Države u svijetu se više nego ikad oslanjaju na prirodni plin za zagrijavanje domova i industriju i to ponajviše zbog napora da se prestane s ugljenom i poveća upotreba čistijih izvora energije, ističe Bloomberg. Ipak, nema dovoljno plina za poticanje oporavka nakon pandemije i nadopunjavanje iscrpljenih zaliha prije hladnih mjeseci. Države pokušavaju jedna drugu nadmašiti u opskrbi jer izvoznici, poput Rusije, nastoje zadržati više prirodnog plinau vlastitim zalihama, a situacija će se samo još više pogoršati kada temperature padnu.
Kriza u Europi nagovješćuje nevolje za ostatak planeta jer zbog nedostatka energije na kontinentu vlade upozoravaju na nestanak električne energije i zatvaranje tvornica. Zalihe u europskim skladištima su na povijesno niskim razinama za ovo doba godine. Plinovodni tokovi iz Rusije i Norveške bili su ograničeni. To je zabrinjavajuće jer je mirnije vrijeme smanjilo proizvodnju vjetroelektrana dok se istovremeno starije europske nuklearne elektrane postupno zatvaraju ili su sklone kratkotrajnim zatvaranjima i servisiranjima – zbog čega je plin još potrebniji. Zato, nije ni čudo što su europske cijene plina porasle za gotovo 500% u prošloj godini.
Taj je skok već natjerao neke proizvođače gnojiva u Europi da smanje proizvodnju, a očekuje se da će ih još uslijediti, prijeteći povećanjem troškova za poljoprivrednike i potencijalno povećavajući globalnu inflaciju hrane.
Očekuje se da će čak i prosječno hladna zima na sjevernoj hemisferi dodatno povećati cijene prirodnog plina u većem dijelu svijeta. Pružatelji komunalnih usluga i donositelji politika mole se za blage temperature jer je već prekasno za povećanje zaliha. Izgledi za ubrzanje troškova energije, zajedno s iscjeđenim lancima opskrbe i cijenama hrane na najvišim točkama tijekom desetljeća, mogli bi natjerati više središnjih bankara da se zapitaju je li skok inflacije prolazan koliko su se nadali.
– Ako zima bude hladna, brinem se da nećemo imati dovoljno plina za grijanje u svim dijelovima Europe – rekao je 20. rujna za Bloomberg televiziju Amos Hochstein, viši savjetnik za energetsku sigurnost američkog State Departmenta.
Čak ni Kina, kao najveći svjetski kupac prirodnog plina, nije dovoljno brzo napunila zalihe, iako je uvoz prema carinskim podacima gotovo dvostruko veći nego prošle godine. Ako će se kineske tvornice boriti s nedostatkom struje, globalne cijene čelika i aluminija će skočiti. Da stvar bude gora, zemlja se također bori s nedostatkom ugljena, još jednom važnom sirovinom za proizvodnju električne energije. Komunalne usluge u Japanu i Južnoj Koreji uvelike su zaštićene dugoročnim ugovorima o LNG-u koji su indeksirani s naftom. Ipak, Korea Electric Power Co. izjavila je 23. rujna da će povećati cijene električne energije prvi put u gotovo osam godina. Industrijski potrošači energije u Americi zatražili su od Ministarstva energetike da smanji američki izvoz sve dok se razine skladištenja ne vrate u normalu, što bi mogao pogoršati nestašice u inozemstvu.
Ove će zime svijet vjerojatno saznati koliko globalno gospodarstvo ovisi o prirodnom plinu.
