Novo istraživanje predstavljeno na ovogodišnjem Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti (ECCMID) u Amsterdamu, pokazuje da je geografski raspon bolesti koje se prenose vektorima (bolesti iz komaraca, krpelja…) kao što su chikungunya groznica, denga groznica, leishmanijaza i krpelj encefalitis (TBE) u brzom širenju.
Potaknute klimatskim promjenama, međunarodnim putovanjima i trgovinom, epidemije tih bolesti trebale bi se povećati u većem dijelu Europe tijekom sljedećih nekoliko desetljeća – i to ne samo u umjerenim zemljama diljem Mediterana.
– Klimatske promjene nisu jedini ili čak glavni čimbenik povećanja vektorskih bolesti diljem Europe, ali to je jedan od mnogih čimbenika uz globalizaciju, socioekonomski razvoj, urbanizaciju – kaže profesor Jan Semenza iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti u Stockholmu.
– Gruba stvarnost je da će dulja vruća sezona povećati sezonsko razdoblje za potencijalno širenje bolesti koje se prenose vektorima i pogodovati većim epidemijama – kaže dr. Giovanni Rezza, direktor Odjela za infektivne bolesti u Istituto Superiore di Sanitá u Rimu te dodao:
– Moramo biti spremni nositi se s tim tropskim infekcijama. Lekcije poput nedavnog izbijanja virusa zapadnog Nila u Sjevernoj Americi i chikungunya na Karibima i Italiji naglašavaju važnost procjene budućih rizika od bolesti povezanih s vektorima i priprema nepredviđenih okolnosti za buduće izbijanje.
Globalno zatopljenje omogućilo je razmnožavanje komaraca, krpelja i drugih insekata koji prenose bolesti i s prilagodbom različitim godišnjim dobima omogućilo osvajanje novih teritorija diljem Europe tijekom proteklog desetljeća. Došlo je do izbijanja denga groznice u Francuskoj i Hrvatskoj, malariji u Grčkoj, groznice Zapadnog Nila u jugoistočnoj Europi i virusa chikungunya u Italiji i Francuskoj.
Zabrinjavajuće je, kažu autori, to može biti samo vrh ledenog brijega.
– Sredozemna Europa sada je povremena tropska regija, gdje su se već udomaćili vektori kao što je tigrasti komarac – kaže dr. Rezza.
Europska klima već je prikladna za prijenos lajmske borelioze i krpeljnog encefalitisa koji se šire krpeljima (prvenstveno Ixodes ricinus) – s procijenjenih 65.000 slučajeva lajmske borelioze godišnje u Europskoj uniji. U budućnosti, toplije zimske temperature, dulja vegetacijska razdoblja i ranija toplija ljeta mogu stvoriti još povoljnije uvjete za krpelje.
– S obzirom na stalno širenje invazivnih komaraca i drugih vektora u cijeloj Europi, moramo predvidjeti izbijanja i prijeći u ranu intervenciju – kaže profesor Semenza, te dodaje:
– Agencije za javno zdravstvo trebaju poboljšati nadzor, primjerice putem sustava ranog upozoravanja, povećati svijest o potencijalnim rizicima među zdravstvenim radnicima i javnosti, kao i usvojiti inovativne strategije kontrole kao što su intervencije u zajednici – rekao je profesor Semenza.
