Mladi u Hrvatskoj nezadovoljni su svojim statusom u društvu, kao i društvenim okruženjem, dok su najviše zadovoljni privatnim okruženjem, odnosno obiteljskim životom i prijateljima. Velika većina ih živi u roditeljskom domu i obitelj smatraju ključnim društvenim faktorom te imaju povjerenja u brak i budućnost zamišljaju u bračnoj zajednici s djecom. Najnepovjerljiviji su prema političkim strankama, a najpovjerljiviji prema represivnim institucijama – vojsci pa potom policiji. Distancirani su od politike, ali ti mladi glasači smatraju zapošljavanje najvažnijim političkim pitanjem i najviše ih je strah nezaposlenosti. Gotovo tri četvrtine mladih smatra da su ključ uspješnog zaposlenja veza i poznanstva. Iako im je kod zaposlenja najvažnija sigurnost, preko 40 posto ih ima ugovor na određeno vrijeme i redovito radi prekovremeno. To su neki od rezultata velikog istraživanja mladih njemačke Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji su predstavljeni u utorak, 5. ožujka u Novinarskom domu u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno 2018. godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina, a dio je međunarodnog istraživanja mladih u deset država– Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji. Ispitivani su stavovi mladih o obitelji, prijateljima, slobodnom vremenu te obrazovanju, zaposlenju, osobnim, društvenim i političkim vrijednostima i mobilnosti. Prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno je 2012. godine te je istraživačica Vlasta Ilišin rekla da se rezultati značajno ne razlikuju. Neke vrijednosti su prihvaćenije nego prije, primjerice religioznost, dok je opala isključivost prema osobama različite spolne orijentacije, što ukazuje na proturječne procese, odnosno da se istodobno događaju modernizacijske promjene i retradicionalizacija“, izjavila je Ilišin. Među tradicionalnim stavovima koji jačaju je i zahtjev za nevinošću partnera pri stupanju u brak pa tako sada to želi 26 posto ispitanika u odnosu na 10 posto 2012. godine. Tradicionalnim vrijednostima su skloniji mlađi ispitanici.
Dr. Ilišin je naglasila i da je zabrinjavajuće visok udio onih koji rade na određeno vrijeme, dakle u nesigurnim uvjetima, što je u suprotnosti s očekivanjima od njih da se socioekonomski osamostale, zasnuju obitelj i pridonesu demografskoj obnovi zemlje. Po prekarnom radu Hrvatska na žalost prednjači među zemljama Europske unije. No donekle je iznenađujući podatak da je tek trećina mladih iskazala želju da ode iz Hrvatske. Onima koji odlaze, prvi je izbor Njemačka, a potom Austrija. Veliki broj ispitanika koji se još školuje osjećaju stres u obrazovnoj instituciji, no ipak ih čak 61% želi završiti visoko obrazovanje.
Slobodno vrijeme mladi najčešće provode u zabavnim i opuštajućim aktivnostima. Knjige nikada ne čita njih 18%, a čak ih se 24% nikada ne bavi sportom, dok ih se primjerice u Sloveniji tek 2% ne bavi sportom.
– Odgovori mladih ističu najveće probleme s kojima se Hrvatska mora suočiti, a to su prije svega ekonomija i obrazovanje – izjavila je na predstavljanju istraživanja Türkan Karakurt, direktorica Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu.
