Malo je ljudskih izuma koji su uspjeli utjecati na društvo kao automobil. Kroz 128 godina razvoja postao je esencijalnim dijelom svakodnevnog života milijardama ljudi širom svijeta. Sloboda kretanja koju je automobil donio učinila ga je kreatorom modernog stila življenja, a motorna industrija postala je jednom od najvažnijih svjetskih grana. Suživot s automobilom nije nikad bio lak, ali je zato istodobno bio zabavan i pun anegdota, rekorda, trivijalnih fakata... Eto, primjerice društvo je prvi put povelo računa o ekologiji još davne 1896. godine kad su propisali da parni automobili ne smiju ispuštati dim i vidljivu paru u atmosferu osim u slučaju nezgode. Možemo mi biti protiv našeg ministra financija Marića, ali plaćanje poreza na vozila starije je od samog automobila i njih je prvi propisao engleski kralj Charles I. još davne 1637. godine za tamošnje taksiste s kočijama. Cestarine su na Otoku uveli još 1706. godine. Sedma sila je cijelo stoljeće pažena i mažena od automobilske industrije, a simbioza traje od 1897. godine i konferencije za novinare s ručkom gdje je novinare na taj način brifirala američka tvrtka Pope. Vojvotkinja d’Uzès prva je dama na svijetu s položenim vozačkim ispitom koji je obavila 21. svibnja 1898. godine u Francuskoj. No ostala je u sjeni madame Camille du Gast (na slici) – svestrane dame koja je skijala, bavila alpinizmom, svirala klavir, vozila utrke brodova... Camille je i prva žena koja je automobilom sudjelovala na autoutrkama. Godine 1901. sudjeluje na utrci Pariz – Berlin, a 1903. godine bila je sudionik i na smrtonosnoj utrci Pariz – Madrid. U međuvremenu, pozirala je slikaru Henriju Garvexu za akt La Femme au Masque. Najpopularnije ime za automobilsku kompaniju u povijesti autoindustrije bilo je Standard, pod kojim su automobile proizvodile dvije talijanske tvrtke, jedna njemačka i 15 američkih. Čak 35 američkih tvrtki imalo je svojedobno intenciju izrade automobila pod tim imenom, ali taj plan nikad nije oživotvoren.
– Uvjeren sam da je automobil samo privremeno rješenje. Ja vjerujem u konje! – kategorički je tvrdio svojedobno njemački car Wilhelm II.
Prevario se i puno toga propustio.
Doživotna garancija – realna utopija Acme i Spykera
Dvije, tri, pet, sedam… Danas kad nam proizvođači automobila nude višegodišnje jamstvo na automobil koji kupujemo obično smo sretni kao mala djeca jer smo uvjereni da se radi o kvaliteti i brizi za kupca. Američka tvrtka Acme 1904. godine prva je u povijesti na svoje proizvode dala doživotnu garanciju, a to je na kraju završilo bankrotom tvrtke 1911. godine. Da je doživotna garancija relativan pojam, pokazao je i primjer nizozemske tvrtke Spyker. Uvjereni u kvalitetu onoga što proizvode, na svoj model Spyker C4 su 1920. godine također davali doživotnu garanciju. Dodatnu preporuku je dala i tadašnja nizozemska kraljica Wilhelmina. U C4 ugrađivao se šestcilindarski motor Maybach, a ukupno je proizvedeno samo 150 automobila. Tvrtka je već 1925. godine zatvorila tvornicu tako da kupci i nisu dugo uživali to jamstvo.
Prva registracija izdana u Parizu, najskuplja u Abu Dhabiju
Pariška policija prva je u svijetu 14. kolovoza 1893. godine izdala registarsku pločicu za automobil. Svaki auto morao je imati dozvolu za vožnju u kojoj su bile istaknute mehaničke karakteristike vozila, a sprijeda je bila istaknuta metalna pločica s karakterističnim brojem te vlasnikovim imenom i adresom. Numeracija je u Francuskoj postala univerzalna od 17. prosinca 1901. godine. Čak 14,3 milijuna američkih dolara platio je Saeed Abdul Ghafour Khouri za registracijsku pločicu s brojem 1 izdanu u Abu Dhabiju. Da ne bude zabune, pločica je bila izrađena od aluminija!
Policijska posla
Prva fotografija automobila u prekoračenju brzine napravljena je probno još 1900. godine u Parizu, a kamera je radila fotografije u nizu na temelju čijih analiza se procjenjivala brzina vozila. Prva policijska potjera automobilom zabilježena je 15. kolovoza 1900. godine u engleskom Newcastleu. Tamošnji policajac “jurio” je za pijanim kočijašem kojeg je zaustavio nakon 1,5 kilometra. Inače, prva prekoračenja brzina policajci su utvrđivali mjerenjem štopericama. Za taj posao bila su potrebna trojica.
Automobili za vjenčanja i sprovode
Prvo motorizirano vjenčanje u kojem je automobil korišten za prijevoz mladenaca održano je u kolovozu 1897. godine, a tom prigodom korišten je Benz. Ostali uzvanici na vjenčanju vozili su se u traktorskoj prikolici vučenoj traktorom. Motorizirani sprovod je prvi zabilježen u kolovozu 1901. godine kad je lijes s postarijim djelatnikom britanske tvornice Daimler bio transportiran njihovim vozilom obojenim u crno i s ravnom podnicom straga za prijevoz lijesa.
Kad žene rade automobil
Prvi automobil koji su napravile žene bio je marke K-D izrađen 1912. godine. Autorice su bile Amerikanke Margaret Knight i Beatrice Davidson. Za gospođu Knight to nije bilo ništa čudno s obzirom na činjenicu da je bila talentirani inovator. Jedan od njezinih patenata bila je izrada lijepljenih papirnatih vrećica. Auto im nije postigao tržišni uspjeh. Prva žena koja se okušala kao dizajner automobila bila je Miriam Warren Hubbart, kći bankara iz američkog Marylanda. Prema njezinim sugestijama izrađen je, između ostalog, i hladnjak na automobilima Biddle 1915. godine.
Upravljač lijevo ili desno?
Sve do kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća poznatiji europski automobilski proizvođači ugrađivali su upravljač na desnoj strani vozila, bez obzira na stranu kojom se vozilo u njihovim državama. Francuski Delage upravljač na lijevoj strani nudi kao opciju od 1922. godine. Bugattijevu tvornicu nikad nije napustio automobil s upravljačem na lijevoj strani. Lancia se toga držala sve do sredine pedesetih kad prelaze serijski na ugradnju upravljača s lijeve strane. Henry Ford je na Fordu T prvi standardizirao upravljač na lijevoj strani.
Uspješni i jeftini na pet kotača
Američka tvrtka Smith Flyer u biznisu se probila kao proizvođač bicikala. Nakon toga proizvodili su i šasije za automobile iz usluge. Konačno su u studenom 1916. godine izradili svoj neobični “motorizirani bicikl” s pet kotača. Drvena konstrukcija imala je na sebi dva sjedišta, a peti pogonski kotač straga ima je direktno na sebi ugrađen mali motor. Tvrtku je 1919. godine kupio Briggs&Stratton koji je na bazi toga “automobila” uz modifikacije komercijalizirao model Red Bug (svi su bili obojeni u crveno). To vozilo drži još rekord u kategoriji najjeftinijeg automobila svih vremena.
Dok svira radio…
Alan M. Thomas, student elektrotehnike u Torontu, prvi je 1914. godine u svoj automobil ugradio radiouređaj. Bio je to Ford T, koji je zbog niza žica iznad karoserije podsjećao na vješalicu za rublje. Automobil je pri uključenom radiouređaju morao biti u mirovanju i obavezno uzemljen, a Thomas je uspio uloviti stanice udaljene oko 250 kilometara od njegova automobila. Prvi tranzistorski autoradio ugrađivao se u modele Chryslera 1955. godine, a samo godinu poslije Chrysler je nudio i ugradnju gramofona.
Uputa za ulazak u automobil
U povijesti autoindustrije jedini kojem je u korisničkim uputama za rukovanje bio opisan i propisan način na koji se ulazi u automobil bio je Messerschmit Kabinenroller KR200. Trokotač nastao kao substitut poznatih zrakoplova iz II. svjetskog rata bio je neugledan i nespretan za korištenje. Uz detaljan opis dizanja i spuštanja pokrova kabine, vozač je morao naučiti iz uputa kako sjesti za upravljač, kamo, kada i kako s nogama...
Automobilske nesreće kao skupa umjetnička inspiracija
Andy Warhol napravio je između 1962. i 1964. godine serijal slika pod nazivom Death and Disaster. Šest različitih, fatalnih i bizarnih nesreća Warhol je pretvorio u provokativna umjetnička djela. Green Car Crash (Green Burning Car I.) jedno je od remek–djela iz te serije na kojoj je prikaz automobilske nesreće. Ova slika je 2007. godine na aukciji aukcijske kuće Christie’s prodana za 71,720.000 američkih dolara, a to je ujedno čini i najskupljim umjetničkim djelom s motivom automobila.
