kut sjedenja te pravovaljan naslon za leđa dužinom cijele kralježnice, odnosno u visini ramena. Izbjegavajte i zavaljen položaj tijekom vožnje a sjedište podesite do 15 stupnjeva nagiba. U drugom slučaju, sve nepravilnosti sjedenja za upravljačem dovest će i do sindroma bolnih leđa koji se nerijetko dijagnosticira vozačima. Kada se uzme u obzir činjenica da se kod 80 posto ljudi dnevno kretanje veže uz automobil, ne čudi, ističu liječnici, porast bolesti lokomotornog sustava. Fiksirani položaj tijela tijekom vožnje dovodi do stradavanja kralježaka jer su i mišići nepomični a posebno je to problem kod starijih osoba i onih koji već imaju degenerativne promjene koštanog sustava. Prvenstveno o pravilnom sjedenju u vožnji moraju voditi računa osobe koje imaju problema s lumbalnim dijelom kralježnice, odnosno ako pate od ishijalgije koju prisiljeni položaj(i) mogu pojačati. Karkteriziraju ih bolovi te trnci  koji se šire u jednu ili obje noge pa zbog tih problema ne bi smjeli puno voziti.

Pomažu jednostavne vježbe istezanja

Prema riječima dr. Ivana Živaljića, specijaliste medicine rada Poliklinike Prometna medicina, za upravljačem, posebice pored osoba s niskim tlakom, moraju biti oprezni(ji) visokotlakaši i oni kod kojih su započete aterosklerozne promjene na krvnim žilama. Dugotrajni sjedeći položaj za njih može biti svojevrsna zdravstvena prijetnja zbog otežane cirkulacije koju pospješuje i prisilni te napeti položaj kralježnice. To više jer nema pravovaljanog protoka krvi,  a ako se tome pridruže i tegobe s venama, vožnja može postati prijeteći faktor. Svi prisilni položaji nisu dobri za lokomotorni sustav pa zato vozači moraju povesti računa da ih u određenim intervalima prekidaju i razgibaju se koliko je to moguće, kaže dr. Živaljić. Dodaje kako to mogu biti jednostavne vježbe istezanja zahvalne za kralježnicu, ali nikako nije preporučljivo voziti se dulje od pet sati bez stanke. To prvenstveno na umu moraju imati osobe s problematičnim venama. Kako već u startu imaju loše venske zaliske pa tako i oslabljenu cirkulaciju, morali bi tijekom vožnje nositi za njih pogodne tzv. kompresorske čarape. Loš venski sustav organizma nije u stanju pomoću kontrakcije mišića i (već) oštećenih venskih zalisaka krv pravovaljano vraćati k srcu, pa se ona u njima nakuplja, a vene se šire i bubre.

Za upravljačem, posebice pored osoba s niskim tlakom, moraju biti oprezni(ji) visokotlakaši i oni kod kojih su započete aterosklerozne promjene na krvnim žilama

Tada dolazi i do njihova oštećenja, tj. venske insuficijencije. Zato učestali dugotrajni položaji, posebice kada su noge zgrčene i vise, zahtijevaju jednostavne vježbe podizanja nožnih prstiju naprijed nazad i zatezanja stopala, koje možete kratko izvoditi dok čekate na semaforu ili u ste koloni vozila. Poželjno razgibavanje nogu trebaju provoditi i zdrave osobe kako bi prevenirale spomenute probleme koji se, među ostalim, manifestiraju grčevima i osjećajem pečenja i žarenja u nogama, posebice u mišićima potkoljenice. U težim slučajevima može doći i do stvaranja za život opasnih krvnih ugrušaka. Stoga osobe koje pate od hipertenzije i ateroskleroznih promjena moraju pod liječničkom  kontrolom (o)drža(va)ti svoju bolest, uključujući i mjerenje tlaka.

– Njegove vrijednosti od 160/100 rizični su faktor za sudjelovanje u prometu i nepredvidive situacije na cesti kaže dr. Živaljić.

Izbjegavajte energetske napitke

Osobe koje su preboljele infarkt za upravljač automobila ne mogu sjesti najmanje šest mjeseci, upozorava dr. Živaljić dodajući kako se u promet  mogu uključiti samo ako su dobile zeleno svjetlo od liječnika. Kako kronični bolesnici (srčani, dijabetičari…), tako i zdrave osobe u vožnji ne trebaju prekomjerno konzumirati  kofein koji može izazvati srčane aritmije i loš opći osjećaj. Nisu poželjne ni velike količine energetskih napitaka jer mogu smanjiti koncentraciju i pažnju vozača, ističe liječnik. Dodaje kako u vozilu nikako ne bi trebalo pušiti jer, osim zagušljivosti, dim cigarete veže se 300 puta brže na hemoglobin u krvi od kisika. Zato u vožnji može izazvati opasne vrtoglavice i omamljenost. Toksičnost duhanskih čestica u kabini automobila 27 puta je veća nego ako se puši u stanu ili nekom drugom prostoru, a proizvodi i više štetnih utjecaja za ljudsko zdravlje od  udisanja ispušnih plinova tijekom vožnje. Toksične čestice nikotina nakon prestanka pušenja uvlače se i u presvlake automobila te tako ostaju kao prikriveno onečišćenje zraka. Istraživanja su pokazala da tzv. rabljeni dim nemalo potiče respiratorne probleme, od bronhitisa, alergija pa do astme i drugih dišnih infekcija. One, združene uz duhanski dim, čestice prašine i druge mikroelemente te ispuhivanje toplog ili hladnog zraka iz klimauređaja mogu uvelike nadražiti respiratorni sustav ponajprije osjetljivijih osoba. Tada se javljaju kihanje, suhi kašalj, grebanje u grlu, svrbež nosa i drugi simptomi.

Zrak iz klimauređaja uvijek treba podesiti tako da ne puše izravno prema vozaču i suvozaču jer u protivnom mogu stradati sinusi, nosna sluznica, ali i oči. Nije rijetkost da vozači pate i od sindroma suhog oka čije tegobe treba rješavati tzv. umjetnim suzama koje vlaže sluznicu oka kako bi spriječile njegovo sušenje i ne bi umanjile oštrinu vida. Tijekom vožnje bolje je nositi naočale nego leće. Također s hladnim klimatizacijskim zrakom ljeti i toplim zimi ne treba pretjerivati, a razlika između unutarnje, odnosno vanjske temperature treba biti nekoliko stupnjeva. Kako topao zrak posebice isušuje i kožu koja zimi treba nemalo vlage, u vozilu nemojte temperaturu klimauređaja dovoditi do usijanja. Zrak grijanjem postaje suh pa (od)uzimajući vlažnost koži dovodi do njezine nadraženosti, svrbeži i crvenila. Kako bi se izbjegle takve tegobe treba održavati vlažnost zraka oko 60 posto, preporučuju liječnici. Te su vrijednosti najprihvatljivije za dobro stanje organizma uključujući i kožu.

Intenzivno grijanje sjedala i problemi s prostatom

Intenzivno grijanje (osobito grijanje sjedala) združeno s dugim sjedenjem za upravljačem može kod muškaraca dovesti i do problema s prostatom jer  u njoj dolazi do prekomjernog zastoja krvi i venskom spletu oko žlijezde. Ako se ponavljaju duga i (li) prisilna sjedenja put je otvoren i prostatitisu, odnosno upali žlijezde. Od njega najčešće pobolijevaju mlađi muškarci puni radne i reproduktivne sposobnosti koji su nerijetko  profesionalno vezani uz sjedenje, vožnju, trešnju prilikom rada (profesionalni vozači), te vozači bicikla i motora. Dr. Živaljić upravo podsjeća kako su nekad poštari bili najčešći pacijenti s problemima prostate baš zbog učestale vožnje biciklom, odnosno motorom. Kako bi se zbog pritiska na donji dio tijela izbjegle njezine česšće upale, trebalo bi poraditi na prilagođenom sjedalu i, koliko je to moguće, učestalijim prekidima vožnje. Zbog dugotrajnog sjedenja može se poremetiti i motorika probavnih organa pa vozači nisu lišeni ni poteškoća s opstipacijom, odnosno zatvorom, neredovitim i nepravilnim pražnjenjem crijeva. Također zbog pritiska probavnih organa na ošit i disanje može postati otežano pa tako i opskrba organizma kisikom, što može biti opasno za rad srca i krvožilnog sustava.

Dr. Živaljić  ističe kako vozače amatere uvijek iznova treba upozoravati i na nekonzumiranje alkohola koji je velika prijetnja njihovoj i sigurnosti ostalih sudionika u prometu. Nekritičnost, pretjerana sigurnost u sebe, usporeni refleksi, precjenjenost situacije, pospanost samo su neki od simptoma koji se javljaju zbog alkohola. Prijetnja u vožnji, kaže liječnik, može biti i prejedanje jer je krv zaokupljena probavom pa se javlja pospanost.