Kako naći eliksir mladosti i othrvati se prirodnom procesu starenja danas je gotovo postao trend. Estetske operacije i za dobar izgled druge liječničke intervencije mnogima predstavljaju jedino rješenje o tome kako zadržati mladolik izgled. Nerijetko je riječ i o skup(lj)im varijantama održavanja vitalnosti, a tako, tvrde upućeni, ne mora biti.To više jer su najučinkovitija rješenja često i najjednostavnija, upozorit će zagovornici prirodnog načina starenja i održavanja vitalnosti redovitom tjelovježbom, pravilnom prehranom, meditacijom i vedrim duhom. Ako se tijekom života navedeno (is)poštuje, organizam će dugo biti vitalan i u dobroj formi. Zato je važna dobra strategija starenja koja uključuje redovite aktivnosti moždanih stanica poput čitanja (preporučuje se i rješavanje križaljki), elastičnosti krvnih žila, održavanja čvrstoće i gipkosti kostiju, ali i snage mišića. Čovjek ima šestotinjak mišića koje može svojevoljno pokrenuti, a ako to ne (u)čini, oni postaju nefunkcionalni i atrofiraju. Zato treba redovito vježbati jer se mišićno tkivo tako iznova aktivira i regenerira, a organizam može vratiti izgubljenu snagu.
Treba znati – hodati!
Dobra kondicija za zdrav život i vitalnu starost ne podrazumijeva samo rekreativnu fizičku aktivnost poput brzog ili nordijskog hodanja, laganog trčanja ili neke slične vježbe, nego ponajprije svakodnevni “uspravan“, a ne pogrbljeni hod. On je važan zbog očuvanja kvalitete kralježnice i lokomotornog sustava. Kako bismo izbjegli loše držanje, trebamo ponajprije znati hodati pa pri koračanju prvo treba(mo) spuštati prste, a potom pete. Zahvalne su i svakodnevne vježbe istezanja, odnosno rasterećenja kralježnice jer će se stup organizma za vremešnije dane najbolje očuvati ako se pri svakodnevnom sagibanju, koliko god je to moguće, prvotno čučne. Tijelo će na takvim pokretima biti zahvalno i s dobrim pretpostavkama za kvalitetno starenje, upozoravaju fizijatri. Odgovornost prema vlastitom zdravlju i organizmu, odnosno kondiciji koja će olakšati i starost učiniti ugodnijom podrazumijeva najmanje pola sata dnevnog vježbanja u kojem će biti uključene sve grupe mišića (plivanje, brzo hodanje, lagano joggiranje, rad u vrtu, u kući). Važno je u tjelovježbi ili nekoj drugoj fizičkoj aktivnosti biti redovit i pravilno je izvoditi, a kada je o hodanju riječ, dnevno treba odraditi do 10.000 koraka kako bi se dobila dovoljna kondicijska doza. Već u srednjim godinama, ako niste prije, treba početi ojačavati staturu tijela, a posebice bedrene mišiće jer nas oni nose. To je važno jer kosti starenjem postaju poroznije i krhkije pa tako i sklonije prijelomima. Ojačavanje koštanog sustava bit će zato dragocjena stavka zdravlja u kasnijim godinama. Kako biste dugoročno zadržali dobru fizičku spremu, prihvatite se neke rekreativne fizičke aktivnosti, pa makar to bila i samo svakodnevna šetnja, poručuju liječnici. To više jer je danas velik izbor mogućnosti – od rolanja, teretane, planinarenja, vožnje biciklom i drugog. S potonjim ne bi trebali pretjerivati muškarci jer dugotrajno pedaliranje može izazvati tegobe s prostatom. Prije svake tjelesne aktivnosti, pa makar bila i rekreativna, treba se posavjetovati s liječnikom, a svaka će fizička pokretljivost biti poželjna. Što je bolji minuli rad u rekreativnom vježbanju, to su veće šanse za vitalniju starost.
To životno razdoblje ne treba doživljavati kao bolest, nego kao doba mudrosti i zrele ljubavi. Tvrdi to prim. dr. sc. Spomenka Tomek – Roksandić, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba i Centra za gerontologiju zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Ističe kako je starenje prirodan i ireverzibilan fiziološki proces koji kod ljudi napreduje različitom brzinom. Objašnjava kako je to životno razdoblje povezano s kronološkom dobi čijim se povećanjem događaju promjene organa i organskih sustava. Dovodi to nadalje do njihova progresivnog slabljenja i oštećenja funkcija pa se češće javljaju kronične bolesti, odnosno funkcionalna onesposobljenost čovjeka. Liječnica kaže kako proces starenja započinje već od začeća i traje do smrti, a kako bismo se tijekom života s njime dobro nosili, treba odgovorno i na cjelovit način pristupiti starenju. To više jer se spoznaje o njemu neprestano mijenjaju, a gerontologija kao znanstvena disciplina upravo proučava starenje i njegove kliničke, biološke, ekonomske, socijalne i psihološke aspekte. Da je to životno razdoblje itekako važno, potvrđuje udio starijih ljudi u sveopćoj svjetskoj populaciji koji sve više raste. Dr. Tomek – Roksandić ističe kako se Hrvatska prema klasifikaciji UN-a svrstava u četvrtu skupinu država Europe s vrlo starom populacijom.
Zlatne godine ne isključuju aktivnost
Da zlatne godine ipak ne trebaju značiti i prestanak društvenih i drugih aktivnosti, potvrđuju zagovornici aktivnog i vitalnog starenja koji ističu važnost zdrave prehrane. Prvenstveno je to potreba za esencijalno hranjivim tvarima jer često se u prehrani griješi zbog prekomjernog unosa soli, šećera, bijelog brašna i zasićenih masnoća koji pogoduju nastanku bolesti u starosti. Zato, kaže dr. Tomek – Roksandić, treba poštovati osam načela u prehrani koji podrazumijevaju što raznovrsnije dnevne obroke (kuhano,voće, povrće, bijelo meso) uz obavezan nemasni doručak (bezmasni mliječni proizvodi). Ručati treba najčešće ribu s povrćem uz najviše jedan decilitar crnog vina.Večera treba biti oskudna, lagana i po mogućnosti uvijek u isto vrijeme te konzumirana tri sata prije spavanja. Na dan, ističe liječnica, treba ispiti osam čaša vode od dva decilitra ili nezaslađene i negazirane tekućine (čaj, prirodno iscijeđeni sok) koja se umanjuje unosom tekuće hrane. U povećanoj količini treba konzumirati sezonsko voće i povrće, integralne žitarice i klice, a crveno meso treba zamijeniti onim od peradi bez kožice, odnosno srdelom i inćunima. Jelovnik treba sadržavati nemasno mlijeko, sir, jogurt, kefir, ali i po mogućnosti tofu i orašaste plodove. Posebno u prehrani treba ograničiti unos tzv. 5B – bijelo brašno, bijeli šećer, bijelu rižu, sol i masnoće. Potonje se mogu zamijeniti uljem buće, masline ili suncokreta. Posebice kao pretpostavku za zdravu starost treba povećati unos prokulice, cvjetače, brokule, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te bućinih koštica kako biste spriječili bolesno starenje. Dodatni su savjeti zdrave prehrane i posvećivanje pažnje izgledu i serviranju hrane, odnosno objedovanju u miru uz polagano i dobro žvakanje te uživanje u okusu i mirisu jela. Treba najčešće konzumirati hranu koja je kratko kuhana, u pravilu pripremana na lešo, a ne kao pržena, pohana ili sa zaprškom. Svaki dan treba jesti svježe namirnice, a ne one odstajale i više puta podgrijavane. Treba izbjegavati ponovnu upotrebu već korištenog ulja, a preporučljiva su hrana svakom organizmu juhe i variva koje ne treba dosoljavati i začinjavati jer nemalo povrtnica sadrži prirodnu slanost.
Ustanite od stola dok je vrijeme
Acidofili i bioaktivi osobito su korisni u prehrani, kaže liječnica, ističući kako bi idealno bilo svaki zalogaj prožvakati do 40 puta. Od stola, trebalo bi imati na umu, treba ustati prije osjećaja sitosti, odnosno kada se pojede 80 posto obroka. O tome morate voditi računa jer kile se lako dobiju, ali teško skidaju. Podaci pokazuju da je više od 50 posto stanovnika Hrvatske pretilo, a najviše je takvih osoba u Zagrebu. Upravo je pretilost najveći neprijatelj zdravlja, kondicije, estetike, ali i samopouzdanja. Ako ih imate previše, kilograme trebate dovesti u normalu u odnosu na visinu jer će se ljepšim izgledom poboljšati ne samo zdravlje nego i samouvjerenost. Potonjoj će pridonijeti i uživanje u hobijima koji vas opuštaju (ples, izrada nakita, pisanje, slikanje), a preporučljivo je, tvrde liječnici, okružiti se ljudima koje volimo i koji nas opuštaju, bilo da je riječ o partneru, obitelji i(li) prijateljima. Pretpostavka dobrog izgleda i u kasnijim godinama jest optimističan stav i vedar duh bez obzira na to u kakvoj se teškoj situaciji našli, a smijeh je, tvrde psihijatri, lijek bez lijeka.
Putovanja i promjena okoline, makar i na jedan dan, uvelike pridonose dobrom zdravlju jer nas psihički pročišćavaju. Ne morate tugovati ako niste u prilici otputovati na neko egzotično mjesto jer si to ne možete priuštiti. Dovoljno je otići na piknik u drugi grad, pa čak i kvart. Za dobar osjećaj koji će (po)lučiti hormone sreće nagradite se posjetom wellnessu, tretmanu masaže, aromaterapije ili onome što će vas istinski veseliti, makar to bila i šetnja parkom. Liječnici napominju kako organizmu treba osigurati i dovoljno sna (u pravilu osam sati), a na počinak ne treba odlaziti iza 23 sata. Nedovoljno sna može uzrokovati psihičke tegobe, poremećaj prehrane, problematičnu kožu, ali i pad imuniteta. Zato tijekom života, koliko je to moguće, povedite računa da živite ustaljenim bioritmom koji će vam uz pravilnu prehranu, tjelovježbu i optimističan pogled na svijet osigurati vitalnost, dobar izgled i, u svakom pogledu, zlatne godine.
