Pogrešno sjedenje u automobilu uzrok je niza problema

Čovjekov je organizam stvoren za kretanje i (p)okret što je svojedobno tvrdio i Hipokrat, otac medicine. Taj je drevni Grk, kad je o čovjekovu koštanom sustavu riječ, ali i kompletnom zdravlju tvrdio da „ …svi funkcionalni dijelovi tijela koji se istodobno primjereno koriste i radom vježbaju, dobro razvijaju, ostaju zdravi i stare sporo. Ako tako nije skloni su bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare“. Kad se tome pridoda starenje populacije, sjedilački način života, pretilost, odnosno  nedovoljna fizička aktivnost, ne čudi da su mišićno-koštane bolesti sve učestalije. U Europskoj uniji polovicu svih bolovanja uzrokuju spomenuta oboljenja, a nije daleko ni situacija u Hrvatskoj. To više jer upravo simptom boli najčešće vodi k liječniku. Potonja se u Europi bilježi u više od sto milijuna ljudi, a svjetske brojke pokazuju da svaka četvrta osoba ima problema s koštanim, odnosno mišićnim sustavom. Zato bolesti lokomotornog sustava, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), postaju sve ozbiljniji javnozdravstveni problem. Uzroci su im različiti od onih nastalih prometnim ili nekim drugim nesrećama, udarcima, prijelomima, uganućima, reumatskim oboljenjima, ponavljajućim (p)okretima, učestalom upotrebom određenih dijelova tijela, poput ruku, kad je primjerice riječ o pisanju (kompjutorska šaka), profesionalnoj vožnji i dr.

Prema riječima stalnog sudskog vještaka, dr. med. Šime Mijića, fizijatra – reumatologa i člana International member of American College of Rheumatology, tegobe vozača često su povezane sa stavom i držanjem tijela u vozilu, odnosno svakodnevnim aktivnostima. Prisilni položaj koji u njemu tijelo zauzima i opetovane radnje „…uzrok su niza tegoba koje kratkotrajno, odnosno dugoročno mogu ometati vožnju, ali i život“.

Laktarenje niti u automobilu nije dobro

Bolovi kralježnice, uključujući vratnu (cervikalnu), prsnu (torakalnu) i slabinsku (lumbalnu), najčešće su tegobe središnjeg skeleta, objašnjava liječnik. Na gornjim ekstremitetima bolovi se mogu javljati u ramenom dijelu, nadlakticama, podlakticama, ručnim zglobovima, šakama, prstima, odnosno u kukovima, bedrima, koljenima, ali i potkoljenicama, gležnju, kao i stopalu. Na kralježnici riječ je o kostima, zglobovima, ligamentima, mekim tkivima, uključujući i intervertebralne diskove, mišiće, živce, sakroilijakalni zglob… Kad je o vozačima riječ, uključujući i profesionalne, kaže naš sugovornik:

– Pozicioniranje u vozilu, što se uči već u vozačkoj školi, inzistira na pravovaljanoj poziciji kralježnice, ruku i nogu, a to je itekako važno.

Unatoč tome, često se mogu vidjeti vozači koji će zauzeti položaj za koji oni misle da je dobar. Tako će nerijetko sjediti na boku, nagnuti na stranu, naslonjeni na lakat, dok im je ruka u stalnom kontaktu s mjenjačem, a glave su nagnute prema sredini vozila. Drugi je karakterističan stav duboko potonuti u sjedište, odnosno kliznuti u njega, čime se zauzima položaj u obliku slova C. Tako se gubi prirodna zakrivljenost kralježnice, a naglašava se torakalna kifoza (zakrivljenost srednjeg dijela kralježnice), leđa dobivaju blago okruglasti izgled, postaju bolna, odnosno javlja se lumbalna lordoza – deformitet kralježnice, kad je glava zabačena unazad od linije vertikale, ispupčen je ili ravan prsni koš i dr. Takve su dijagnoze rezultat neprirodne pozicije tijela, i to po nekoliko sati, a sve je „začinjeno“ naporom koji iziskuje vožnja. Bolnost i ukočenost vozača neminovno uzrokuje i neprestano praćenje oznaka na cesti s minimalnim amplitudama pokreta, kaže liječnik. Dodaje da sustavno opetovanje takvih radnji izaziva promjene u tijelu od atrofije mišića, promjene hrskavice, entezitise – degeneraciju, odnosno upale mišićno-tetivnih spojnica za kost i dr. Nerijetko se javljaju i kardiovaskularne tegobe kao direktna posljedica fizičke neaktivnosti. Vratobolja i križobolja s i bez zahvaćenosti živ(a)ca, tzv. radikulopatija, također su česte, ali nisu i jedine tegobe. Entezitisi (bolesne promjene koje se javljaju na području hvatišta tetiva i sveza) na laktovima uz sindrom karpalnog kanala, odnosno kompresivni fenomen stiskanja medijanusa, jednog od živaca šake, česti su problemi profesionalnih vozača. Slijede ih i tegobe s ramenima i kukovima, odnosno koljenima, bilo da su zbog učestalih drugih radnih aktivnosti „unešeni“ u vozilo ili da vožnja izaziva nakupljene im tegobe.

Kad problem eskalira, čeka vas operacija

– Želio bih naglasiti da je život u vozilu i izvan njega jedan, tako da uzajamno ispreplitanje problema ima za posljedicu da u automobilu obavljamo značajan dio radnih aktivnosti . Počevši od telefoniranja, i to tako da rukama, osim volana i mjenjača, držimo i mobitel pa ruke nikad nisu slobodne, nego su uvijek u nekoj akciji – kaže dr. Mijić.

Ističe kako većina vozača u nedostatku ruku koristi vrat i rame za pridržavanje mobitela, a to u konačnici rezultira bolnošću, često udružene s kompresijom cervikalnog diska na živčane korijene. Opetovane kretnje ishodište su tzv. sindroma prenaprezanja, a sustavno izvođenje istih pokreta u prisilnom položaju tijela akumulira toksične produkte na koje organizam mora reagirati. Regrutiraju se tada stanice koje pokušavaju popraviti to stanje, pa su i patohistološki dokazane promjene u tkivima koja su izvrgnuta takvim naporima, otkriva liječnik. Primjer je sindrom karpalnog kanala kao česta dijagnoza u fizijatrijskoj medicini. Manifestira se s trncima u šaci, ponajviše u prva tri prsta i polovici četvrtog. Kompresija u području ručnog zgloba na strani dlana u uskom području gdje prolaze mnoge vaskularne, mišićno-tetivne i živčane strukture izaziva tzv. kompresivni fenomen na medijalni živac. Rezultat toga je oslabljen osjet uz trnce, nelagodu i bolnost, otežan hvat te potreba da se ruka protrese kako bi se tegobe umanjile. Tegobe se, međutim,  nastavljaju i izvan vozila, bude osobu iz sna, pa se dodatno remeti oporavak organizma.

– Tada je potrebno reducirati stisak šake, smanjiti pritisak dlana na volan i mjenjač, ali i smanjiti upotrebu mobitela koji dodatno, zbog oslonca baš na to područje, pogoršava tegobe.

Ističe da fizikalna terapija može pomoći, ali često je potreban i operativni zahvat. Kod profesionalnih, ali i svih drugih vozača, vratna i slabinska kralježnica su posebno izložene zdravstvenim problemima. Ponajprije zbog vibracija, kontrakcije mišića i prisilnog položaja kojih, i ako se zauzme onaj pravovaljani, ne znači da neće biti. Pravilno sjedenje, ističe liječnik, je(st) ono u kojem je glava u kontaktu s naslonom za glavu, a prsna kralježnica naslonjena i uspravna, dok je slabinska potpomognuta izbočenim donjim dijelom sjedišta, a noge u odgovarajućem kontaktu s nožnim komandama. Potonje nam omogućuje lakše upravljanje vozilom i ispunjavanje zahtjeva sigurnosti jer tijekom vožnje nemalo vozača mijenja položaje.

Neka vam sve bude pri ruci

Vozači koji sjede na povišenim sjedištima, odnosno onima koja imaju mogućnost prilagodbe visine, dubine i nagiba sjedala te podržavanja tijela, bilježe nešto manje zdravstvenih tegoba. Ipak, takva sjedala nisu i zamjena za redovit odmor, protezanje i istezanje tijela.

– Vozačko sjedalo nas zapravo onemogućuje u nekim kretnjama, poput rotacije trupa u slučaju dosezanja predmeta sa stražnjeg sjedišta, a to je posebno opasno za kralježnicu te je čest uzrok protruzije i ekstruzije lumbalnog diska – kaže naš sugovornik.

Riječ je o pomacima diskalnog tkiva iz ležišta, a nerijetko, osim složene dijagnostike, potonje zahtijeva fizikalnu terapiju, ponekad i operaciju uz dugotrajnu rehabilitaciju. U spomenutim je slučajevima u vozilu zdjelica, odnosno trup  pod maksimalnim opterećenjem, rotirana pa hrskavični amortizeri u kralježnici (diskovi) zbog toga mogu popustiti i uslijed nefiziološke radnje – puknuti! Njihov dio stoga može završiti u kralježničkom kanalu, pritišćući živčane korijene, kao i samu leđnu moždinu izazivajući ozbiljne zdravstvene probleme. Zato, upozorava dr. Mijić, sve što nam treba u vožnji mora biti pri ruci, a ako moramo nešto dohvatiti što iziskuje tijelu neodgovarajući položaj ili radnju, bolje je zaustaviti vozilo, izaći iz njega i dohvatiti, odnosno uzeti ono što nam treba.