Trend zdravog života u današnje vrijeme sve više dobiva na važnosti, a s njime i održavanje mladolikosti kojom se pokušava, barem naizgled, odgoditi proces starenja. Nemali se broj ljudi užasava spoznaje kako vrijeme uzima svoje pa pribjegavaju brojnim fizičkim, meditativnim i drugim aktivnostima s ciljem održavanja vitalnosti i dugovječnosti. Kako bismo se nosili sa zubom vremena sigurno treba imati i dobru genetsku podlogu jer je u genima zapisana čovjekova dugovječnost koja se (ne)zdravim življenjem može produljiti ili skratiti.
O tome kakav nam je biološki sat, odnosno koliko nam je za razliku od kronološke stara biološka dob, analizom telomera može se i službeno saznati na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, doznajemo od višeg znanstvenika dr. sc. Ivice Rubelja iz tamošnjeg Zavoda za molekularnu biologiju. To je dobra smjernica za zdravu strategiju življenja jer se testiranjem duljine telomera, odnosno komponenti na krajevima kromosoma, može pročitati biološka dob čovjeka, pa tako i pretpostavljena duljina života. Ona se lošim, odnosno pravodobim životnim navikama može ugroziti ili poboljšati. Telomere daju opći uvid u zdravlje i pokazuju kakva je startna zdravstvena pozicija organizma. Pokazatelj su brzine starenja a kako se godinama i skraćuju, uzrokuju taj neizbježni proces. Ljudi s kraćim telomerama mogu očekivati i kraći životni vijek, ali i veći rizik od slabijeg imunološkog sustava, malignih oboljenja i drugog. Uvidom u stanje telomera, ističe dr. Rubelj, moći će se, ako je potrebno, promijeniti loš životni stil, posebice ako je riječ o nezdravoj prehrani, pušenju, nedovoljnom kretanju i sličnom. Kako bi prirodu okrenuli u svoju korist, osobe s kraćim telomerama, ali i svi drugi, u svoju bi prehranu trebale uvrstiti voće i povrće, sjemenke (lan, sezam, suncokret, bundeva, chia), meso peradi,ribu, maslinovo i laneno ulje, odnosno ono od biljke kanole kao jedno od najzdravijih (može se naći u trgovinama zdrave hrane).
Sladite se medom
Umjesto bijelog šećera treba prehranu zasladiti biljkom stevijom te pčelinjim proizvodima, ponajprije medom jer pomaže kod mentalnih napora, anemije, dugotrajnog kašlja, nesanice, tuberkuloze, skorbuta, psorijaze, depresije i drugih zdravstvenih problema. Anemičnim se osobama preporučuje tamni med zbog povećane količine željeza, bakra i mangana, a za smirenje organizma treba konzumirati onaj od lavande. Kod plućnih bolesti (bronhitis, astma) odličan je med od kadulje. Treba znati da samo nepatvoreni med ima ljekovita svojstva i da onaj kristalizirani, ako je pravi, nije manje učinkovit. Patvoreni med, među ostalim, sadrži vodu, sok od mrkve, brašno od raži, prosa, graška ili pitomog kestena, rastopinu šećera, sirup od škroba i drugo. Zato med treba nabavljati kod provjerenih proizvođača kako biste njime i doista liječili organizam. Ako se taj pčelinji proizvod (ne može se dobiti industrijski) zagrije iznad 45 stupnjeva, predstavljat će samo hranu, ali ne i lijek. Za dugovječnost organizma sve je značajnija i maka, biljka slična rotkvi kojoj je narod Perua odan već 2000 godina. Poznata kao čudesan prah, odnosno ginseng s Anda, maka je odlična za snaženje imuniteta, zubiju, kostiju i mišićnog tkiva, a pomaže i kod hormonalnog disbalansa, prevencije osteoporoze, Alzheimerove bolesti te depresivnih i anksioznih stanja. Studije su pokazale da podupire funkciju nadbubrežne žlijezde, posebice tijekom stresnih situacija, odlična je za ublažavanje tegoba kod kroničnog umora, a poboljšava i mentalne sposobnosti. Bogate je nutritivne vrijednosti pa je zovu i superhrana jer sadrži vitamine A, C i E, odnosno B1, B2, B6 i B12, te minerale bakar, selen, cink, magnezij, željezo i kalcij.
Uzgoj u Hrvatskoj svojedobno je počeo prof. dr. Bruno Novak s Agronomskog fakulteta gdje je originalnu presadnicu make s Anda uspio kod nas i razmnožiti. Osim na tamošnjem fakultetu, maka se može nabaviti i u bio trgovinama. Slijedi je u slučaju dugovječnosti i visokoenergetski batat krumpir, poznat i kao slatki krumpir iako to nije. Primjerice, konzumiranjem 200 grama batata organizam dobiva 30 mg beta karotena (vitamin A), za što je primjerice potrebno pojesti čak pet kilograma brokule. Batat je preporučljiv i u prehrani dijabetičara jer sadrži puno škroba i malo šećera pa ne dovodi do tzv. glikemijskog stresa. Moćnom i hranom za dug život nutricionisti smatraju i leću mahunarku siromašnu mastima s bogatim izvorom netopivih vlakana koja zbog takve strukture protektivno djeluje na probavu i kod kardiovaskularnih oboljenja. Pomaže snižavanju kolesterola u krvi, a sadržajima folne kiseline i magnezija blagotvorna je za vene i arterije jer potonji mineral pospješuje protok krvi, kisika i hranjivih tvari u organizmu. Svega dvadesetak grama vlakana leće umanjit će za12 posto mogućnost pobola od koronarnih bolesti. U piramidu zdrave prehrane treba uvrstiti i pomalo zaboravljeni slanutak, soju, bob i druge mahunarke, odnosno grahorice čijim se konzumiranjem rizik od srčanih i krvožilnih bolesti umanjuje za gotovo 80 posto. Trebalo bi ih jesti barem tri puta tjedno jer folati, odnosno tvari koje one sadrže reduciraju aminokiselinu homocistein čije su povišene razine u tijelu rizične za pojavu moždanog i srčanog udara te bolesti krvnih žila.
Žitarice su neizostavne
Žitarice su također neizostavne pa nutricionisti kao zahvalne preporučuju zob, tef, proso, quinoju, amaranth, ječam, pšenicu, raž i druge. Kad je o zdravlju i dugovječnosti riječ, prehrana je više od polovice spomenutog, tvrde liječnici, a istraživanja su to i dokazala. Ljudima koji su se odrekli loše hrane i životnih navika, ponajprije pušenja, propadanje telomera smanjilo se za 30 posto pa im se tako usporilo i starenje. Potonje je također razlog što vremenom dolazi do gubitka mišićne mase, a smanjuje se i čovjekova muskulatura pa se javlja slabost i nemoć organizma. Istodobno, mišići i ligamenti postaju tvrđi i čvršći, javlja se rizik od pojave osteoporoze zbog gubitka kalcija, a neminovne su i hormonalne promjene. Posebice u slučaju hormona testosterona koji nakon 40. godine opada godišnje za jedan posto. Zato je važno vježbanje i održavanje fizičke spreme bilo hodanjem, plivanjem, šetnjom, bicikliranjem, plesom ili bilo kojom drugom za organizam odgovarajućom aktivnošću. Još je glasoviti Hipokrat prije 2400 godina govoreći o ljudskom organizmu rekao: “Ono što se koristi, razvija se, a što se ne koristi, rasipa se”. Zagovarao je još tada tjelovježbu i kretanje kao pretpostavku dugovječnosti i vitalnosti organizma. To više jer se fleksibilnost tijela godinama umanjuje, a kad se uzme u obzir kako svake godine osobe starije od 65 godina dožive barem jedan pad (trećina ih doživi pad s frakturom), održavanje fizičke spreme treba početi barem desetljeće prije, ističu liječnici. Fizička aktivnost unapređuje mišićnu snagu, fleksibilnost, okretnost, spretnost, pospješuje brzinu hodanja, koordinaciju pokreta, izdržljivost i ravnotežu, a povoljno djeluje na brzinu i pravodobni rad metabolizma. Pomak na bolje bilježi se i u regulaciji šećera u krvi, krvnog tlaka i tjelesne težine. Pomoću vježbanja tijelo se puni kisikom koji će (na)hraniti i živčani sustav jer vrijeme i njega mijenja pa nam refleksi postaju sporiji, opada koordinacija pokreta, a i pamćenje ima svoje zastoje. Prije odluke o bilo kakvoj fizičkoj aktivnosti, pa bila ona i rekreativna iza 40. godine, treba se posavjetovati s liječnikom i obaviti rutinski pregled tlaka, šećera u krvi, plućne funkcije i lokomotornog sustava.
Japanke najduže uživaju u životu
Kako u zrelijoj dobi u prosjeku manje spavamo nego što je to u mladosti, ne čudi što se tijelo usporava. Znanstvenici tvrde kako je biološki limit života ljudskog organizma 120 godina, a u tom smislu provedena istraživanja pokazuju da najdulje žive Japanke. Posebno je zanimljivo japansko otočje Okinawe gdje je prosječni životni vijek 80 godina za muškarce, a 90 za žene.
Nerijetko su ljudi koji su doživjeli “duboku starost”, pokazala su istraživanja, isticali kako su živjeli jednostavnim životom, a lešo prehranu (kupus, blitva, špinat, raštika, kopriva i sl.) uz konzumiranje malo mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i ljekovitog bilja, navodili su kao osnovu jelovnika. Potočarka, gospina trava, neven, ljekovita češnjača samo su neke od biljaka za dugovječnost i zdravlje. Fitokemijska je istraživanja o potonjima, kao i o slabo proučenim samoniklim vrstama zadnjih godina provodio Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Splitu, Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom u Zagrebu i inozemnim kolegama iz Francuske, Kanade i Italije. U Hrvatskoj su analizirali značajan broj samoniklih biljnih vrsta s područja Dalmacije, uključujući i one (staro)endemske poput velebitske degenije gdje se ispostavilo da su utvrđeni glukozinolati, odnosno biljni hlapljivi ekstrakti pokazali jako antimikrobno djelovanje širokog spektra. Njihov se antioksidacijski i antikancerogeni potencijal zato i dalje istražuje, ali je posao zahtjevan jer porodica kupusnjača uključuje 350 rodova s oko 3200 vrsta. Dosad je dokazano da je konzumiranje biljaka kupusnjača značajno za zdravlje jer one sadrže tvari poput sulforafana, poznatog izotiocijanta koji se uvelike nalazi u kelju pupčaru i brokuli. Studije su utvrdile da potonji uništava bakteriju helicobacter pylori koja može izazvati čir, ali i rak želuca. Primjerice, feniletil, kojeg ima u ljekovitoj potočarki, učinkovit je kod sprečavanja tumora pluća, ponajprije izazvanog nitrozaminom iz duhana. Pilot studija znanstvenika sa Sveučilišta Southampton potvrdila je da bi konzumiranje potočarke moglo pomoći u prevenciji raka dojke i oporavku oboljelih žena, a jedna od ljekovitih biljaka dobra za zdravlje jest i korovišna strižuša koju nazivaju i biljkom pjevača. Blagodatna je kod bolesti grla i prsiju, pomaže kod žutice, katara mjehura, skorbuta, ali i pobola od bubrežnih kamenaca. Kad je o usporavanju starenja riječ, tvrde liječnici, svatko stvara svoj obrazac, ali najvažnije je fizički se aktivirati, pravilno se hraniti, koliko je moguće izbjegavati stres opuštajućim aktivnostima (šetnja, glazba, čitanje) i redovito se zdravstveno kontrolirati. Potrebno je društveno obogatiti život i pokušati se oduprijeti crnim mislima i lošim vijestima. Treba se ostaviti nezdravih navika poput duhana i alkohola kojeg treba ograničiti na samo dva pića na dan.
Žene dugovječnije jer imaju dulje telomere
Nježniji je spol i inače dugovječniji jer u pravilu ima dulje telomere (komponente na krajevima kromosoma). Starosna situacija u svijetu nije jednaka pa je u Africi prosječni životni vijek 40 godina, što je Europa bilježila u srednjem vijeku. Općenito se u razvijenijim zemljama živi dulje, a kad je o Europi riječ, najdugovječniji su Skandinavci, dok se u Hrvatskoj u prosjeku živi oko 75 godina. Obećavajući je podatak da se ukupan broj stogodišnjaka unazad deset godina u Hrvatskoj povećao za čak 51,21 posto, od čega je 34,15 posto žena i 49,23 posto muškaraca.
