Svi smo u životu iskusili dane i razdoblja kada nam sve ide nizbrdo, a vrijeme u kojem živimo kao da to potvrđuje jer mnogima je ono tegobno i bez nade. Sivilo i loše vijesti gotovo sustižu jedna drugu i otklanjaju svaki tračak vedrine, a othrvati se lošim mislima i događajima te u sebi pronaći snage i optimizma nije jednostavna zadaća u vrijeme sveopće krize. Posebice kada teški životni uvjeti, za mnoge gubitak posla te nerješivi financijski i drugi problemi, postaju gotovo svakidašnjicom. Zato životnim nedaćama treba doskočiti te primijeniti pozitivno razmišljanje i optimističan stav. Ako se nadate (naj)boljem, veće su šanse da tako i bude jer ako mislite kako nešto ne možete učiniti, nećete ni pokušati. Za optimistične osobe karakteristična je nada da će biti bolje jer negativne događaje takvi ljudi sebi objašnjavaju na najmanje štetan način smatrajući ih privremenim i prolaznim. Optimisti teže upadaju u depresivna stanja, lakše prebrode neuspjeh i razočaranja za razliku od pesimista koji negativno reagiraju na životne situacije. Pesimizam i optimizam stanja su duha, odnosno svijesti u prihvaćanju loših vijesti i nesretnih okolnosti.
Ako po prirodi niste onaj koji čašu gleda dopola punu nego naprotiv uvijek je vidite praznom, pokušajte se (na)učiti optimizmu dajući mu vremena da se razvije u vašoj svijesti. Umjesto isticanja najgorih mogućih situacija i okolnosti, tražite u svemu ono pozitivno, pa makar to bio i najmanji tračak svjetla. Ako ste primjerice ostali bez posla, potražite način i poduzmite sve što možete da nađete drugi. Ako to i ne bude ono što ste radili prije i posao vas u potpunosti ne zadovoljava, shvatite ga kao životnu fazu koja će proći dok se ne realizira nešto bolje. Prema riječima psihoterapeuta prof. dr. Vladimira Grudena, da bi čovjek u sebi iznjedrio optimizam, treba ponajprije misliti o dobrome, buditi u sebi dobre asocijacije i lijepe uspomene jer ono si što misliš.
Život je igra
– Pokušajmo se igrati s dobrim mislima koje ćemo sami sebi nametnuti, a nećemo prihvaćati one loše koje nam nameću drugi – savjetuje psihoterapeut. Dodaje kako bismo pronašli put optimizma, odnosno nade moramo govoriti o dobrom, a tako i misliti.
– Ako to ne ide od prve, s mislima se možemo poigrati pa one dobre izabrati u inat, čak i kada se nađemo u najgoroj situaciji – kaže dr. Gruden.
Napominje kako uvijek treba stvarati uvjete za pozitivne misli kojima ćemo u životu činiti dobro za sebe. Kako su i loše situacije dio života, treba ih primati tako da postojeće (is)koristimo za sebe jer konstruktivni egoizam nije loš, ističe on.
– Čovjek je definiran i okolinom koja na njega nemalo utječe s nametnutim vrijednostima pa kako se u svemu ne bi izgubio, treba se(be) upitati gdje mu je uistinu mjesto te koje i kakve vrijednosti zapravo želi u životu. Je li to veća plaća, bolji auto, ljepša kuća ili mir, odnosno ono što nam neće nametati okolina i društvo – objašnjava dr. Gruden.
U sveopćim, danas nimalo ohrabrujućim životnim okolnostima treba se moći nadati i biti optimističan, a ne podleći pesimizmu.
– Život zato treba shvatiti i kao svojevrsnu igru jer kada se igramo, ne patimo jer u igri svaka strana može dobivati i(li) gubiti, u njoj nismo zakočeni – tvrdi psihoterapeut.
Objašnjavajući osobe podložne pesimizmu, ističe kako su one naučene pamtiti ono loše i gotovo mazohistički živjeti u patnji kao da okajavaju grijehe. Niz je razloga zašto se ulazi u pesimizam, protiv kojeg se treba boriti vjerujući u najbolji mogući ishod. Gledajući samo negativan ishod u određenim životnim situacijama, možete zanemariti moguće rješavanje problema ne poduzimajući mjere kojima bi poboljšali stanje. Ako ste oduvijek imali pesimističan pogled na svijet, teško ćete pomaknuti svoj fokus, ali nije nemoguće jer i najduži put počinje prvim korakom. Odagnajte misli kako se cijeli svijet urotio protiv vas, kao i to da ste rođeni pod sivim oblakom, jer ćete bez takvog promišljanja poboljšati životnu perspektivu. Shvatite da bolna i tegobna prošlost nije zalog za istovjetnu budućnost, odnosno da nov početak nije proročanstvo za loš kraj. Ne doživljavajte se žrtvom i ne razmišljajte što se to događa s vama nego si postavite ciljeve kako krenuti dalje. Negativna iskustva iskoristite za donošenje boljih odluka jer život uključuje i preuzimanje rizika. Nema garancije da će sve poduzete aktivnosti u životnim situacijama završiti uspjehom, ali neke će zasigurno dovesti do dobrih rezultata. U idealnom će slučaju dobre stvari prevagnuti loše, ali ako i ne bude tako, ne padajte u očaj, poručuju psiholozi. Svaki dan prakticirajte afirmirajuće poruke poput kraćih zapisa o onome što pokušavate promijeniti, odnosno načinu na koji svoj život vidite boljim. Svojevrsne naputke poput sve je moguće, uvijek postoji izbor, biram pozitivnu stranu života i slično postavite na vidna mjesta – na monitor računala, zrcalo u kupaoni pa čak i na ormarima, policama, hladnjaku... Kada vam pogled na život počne zamagljivati pesimizam, podsjetite se na činjenicu da život zapravo brzo prolazi pa zato budite poduzetni i ne trošite vrijeme očajavajući zbog onoga što se nije dogodilo i nije zajamčeno da će se dogoditi. Budite racionalni optimisti: pripremite se za najgore, a nadajte se najboljem. Također, ne dopustite da negativne okolnosti u vama stvore osjećaj krivnje, okružite se vedrim ljudima, a izbjegavajte one koji vas čine nesretnima i pesimističnima. Važno je i provjeravati misli koje stalno treba kanalizirati u pozitivnom smjeru, savjetuju stručnjaci. Ako neku radnju, posao ili situaciju smatrate kompliciranom, ne odustajte odmah na početku nego to smatrajte novim izazovom. Ne govorite si da ste nesposobni ili da vam ništa ne ide od ruke jer tako umanjujete samopouzdanje. Kada ste u bilo kakvoj životnoj krizi, vjerujte u najbolji mogući ishod i konstruktivna rješenja, poručuju psiholozi.
Najosnovnija potreba je osjećaj sigurnosti
Prema riječima psihijatrice prim dr. Petrane Brečić, zamjenice ravnatelja Klinike za psihijatriju Vrapče, kada smo u krizi, posebice ako je ona svuda oko nas, neminovno je da se u ljude uvuče osjećaj nesigurnosti jer najosnovnija je čovjekova potreba osjećaj sigurnosti i njoj težimo cijeli život.
– Sidro sigurnosti pokušavamo (iz)naći kroz partnera, djecu, novac, bogatstvo i slično, ali to je iluzija jer čovjek se nikad ne može u potpunosti osigurati – kaže ona.
Dodaje da je u današnjoj situaciji teško biti optimist, ali i teške situacije treba preokrenuti u svoju dobit. To više jer svakoj težini, traumi, frustraciji i negativnosti svojim razmišljanjem dajemo smisao i prema našem karakteru.
– Primjerice, gubitak posla netko će okarakterizirati svojom propašću i činjenicom da nikad neće biti dobro, dok će u drugom slučaju optimistična osoba ustvrditi kako to za nju i nije bio odgovarajući posao, odnosno gubitak se dogodio kako bi se pronašlo nešto bolje – kaže dr. Brečić.
Život, kaže, nije pravocrtna linija, on se događa u koncentričnim krugovima kada loše zamjenjuje dobro razdoblje i obratno. Krize u koje ulazimo simptomi su da nešto ne valja i mora se mijenjati, ističe psihijatrica upozoravajući kako nas negativne misli na dulje staze mogu odvesti u depresiju i anksioznost pa zato treba težiti prizivati lijepe slike budućnosti. Pozitivno, odnosno negativno gledanje na životne situacije ovisi o čovjekovu temperamentu i karakteru jer svatko od nas ima svoju kognitivnu shemu i dio koji je ponio genetskim naslijeđem, ali i odgojem.
Negativna razmišljanja vode u anksiozno-depresivne poremećaje
– Dugotrajno negativno razmišljanje može odvesti u anksiozno-depresivne poremećaje, kada treba potražiti i liječničku pomoć – kaže dr. Brečić ističući kako se socijalni rizik može u takvim stanjima pretočiti u zdravstveni.
U zadnjih nekoliko recesijskih godina u bolnici Vrapče najviše se povećao broj prijama osoba ovisnih o alkoholu, a slijede shizofrenija i demencija, odnosno depresivni poremećaji. Kada je o potonjem riječ, psihijatrica ističe kako su depresiji više podložne žene, a kod alkoholizma tri je puta više ovisnih muškaraca, iako se i tu razlike smanjuju. Ako vam se ponajprije (po)jave depresivni simptomi dekoncentracije, pesimizma, zaboravljivosti, pojačane tjeskobe, gubitka raspoloženja, energije i motivacije ili se povlačite u sebe i ne možete obavljati svakidašnje aktivnosti, a sve bez prestanka traje dulje od dva tjedna, treba potražiti liječničku pomoć. Takva se stanja, ističe dr. Brečić, ne mogu smatrati normalnim, ponajprije normalnom tugom na koju čovjek u životu mora biti spreman znajući da ga čeka i dobro i loše. Zato uvijek ima razloga u sebi graditi optimizam i vjeru kako će (pri)stići bolje vrijeme bez obzira na to koliko je loše ono u kojem živimo.
– Današnji dan nije ono na čemu ćemo graditi budućnost pa zato nije izlišno vezivati se na sadašnju tešku situaciju i trenutak – objašnjava psihijatrica.
Savjetuje kako stoga umjesto očaja(vanja) treba biti poduzetan i ne čekati da se stvari pokrenu od drugih nego to moramo sami činiti sukladno mogućnostima i realnim ciljevima. Pogreška je što ljudi očekuju brza rješenja koja često nisu moguća. Kako bi se othrvali lošim i obeshrabrujućim mislima, treba ih uvijek bojiti u pozitivne i govoriti sebi kako će sve izaći na dobro, moja djeca i ja ćemo biti dobro, budućnost će biti bolja i slično. Kad god naiđu negativne misli, treba ih zamijeniti pozitivnima jer smisao života nije izbjegavati frustracije nego se znati suočiti s njima i suprotstaviti im se.
Krize su samo prolazni dio života
Svaka životna situacija obojena je našim mislima. Ako se nalazimo u negativnoj, nemojmo je tada dodatno (o)bojiti crnilom jer ona je ionako loša. Čovjek u svojem iskustvu bilježi spoznaju da svaka nevolja i loša stanja prođu pa zato nije dobro budućnost gledati kao beznadežnu. Krizne situacije, ma kakve bile, treba doživljavati prolaznim dijelom života i pokazateljem kako se neke stvari možda trebaju mijenjati – objašnjava dr. Petrana Brečić.
