Ogromna investicija: Znate li za turski plan za gradnju kanala u blizni Istanbula, koji bio bio novi ulaz u Crno more?!

Sam Bospor je prometno opterećen, 2021. godine kroz tjesnac je prošao 38.551 brod

Da je Bospor dar prirode Turskoj u svakom smislu te riječi, vlada te zemlje dobro to zna. To je jedan od razloga zašto predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan i njegova vladajuća stranka godinama lobiraju za novi infrastrukturni projekt, nazvan Istanbulski kanal. To je projekt u najmnogoljudnijem gradu u Turskoj koji bi doslovno mogao promijeniti lice svijeta i geopolitičku ravnotežu na njemu.

Što je Istanbulski kanal? Takozvani mega projekt je predloženi umjetni tjesnac koji se proteže od Crnog do Mramornog mora koji se nalazi otprilike 30 km zapadno od istanbulskog Bosfora. Ovaj megalomanski logistički pothvat pretvorio bi jedan od najvećih svjetskih povijesnih gradova u otok.

Vladine procjene tvrde da će biti dugačak otprilike više od 48 km, dubok oko 25 metara i širok ponegdje i do 275 metara. Umjetni kanal bi započeo na sjevernom kraju jezera Küçükçekmece na zapadu grada, prirodnog bazena na Mramornom moru, nastavio bi na sjever do brane Sazlıdere i na kraju bi se povezao s Crnim morem. Iskapanja tla pružila bi dovoljno materijala za izgradnju više otoka u Mramornom moru, što vlada i želi učiniti. Očekuje se da će ukupni trošak projekta s lakoćom premašiti 15 milijardi dolara, a prema nekim procjenama trošak može premašiti i 30 milijardi dolara.

Kanal je sam Erdoğan opisao kao jedan od njegovih ludih projekata. Zamah za projekt počeo se stvarati prije nekoliko godina. Tijekom tiskovne konferencije 2018., ministar prometa, pomorstva i komunikacija zemlje Ahmet Arslan javnosti je predstavio trostruku dobit od kanala: povećanu sigurnost, suvremeni životni razvoj i podizanje svjetske prepoznatljivosti Istanbula.

Neka od pitanja koja bi Kanal Istanbul mogao riješiti doista su vrijedna razmatranja. Sam Bospor je prometno opterećen, 2021. godine kroz tjesnac je prošao 38.551 brod. I dok je tjesnac krcat, broj tranzita značajno je pao od kasnih 2000-ih, kada je preko 50.000 brodova prolazilo godišnje. Većina plovila unajmljuje neovisne navigatore kako bi im pomogli na putovanju, korištenje automatskih navigacijskih sustava zabranjeno je zakonom, a brodovi koji prevoze opasne materijale smiju prolaziti samo jedan po jedan a prosječno vrijeme čekanja je oko 14 sati.

Politički, izgradnja novog kanala znači preispitivanje opredijeljenosti zemlje konvenciji iz Montreuxa, koja regulira prometovanje kroz Bospor. Erdoğan je u brojnim prilikama izrazio da nije obožavatelj sporazuma…