Volite li čitati knjige i željeli biste pročitati roman Margaret Atwood. U nas je mnogo dobrih prijevoda, ali jedan nećete čitati barem do 2114. godine. Svima nama biološki sat će otkucati posljednju uru pa je ovo što slijedi samo jedna lijepa priča za neke buduće generacije, možda već mnogu dječicu koja danas pljucaju, živciraju roditelje i pune pelene. Tada će, naime, biti otvorena jedna posebna knjižnica u gradiću Nordmarku, udaljenom sat vremena vožnje od norveškog glavnog grada Osla. U tom prostoru čuvat će se neobjavljena djela najvećih pisaca današnjice, a svake godine (njih ukupno 96), jedan autor će donirati jedno djelo. U tu čast u okolici knjižnice zasađeno je i tisuća jela. One će 2114. godine biti posječene i od njih će se industrijskim procesom izraditi papir za printanje te antologije. Norvežani su ga baš zakomplicirali! No, dobro nisu samo Norvežani, ovo je inače projekt škotske umjetnice Katie Paterson, a država na europskom sjeveru ponudila je prostor i dobru volju da sudjeluje.
U kolovozu je turski pisac Elif Shafak predao svoj rukopis Katie Paterson na prigodnoj ceremoniji, a u knjižnici su već na čuvanju djela Margaret Atwood, Davida Mitchella te islandskog romanopisca Sjona. Sljedeće godine rukopis će dostaviti gospođa Han Kang, dobitnica prestižne književne Man Booker International nagrade 2016. godine za roman Vegetarijanac. No, nije sve med, mlijeko i književnost: neke kritičare brine zbog čega je potrebno posjeći tisuću stabala, osobito 2114. godine kad će temperature na Zemlji vjerojatno porasti za nekoliko stupnjeva. Jadna stabla morat će izdržati suše, bolesti i slične nepogode da bi ih na kraju netko srušio motornom pilom. Također, sa svakom novom godinom sve je manji interes za svečanost uvrštenja novog djela u knjižnicu.
