Pandemija koronavirusa paralizirala je zdravstvne sustave u mnogim državama. Broj oboljelih izražava se u milijunima, a umrlih u desetcima tisuća. Kroz povijest su razne bolesti opustošile čovječanstvo, ponekad mijenjajući tijek povijesti, a ponekad signalizirajući kraj čitavih civilizacija. Evo 20 najgorih epidemija i pandemija, koji datiraju od prapovijesti do modernog doba, akoje je prikupio portal livescience.com
1. Prapovijesna epidemija: oko 3000. godine pr.n.e
Prije više od 5000 godina, epidemija je izbrisala prapovijesno selo u Kini. Tijela mrtvih bila su nagurana unutar kuće koja je kasnije zapaljena. Arheološko nalazište danas se naziva Hamin Mangha i jedno je od najbolje sačuvanih pretpovijesnih nalazišta na sjeveroistoku Kine. Arheološka i antropološka studija pokazuju da se epidemija dogodila dovoljno brzo da nije bilo vremena za odgovarajuća ukopavanja, a nalazište nije ponovo naseljeno. Prije otkrića Hamina Manghe, još jedan prapovijesni masovni ukop koji datira otprilike u istom vremenskom periodu pronađen je na lokalitetu zvanom Miaozigou, na sjeveroistoku Kine. Zajedno, ova otkrića sugeriraju da je epidemija pustošila cijelu regiju.
2. Kuga u Ateni: 430. godine pr.n.e.
Oko 430. godine prije Krista, nedugo nakon što je započeo rat između Atene i Sparte, epidemija je opustošila stanovnike Atene i trajala pet godina. Neke procjene navode da je broj poginulih dostigao brojku od čak 100.000 ljudi. Kakva je točno ta epidemija bila još se sa sigurnošću ne zna, a kao mogućnosti su iznijete brojne bolesti, uključujući tifusnu groznicu i ebolu.
3. Antonina kuga: od 165. do 180. godine
Kad su se vojnici vraćali u Rimsko Carstvo iz ratnih pohoda, donijeli su više od plijena. Antonina kuga, koja je možda bila bolest velikih boginja, uništila je vojsku, ali i vjerojatno ubila više od 5 milijuna ljudi u Rimskom carstvu, napisao je April Pudsey, viši predavač rimske povijesti na Sveučilištu Manchester Metropolitan.
4. Ciprijanova kuga: od 250. do 271. godine
Nazvana po Svetom Ciprijanu, biskupu Kartage (grad u Tunisu) koji je bolest opisao kao signal kraja svijeta. Procjenjuje se da je Ciprijanova kuga ubijala 5000 ljudi dnevno, samo u Rimu. Godine 2014. arheolozi u Luksoru otkrili masovno mjesto pokapanja žrtava kuge gdje su tijela bila prekrivena debelim slojem vapna koje se tada koristilo kao dezinfekcijsko sredstvo. Arheolozi su pronašli i tri peći koje se koriste za proizvodnju vapna, a ostaci žrtava kuge izgorjeli u divovskom ognjištu.
5. Justinijanova kuga: od 541. do 542. godine
Bizantsko carstvo opustošila je bubonska kuga. Kuga se nakon toga periodično ponavljala. Kuga je dobila ime po bizantskom caru Justinijanu (vladao je od 527. do 565. godine). Pod njegovom vladavinom Bizantsko je Carstvo doseglo svoj najveći procvat, kontrolirajući teritorij koji se protezao od Bliskog Istoka do Zapadne Europe.
6. Doba Kuge ili Crna Smrt: od 1346. do 1353. godine
Doba kuge naziv je za period jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u Europu kasnih 1340-ih gdje je i dobila ime Crna Smrt. Neke procjene govore da je izbrisala više od polovice europskog stanovništva. Izazvao ga je soj bakterije Yersinia pestis, a širile su je buhe ili zaraženi glodavci. Kuga je promijenila tijek povijesti Europe. Uz toliko mrtvih, radnu snagu je bilo teže pronaći, što je donijelo bolju plaću radnicima, a manjak jeftine radne snage također je vjerojatno pridonijeo tehnološkim inovacijama.
7. Epidemija Cocoliztli: od 1545. do 1548. godine
Infekcija koja je izazvala epidemiju bio je oblik virusne groznice koja je ubila 15 milijuna stanovnika Meksika i Srednje Amerike. Među populacijom već oslabljenom od ekstremne suše, bolest se pokazala krajnje katastrofalnom. Cocoliztli je aztečka riječ za štetočinu.
8. Američke kuge: 16. stoljeće
Američke kuge su skupina euroazijskih bolesti koje su u Ameriku donijeli europski istraživači. Te su bolesti, uključujući boginje, pridonijele padu civilizacije Inka i Azteka. Neke procjene govore da je 90% autohtonog stanovništva zapadne hemisfere umrlo.
9. Velika londonska kuga: od 1665. do 1666. godine
Posljednja velika epidemija kuge u Velikoj Britaniji izazvala je masovni egzodus iz Londona, a predvodio ga je kralj Karlo II. Kuga je započela u travnju 1665. i brzo se širila ljetnim mjesecima. Buhe od glodavaca zaraženih kugom bili su jedan od glavnih prijenosnika. Do trenutka kad je kuga prestala, umrlo je oko 100.000 ljudi, uključujući 15% stanovništva Londona. Ali to nije bio kraj patnji tog grada – 2. rujna 1666. započeo je tzv. Veliki požar u Londonu, koji je trajao četiri dana i spalio veliki dio grada.
10. Velika marsejska kuga: od 1720. do 1723. godine
Povijesni zapisi govore da je velika marsejska kuga započela kad je brod zvan Grand-Saint-Antoine pristao u Marseilleu u Francuskoj, prevozeći robu iz istočnog Sredozemlja. Iako je brod bio u karanteni, kuga je ipak ušla u grad, vjerojatno putem buha na kugom zaraženim glodavcima.
Kuga se brzo proširila, a tijekom sljedeće tri godine u Marseilleu i okolnim područjima možda je umrlo čak 100.000 ljudi. Procjenjuje se da je do 30 % stanovništva Marseillea stradalo.
11. Ruska kuga: od 1770. do 1772. godine
Ruska carica Katarina II (koja se naziva i Katarina Velika) bila je toliko očajna da obuzda kugu i obnovi javni red da je izdala užurbani dekret kojim je naredila da se sve tvornice presele iz Moskve. Do trenutka kad je kuga prestala, procijenjuje se da je umrlo čak 100.000 ljudi.
12. Epidemija žute groznice u Philadelphiji: 1793. godina
Kad je žuta groznica zahvatila Philadelphiju, tadašnju prijestolnicu Sjedinjenih Država, dužnosnici su pogrešno vjerovali da su robovi imuni. Kao rezultat tog vjerovanja, zatražili su zapošljavanje ljudi afričkog podrijetla za njegovanje bolesnih. Bolest su prenosili komarci, koji su doživjeli procvat tijekom posebno vrućeg i vlažnog ljetnog vremena u Philadelphiji te godine. Tek kad je zima stigla, a komarci izumrli, epidemija je napokon prestala. Do tada je umrlo više od 5000 ljudi.
13. Pandemija gripe: od 1889. do 1890. godine
U modernom industrijskom dobu, nove prometne veze olakšale su širenje virusima gripe. U samo nekoliko mjeseci bolest je zahvatila svijet, usmrtivši milijun ljudi. Bilo je potrebno samo pet tjedana da epidemija dosegne vrhunac smrtnosti. Najraniji slučajevi zabilježeni su u Rusiji. Virus se brzo proširio cijelim Sankt Peterburgom prije nego što se brzo probio kroz čitavu Europu i ostatak svijeta.
14. Američka epidemija dječje paralize: 1916. godina
Epidemija polija koja je započela u New Yorku izazvala je 27.000 slučajeva i 6000 smrti u Sjedinjenim Državama. Bolest uglavnom pogađa djecu i preživjele ostavlja s trajnim invaliditetom. Epidemije su se pojavile sporadično u Sjedinjenim Državama sve dok Salk cjepivo nije razvijeno 1954. godine. Kako je cjepivo postalo široko dostupno, slučajevi u Sjedinjenim Državama su opadali. Posljednji slučaj u Sjedinjenim Državama prijavljen je 1979. Svjetski napori u cijepljenju uvelike su smanjili bolest, iako ona još nije u potpunosti iskorijenjena.
15. Španjolska gripa: od 1918. do 1920. godine
Procjenjuje se da je bilo oko 500 milijuna oboljelih od španjolske gripe. Petina njih je umrla, a neke su autohtone zajednice potisnute na rub izumiranja. Širenje i smrtnost gripe pojačani su očajnim uvjetima vojnika i lošom prehranom u ratnim vremenima koju su mnogi ljudi doživljavali tijekom Prvog svjetskog rata.
16. Azijska gripa: od 1957. do 1958. godine
Sa svojim korijenima u Kini, bolest je odnijela više od milijun života. Virus koji je izazvao pandemiju bio je soj virusa ptičje gripe. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti bilježe da se bolest agresivno proširila te su prvi slučajevi zabilježeni u Singapuru u veljači 1957., u Hong Kongu u travnju 1957., te obalnim gradovima Sjedinjenih Država u ljeto 1957. Ukupan broj smrtnih slučajeva bio je više od 1.1 milijuna širom svijeta.
17. Pandemija i epidemija AIDS-a: od 1981. do danas
AIDS je odnio 35 milijuna života od kada je prvi put identificiran. HIV virus koji uzrokuje AIDS, vjerojatno se razvio iz virusa čimpanze koji se prenio na ljude u zapadnoj Africi. Virus se probijao širom svijeta, a AIDS je bio pandemija do kraja 20. stoljeća. Sada oko 64 % od procijenjenih 40 milijuna koji žive s virusom HIV-a živi u subsaharskoj Africi.
Desetljećima bolest nije imala poznati lijek, ali lijekovi razvijeni u devedesetima sada omogućuju ljudima koji obolijevaju od bolesti da se redovito liječe i imaju normalan životni vijek, a dvije su osobe izliječene od HIV-a od početka 2020. godine.
18. Pandemija svinjske gripe H1N1: od 2009. do 2010. godine
Pandemija svinjske gripe 2009. izazvao je novi soj H1N1 koji se pojavio u Meksiku u proljeće 2009. prije nego što se proširio na ostatak svijeta. U jednoj godini virus je zarazio čak 1,4 milijarde ljudi širom svijeta i ubio između 151.700 i 575.400 ljudi.
19. Zapadnoafrička epidemija ebole: od 2014. do 2016. godine
Ebola je opustošila zapadnu Afriku između 2014. i 2016., s 28.600 prijavljenih slučajeva i 11.325 smrtnih slučajeva. Prvi slučaj koji je prijavljen bio je u Gvineji u prosincu 2013., od tada se bolest brzo proširila na Liberiju i Siera Leone. Većina slučajeva i smrti dogodila se u te tri zemlje. Manji broj slučajeva dogodio se u Nigeriji, Maliju, Senegalu, Sjedinjenim Državama i Europi, izvijestili su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.
Ne postoji lijek za ebolu, iako su napori u pronalaženju cjepiva u tijeku. Prvi poznati slučajevi ebole dogodili su se u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo 1976. godine, a za virus se sumnja da se možda proširio od šišmiša.
20. Epidemija virusa Zika: od 2015. do danas
Utjecaj nedavne epidemije Zika u Južnoj i Srednjoj Americi neće se znati još nekoliko godina. U međuvremenu, znanstvenici se suočavaju s utrkom protiv vremena kako bi virus stavili pod kontrolu. Zika virus se obično širi preko komaraca roda Aedes, iako se može prenijeti i spolnim putem kod ljudi.
Iako Zika obično nije štetna za odrasle ili djecu, može napasti dojenčad još u maternici i uzrokovati urođene mane. Vrsta komaraca koji prenose Zika virus najbolje uspijeva u toplim i vlažnim klimama, zbog čega su Južna i Srednja Amerika kao i južni dijelovi SAD-a glavna područja za širenje virusa.
