Edgar M. Welch, 28-godišnjak iz Sjeverne Karoline, zapucao je početkom prosinca prošle godine u pizzeriji u Washingtonu vjerujući da je to mjesto središte pedofilskog lanca. Nasreću, nikoga nije ozlijedio. Što ga je potaklo? Nasjeo je na lažnu vijest. Nakon što su hakirani i objavljeni e-mailovi Johna Podeste, pomoćnika tadašnje američke predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton, počela se širiti vijest da je vlasnik pizzerije komunicirao s Podestom, koji je pak dio pedofilskog lanca koji, ni više ni manje, vode Hillary i Bill Clinton te da je pizzerija paravan za krijumčarenje djece za seksualno zlostavljanje. Iako nije poduprta nikakvim dokazima, optužba se ekspresno počela širiti alternativnim online medijskim krugovima, kao i društvenim mrežama. Vlasnik pizzerije, njegovi zaposlenici te vlasnici dućana u susjedstvu postali su meta prijetnji i uznemiravanja koje je eskaliralo pucnjavom.
Papa Franjo šokirao svijet, podržao Donalda Trumpa za predsjednika, Barack Obama priznao da se rodio u Keniji ili Trump je 1998. izjavio: Ako se budem kandidirao za predsjednika, kandidirat ću se kao republikanac: Oni imaju najgluplje glasače u zemlji. Ono što je ovim vijestima zajedničko jest da su izmišljene, ali i da su ih dijelili milijuni na društvenim mrežama. Lažne vijesti postale su izrazito frekventan termin, a Oxfordski rječnik proglasio je izraz post-truth (postčinjenično) za međunarodnu riječ 2016. godine te opisuju da obilježava okolnosti u kojima su objektivne činjenice manje utjecajne pri oblikovanju javnog mišljenja od apeliranja na emocije i osobna uvjerenja. Pri tome, lažnim vijestima se ne smatraju satirične vijesti kakve kod nas objavljuje News Bar, primjerice, nego one koje su predstavljene kao istinite, a sajtovi koji ih objavljuju često izgledaju kao i oni ozbiljni te nose ime koje podsjeća na neki od stvarnih medija, primjerice Denver Guardian.
Posebno su lažne vijesti aktualizirali upravo predsjednički izbori u Americi – od lažnih priča o optužnici protiv Hillary Clinton koja samo što nije podignuta preko laži da demokratski senator želi uvesti šerijatski zakon na Floridi do laži o poštaru iz Ohija koji je uništavao poštom poslane glasove za Donalda Trumpa – lažne vijesti su se širile internetom i, vrlo izgledno, utjecale na rezultate izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
Internet savršena platforma za plasiranje lažnih vijesti
Analizirajući vijesti, BuzzFeed je zaključio da su se u zadnja tri mjeseca kampanje lažne vijesti više širile webom nego informacije iz tradicionalnih medijskih izvora, kao što su New York Times, Washington Post i CNN.
− Izbori 2016. označili su točku u modernoj političkoj povijesti kad su informacija i dezinformacija postale dominantna izborna valuta – izjavio je Chris Jackson iz tvrtke za istraživanje tržišta i konzalting Ipsos Public Affairs.
Novi američki predsjednik i sam sudjeluje u kreiranju informacijskog kaosa pa je tako već na prvoj predsjedničkoj konferenciji za novinare CNN optužio za plasiranje lažnih vijesti, a to je onda tvitajući ponovio i za druge tradicionalne medije. Sličnu su praksu uveli i drugi političari kako bi diskreditirali svaku informaciju koja im ne odgovara, a takva se praksa raširila pa sad svatko kome se neka vijest ne sviđa može je samo proglasiti lažnom, čime se pokušava zamagliti granica između stvarnih i lažnih vijesti.
Iako su lažne vijesti u današnje vrijeme dobile veliku pozornost, one nisu fenomen s kojim se tek sad suočavamo. Otkako je javnog informiranja, serviraju se lažne vijesti. Jedna od prvih dokumentiranih lažnih vijesti jest takozvana Konstantinova darovnica iz 8. stoljeća koja se pripisuje Konstantinu Velikom, a kojom car predaje papi vrhovnu vjersku i političku vlast nad zapadnim dijelom Rimskog Carstva. U 15. stoljeću potvrđeno je da je darovnica bila krivotvorena, a služila je da bi opravdala papinske težnje za svjetovnom vlašću. Od Gutenbergova izuma domet lažnih vijesti postajao je sve veći.
Laži od 18. stoljeća
Objavljivanje lažnih i polulažnih vijesti doseglo je svoj vrhunac u 18-stoljetnom Londonu, kad su dnevnici, tjednici i mjesečnici dobili široku publiku. Redovito su objavljivali glasine, često samo od jednog paragrafa, koje bi prikupili u kavanama, na ulici ili bi ih jednostavno izmislili. Tako je 1784. The Morning Post objavio lažnu vijest o žigolu Marie-Antoinette. Jedna od poznatijih lažnih vijesti u povijesti medija je ona The New York Suna koji je 1835. objavio seriju tekstova o postojanju života na Mjesecu. To im je podiglo čitanost novina i donijelo nove pretplatnike, što nije opalo čak ni kad je list priznao da se radi o neistini. U današnje vrijeme, zbog brzog i globalnog informiranja, lažne vijesti dobivaju nikad brojniju publiku, teško ih je zaustaviti i nije jednostavno razlučiti one stvarne od lažnih. A upravo tu leži opasnost: lažne vijesti dobivaju vjerodostojnost preko onih koji vijest šire, a ne na osnovu samog izvora. Nedavna studija koju su proveli Ipsos Public Affairs i BuzzFeed News pokazala je da su čak u 75 posto slučajeva američki čitatelji nasjeli na lažne vijesti o izborima. Studija je pokazala i da su oni kojima je Facebook glavni izvor informacija skloniji lažne vijesti shvatiti kao istinite od onih koji se služe drugim izvorima informiranja.
Nekad je proizvođačima lažnih vijesti cilj difamiranje političkog ili bilo kojeg drugog protivnika, kao što je bilo s viješću da je Angela Merkel bila u istočno-njemačkoj zloglasnoj tajnoj policiji Stasi. Ili naizgled vrlo profesionalno napravljena interaktivna mapa na kojoj su se proizvoljno prikazivale kriminalne radnje izbjeglica i migranata u Njemačkoj. Mapa je bila pogledana više od četiri milijuna puta. Nekad lažne vijesti postaju viralne sasvim slučajno, kao što je to bilo kad je Eric Tucker, ekonomist koji je imao samo 40 pratitelja na Twitteru, objavio fotografiju autobusa i napisao da su plaćeni ljudi došli u Austin protestirati protiv Trumpa, čime je izazvao pravu pomutnju. Post mu je na Twitteru dijeljen 16.000 puta, a na Facebooku više od 350.000 te ga je čak i sam Trump citirao. Tucker je pogrešno zaključio, nije bilo nikakvih plaćenih demonstranata. No najčešće je motiv tek – zarada. Tako je u malom makedonskom gradu Velesu za sitne novce pokrenuto čak stotinjak političkih online stranica američkih naziva poput TrumpVision365.com ili USConservativeToday.com. Tijekom američke predsjedničke kampanje gotovo sve su bile navijačke prema Donaldu Trumpu, a neki od onih koji su ih pokrenuli su doslovce tinejdžeri i kazali su za medije da im nije stalo do Trumpa, nego su se vijesti o njemu više čitale. S bombastičnim naslovima lažnih vijesti generirali su veliku čitanost preko društvenih mreža, a to im je pak donijelo oglašivače.
Najčešće se fabriciraju informacije o politici
Najčešće su lažne vijesti o politici, a slijede ih one o bizarnim zločinima i incidentima. Tako je najčitanija lažna vijest u prošloj godini bila Žena uhićena jer je obavila nuždu na šefovu stolu nakon što je dobila na lutriji. Vijest je prikupila na Facebooku 1,7 milijuna dijeljenja, reakcija i komentara. No lažne vijesti mogu biti i te kako opasne, kao što je također jedna o čitanijih: Policija u hladnjacima pronašla 19 tijela bijelih žena s u kožu urezanim natpisima Crni životi su važni. Vrlo su česte i lažne vijesti o zdravlju pa je tako britanski Independent proveo analizu najobjavljivanijih članaka o zdravlju i utvrdio da je od 20 najpopularnijih članaka na Facebooku u kojima se koristi riječ karcinom više od pola lažnih. Takva je bila vijest o tome da maslačak liječi rak, i to uspješnije od kemoterapije, a na Facebooku ju je podijelilo 1,4 milijuna korisnika. S današnjom tehnologijom koja se, primjerice, koristi u videoigrama, ne bi bilo teško ni napraviti lažni video sa stvarnim osobama. Krajem prošle godine je predstavljen audio Photoshop, koji omogućuje korisnicima da u aplikaciju unesu do 20 minuta nečijega glasa i onda navedu riječi ili rečenice koje žele da budu izgovorene tim istim glasom. Takve lažne snimke zvuče sasvim uvjerljivo. To znači da su mogućnosti manipulacija u budućnosti još puno veće i opasnije nego danas te da se možda nećemo susretati samo s lažnim pisanim vijestima, nego i s lažnim video i audio snimkama te da će biti sve teže razlučiti što je istina.
Kako možete utvrditi jesu li neke vijesti lažne? Vodite računa o izvoru koji donosi vijest. Internetski sajtove koji završavaju na lo (npr. Newslo) često uzimaju točne informacije i onda ih pakiraju s netočnima. Sajtovi čija je domena .com.co su često lažna verzija stvarnih izvora vijesti. Pogledajte što na stranici piše u rubrici O nama. Ne čitajte samo naslov, što postaje sve češća navika čitatelja. Provjerite piše li uopće ime autora teksta jer često toga nema, a ako je navedeno, provjerite je li autor stvarna osoba i je li pouzdan. Najsigurniji način jest da se informirate preko provjerenih izvora.
Moć Facebooka
Kao najčešći izvor informiranja danas se više ne smatra ni jedan medij, nego društvena mreža Facebook. Ima čak 1,7 milijardi korisnika i za mnoge je to platforma preko koje se informiraju i dijele informacije. To pak omogućuje brzo širenje lažnih vijesti. Uobičajen put je ovakav: kreira se lažni informativni portal, stavljaju se upadljivi, primamljivi naslovi i plaća Facebooku oglas kako bi taj tekst imao veći domet među korisnicima, što stranici pak donosi promet i oglase. Kako su u Facebooku shvatili da postoji njihova odgovornost za širenje lažnih vijesti, tako su u prosincu prošle godine najavili da će omogućiti da se lažne vijesti označe kao takve i tako upozore čitatelje. Također će imati jedinicu za provjeru članaka, a ako čitatelji ipak budu htjeli dijeliti takvu vijest, dobit će upozorenje da se radi o lažnoj vijesti. I sami čitatelji mogu prijaviti ako sumnjaju da je vijest lažna, i taj će se proces prijavljivanja pojednostaviti. I Google je najavio da će uklanjati lažne vijesti iz rezultata pretraga. Obje tvrtke zabranjivale su korištenje njihovih oglašivačkih platformi na stranicama koje namjerno objavljuju netočne informacije.
