Neminovno je. Svijet se mijenja, tehnologija napreduje nevjerojatnom brzinom, auti na struju, kao i auti izravno spojeni na internet postali su normalnost. No, mijenja se i percepcija sigurnosnog aspekta prometa. U svijetu se tako implementira sve više inovativnih prometnih rješenja koja imaju zadaću što više smanjiti mogućnost prometnih nesreća.
No, ide li i Hrvatska u korak s vremenom i trendovima? Pa, čini se da ide.
– U Republici Hrvatskoj kontinuirano se primjenjuju suvremena prometna rješenja, a primjena istih ovisi o realnim potrebama, karakteristikama mikro lokacije, karakteristikama prometnog toka, sastavu prometnog toka te zakonskom okviru s obzirom da se prometni znakovi, signalizacija i oprema postavljaju na cesti na temelju prometnog elaborata – navode u Ministarstsvu mora prometa i infratsrukture (MMPI) za Reviju HAK.
Potom nam navode nekoliko primjera suvremenih prometnih rješenja koji su primijenjeni na mreži državnih cesta u Republici Hrvatskoj.
Budući da se mobitel, uz brzinu, alkohol i nekorištenje pojasa, smatra jednim od četiri ubojice na cesti, a korištenje mobitela u prometu u Hrvatskoj je izrazito učestalo (prema rezultatima istraživanja ponašanja, a provedenog u okviru projekta Dan bez mobitela u prometu, čak 91 posto vozača, 33 posto biciklista te 50 posto pješaka koristi mobitel u prometu), u Zagrebu je u okviru kampanje Dan bez mobitela u prometu 2019. godine postavljen novi tip semafora koji osvjetljava i pločnik odnosno nogostup tik ispred pješačkog prijelaza, kako bi crveno na semaforu vidjeli i oni pješaci i biciklisti koji nailaze na raskrižje, ali zbog korištenja mobitela ne primjećuju da im je upaljeno crveno svjetlo. Takav je tip semafora instaliran na Trgu Republike Hrvatske, točnije, na pješačkom prijelazu raskrižja Frankopanske i Ulice Gjure Deželića.
Također, navode u Ministarstvu, Hrvatske ceste su pokrenule i niz projekata kao odgovor na izazove suvremenog prometa.
– U tom smislu ističemo studiju kojoj je zadatak određivanje minimalnih razina kvalitete prometne signalizacije za potrebe autonomnih i poluautonomnih vozila te projekt definiranja prioritetnog prolaska interventnim vozilima na državnim cestama – napominju u Ministarstvu.
Podsjetimo, autonomna vozila predstavljaju suvremeni koncept cestovnih vozila koja na osnovi vlastitog sustava senzora promatraju okruženje, upravljaju i donose odluke korištenjem naprednih algoritama, većinom zasnovanih na tehnologijama umjetne inteligencije te na taj način djelomično ili u potpunosti zamjenjuju vozača. S obzirom da je ljudski faktor zastupljen u preko 90% prometnih nesreća, želja je bila potaknuti aktivnosti kako bi se to minimiziralo te je u posljednjih 10 godina zabilježen značajan napredak u razvoju tehnologija vezanih uz autonomna vozila. Cilj razvoja različitih sustava za autonomna vozila upravo je usmjeren ka smanjenju pogrešaka vozača prilikom vožnje.
Senzorski sustavi koje koriste autonomna i poluautonomna vozila dijele na lokacijske (GPS, ho – dometar, kompas) te promatračke (radar, LiDAR, ultrazvučne videokamere, infracrvene zrake itd.). Sukladno novim sigurnosnim smjernicama za vozila u EU, svako će vozilo 2022. godine morati između ostalog imati i sustav pomoći održavanja lateralnog položaja (eng. Lane keeping assistance). Nadalje, većina novih vozila u sebi ima ugrađen sustav prepoznavanja prometnih znakova koji u kombinacija s već postojećim podacima o ograničenjima, opasnostima i zabranama na pojedinoj dionici ceste, informira vozača o nadolazećoj situaciji.
– Točnost i funkcionalnost navedenih sustava u određenoj mjeri ovisi o kvaliteti prometne signalizacije. Naime, tijekom eksploatacije, uslijed utjecaja različitih vremenskih i ostalih uvjeta na cesti, kvaliteta prometne signalizacije degradira. Ukoliko nije osigurana zadovoljavajuća kvaliteta prometne signalizacije napredni sustavi u autonomnim i poluautonomnim vozilima neće moći u potpunosti izvršavati svoju funkciju što može utjecati na njihovo donošenje odluka te time cjelokupnu prometnu sigurnost. Cilj projekta je analizirati na koji način kvaliteta prometne signalizacije utječe na pomoćne sustave autonomnih i poluautonomnih vozila, te na osnovu toga definirati minimalne razine kvalitete prometne signalizacije koji će osigurati točnost i funkcionalnost tih sustava – navode u Ministarstvu prometa.
Kako doznajemo, projektom će se analizirati vrste senzorskih sustava koje koriste autonomna i poluatunomna vozila, a koji su parametri povezanosti s prometnom signalizacijom, zakonska regulativa i međunarodne smjernice vezane uz minimalne razine kvalitete prometne signalizacije za potrebe autonomnih i poluautonomnih vozila te će se definirati minimalne razine kvalitete prometne signalizacije nužne za potrebe autonomnih i poluautonomnih vozila kao i eventualne preporuke za poboljšanje kvalitete prometne signalizacije za potrebe autonomnih i poluautonomnih vozila na mreži državnih cesta u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, uočeno je kako ‘pametnim’ rješenjima i upravitelji cestovne infrastrukture mogu utjecati na vrijeme intervencije vozila hitne pomoći, posebice u urbanim sredinama.
– Treba napomenuti kako je svaka sekunda u vremenu reakcije itekako značajna te kako smanjenje vremena reakcije ima direktnu društvenu korist i kod intervencija hitne pomoći koje nisu uzrokovane prometnim nesrećama (primjerice srčani udar, moždani udar, respiratorni zastoj…). Zato su Hrvatske ceste prepoznale važnost izrade interventnih ruta na cestama u svojoj ingerenciji te su u tom smislu pokrenule aktivnosti provedbe navedenog projekta. U ovom trenutku je ugovorena izrada projektne dokumentacije za ceste na području grada Osijeka te Osječko-baranjske županije, a fokus projekta će biti na vozilima hitne pomoći. Naime, budući da kod zbrinjavanja životno ugroženih pacijenta svaka sekunda može biti presudna, potrebno je učiniti sve kako bi se vrijeme dolaska do pacijenta te vrijeme njegova prijevoza do bolnice skratilo. Jedna od dokazanih mjera skraćivanja vremena putovanja vozila hitne pomoći je davanje prioriteta vozilima žurnih službi na raskrižjima – doznajemo iz Hrvatskih cesta.
Što bi to u praksi značilo? Na raskrižjima na kojima se prometom upravlja prometnim znakovima prioritet prolaska interventnih vozila će se naglasiti promjenjivim prometnim znakovima (ili drugim ITS rješenjima) dok će se na semaforiziranim raskrižjima implementirati sustav za davanje prioriteta. U tom smislu sagledat će se više tehnoloških rješenja i to: sustav koji se temelji na radio komunikaciji kratkog dometa, sustav koji se temelji na tehnologiji AVL-a (eng. Automatic vehicle location), te sustav aktivacije predefiniranih ruta na zahtjev.
– U konačnici, napomenuli bismo kako su koristi implementacije inovativnih rješenja višestruke u odnosu na uložena sredstva – napominju u Hrvatskim cestama.
No, ni to nije sve. Naime, i Hrvatske autoceste (HAC) prate nova prometna rješenja te sukladno mogućnostima ista i uvode.
– Tako je kao pilot projekt uveden projekt sprečavanja ulazaka vozila u suprotan smjer kroz iscrtavanje 3D horizontalne prometne signalizacije u zonama čvorova i odmorišta, sve kao nastavak upozoravanja i edukacije korisnika o načinu vožnje na autocestama, a sve kako bi se povećala sigurnost prometa, odnosno smanjio broj prometnih nesreća i ulazaka vozila u suprotan smjer. Također, kontinuirano se razvija i uvodi sustav ITS (inteligentnih transportnih sustava) na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta, a kao glavne projekte koji su u tijeku navodimo Crocodile 2 i Crocodile 3 Croatia koji su sufinancirani iz EU fondova sa 85 %. Navedeni projekti su usmjereni na uvođenju novih tehnologija, nadzora i upravljanja prometom, upravljanja i vođenja prekograničnog prometa te informiranja korisnika o stanju u prometu te meteorološkim uvjetima u realnom vremenu – navode u HAC-u.
Dodaju kako su u pripremi također i drugi projekti, poput: usklađenje sustava zaštitnih ograda na autocestama, rekonstrukcija i novelacija sustava videonadzora i sustava videodetekcije na autocestama, uvođenje sustava za nadzor brzina na autocestama, zamjena promjenjive prometne signalizacije, daljinsko upravljanje branicima za korištenje interventnih spojeva kolnika ispred portala tunela, postava dinamičke prometne signalizacije za vođenje prometa na obilaznom pravcu Sv.Rok – Maslenica – Posedarje, te nadogradnja sustava prometnih tokova.
– Takva rješenja prate financijske troškove sukladno novim tehnologijama, a velika većina se planira financirati uz pomoć EU fondova – navode u HAC-u.
Uz to sve, dodaju u Ministarstvu, prateći razvoj sigurnosti i koncesionari na svome dijelu auto cestovne mreže koriste moderna prometna rješenja. Navest ćemo neka, automatski mahač – služi za usporavanje prometa, prije zone radova, prikolica sa LED displejom – pokretna signalna ploča s promjenjivim porukama. Priklica je mobilna je te je time omogućeno postavljanje na onom dijelu prometnice gdje je to optimalno. Moguće je, ovisno o promjeni prometnih uvjeta, daljinski mijenjati prikaze na displeju. LED prsluci za radnike na regulaciji prometa – povećava uočljivost radnika na regulaciji prometa, pogotovo u uvjetima smanjene vidljivosti, prometna svjetla za upravljanje prometnom sa odbrojavanjem – omogućuju vozaču informiranje o preostaloj duljini trajanja uključenosti pojedinog svjetla, podizni LED displej na stražnjoj strani ophodarskih vozila – omogućuje uočljivo upozoravanje i obavještavanje vozača.
– Sva društva koja upravljaju mrežom javnih cesta sudjeluju u izradi višegodišnjeg akcijskog plana sigurnosti prometa na cestama, trenutno je u izradi plan za vremenski period 2021-2023, te novi nacionalni program za razvoj inteligentnih transportnih sustava za sljedećih pet godina, a čime se planira podići sigurnost prometa, harmonizirati prometni tok te smanjiti broj prometnih nesreća s naglaskom na nesreće sa najtežim posljedicama upravo uz primjenu inovativnih modernih – inteligentnih rješenja – zaključuju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za Reviju HAK.
Pametni pješački prijelaz
– Brzina je jedan od glavnih uzročnika prometnih nesreća, posebice onih s najtežim posljedicama. Izrazito su opasne lokacije prilaza pješačkim prijelazima na cestama izvan naselja kao i na glavnim prometnim pravcima koji prolaze kroz naseljena mjesta. Uočena je potreba povezivanja semaforskog uređaja i uređaja za mjerenje brzine vozila te je na većem broju lokacija u Republici Hrvatskoj implementirano niže pojašnjeno rješenje – navode u MMPI-ju.
Jedan takav pametni pješački prijelaz se sastoji od pješačko-pozivnog semafora i mjerača brzine s tekstualnom porukom koji međusobno komuniciraju žičnom ili bežičnom vezom. Ovisno o brzini vozila, mjerači brzine upravljaju radom semafora, a vozači uočavaju uzročno-posljedičnu između svoje brzine i reakcije semafora.
Drugim riječima, mjerač brzine upravlja semaforskim uređajem na način da ako vozila ne prekoračuju brzinu, semafor ostaje na zelenom, a na displeju se ispisuje poruka HVALA !. Ukoliko se vozilo kreće nepropisnom brzinom do 10 km/h iznad ograničenja brzine, na displeju se ispisuje poruka OPREZ USPORITE !, a ukoliko vozila prekoračuju ograničenje brzina za više od 10 km/h na semaforu se pali crveno te se na displeju ispisuje poruka „PALIM CRVENO !
– Bez obzira na navedeno, prioritet u funkcioniranju ima klasičan rad semafora što znači da čak i kad vozila ne prekoračuju brzinu na semaforu se pali crveno ako se pješak najavio na pješačko-pozivno tipkalo – navode u Ministarstvu. Ilustracije s demnostracijom omogućio je Elektromodul promet.
