Većina ljudi u Hrvatskoj ne simpatizira javni gradski prijevoz te ga koristi samo ako su prinuđeni na to. Na primjer, od ukupne udaljenosti koju Nijemci naprave sa svojim automobilima 27 posto se odnosi na putovanje do posla. U Hrvatskoj je prosjek 47 posto. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Zagrebu je za odlazak na posao 51 posto zaposlenih koristilo osobni automobil, 41,3 posto javni gradski prijevoz, motociklom se vozilo 0,6 posto, a biciklom 3,3 posto. Vožnja od 10 km na posao automobilom svakodnevno tijekom jedne godine proizvodi 680 kg CO2.
Kolika je isplativost vožnje javnim prijevozom te koliki je utjecaj na okoliš u odnosu na vožnju osobnim automobilom otkrili smo usporedbom podataka autobusa javnog gradskog prijevoza i vlakova u Hrvatskoj.
Dakle, 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara prosječna je potrošnja autobusa javnog prijevoza u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Ovaj podatak na prvi pogled djeluje zastrašujuće, ali usporedi li se s potrošnjom osobnih automobila (koja troše 10 ili 20 posto potrošnje jednog autobusa) treba uzeti u obzir i koliko se putnika vozi u jednom autobusu. Računica je vrlo jasna: potrošnja autobusa je mnogo manja nego kada 55 ljudi koristi automobile.
U jednom se autobusu u prosjeku vozi 55 ljudi, a prosječna potrošnja autobusa iz našeg primjera je 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara. Dakle, po jednoj osobi potrošnja je 0,8 litara dizela. To je vrijednost koju niti jedan automobil ne može postići. Voze li se u automobilu na posao četiri osobe, čak niti tada nije isplativo voziti se osobnim vozilom. Nasuprot 7 litara prosjeka automobila ispada kako četiri putnika u jednom autobusu čine potrošnju od 3,2 litre dizela. Preračunavanje u kune niti nema smisla jer uz ionako veću cijenu potrošnje goriva (84 kune, uzmemo li u obzir cijenu goriva od 12 kuna po litri te prosječnu potrošnju od 7 litara) treba dodati trošak kupnje i amortizacije automobila.
U jednom se vlaku, iz naših primjera, u prosjeku vozi 95 ljudi. U prosjeku vlakovi troše 174,83 litre dizela na 100 kilometara. Po jednoj osobi to je u prosjeku 1,84 litre dizelskog goriva. Automobili su ponovo inferioriniji po pitanju isplativosti vožnje, u odnosu na vlak. Vozite li se na relaciji Sisak – Zagreb ili nekoj zagrebačkoj međugradskoj liniji jasno je da su ključevi od automobila suvišni u računici isplativosti.
Kakav je pri tome utjecaj na okoliš? Klasični automobili u svijetu imaju prosječnu emisiju od 118 g CO2 po putniku na kilometar (taksi vozila 170 grama po putniku na kilometar, motocikli 94 g/km, autobusi 69 g/km, električni automobili 43 g/km, tramvaji 42 g/km, vlak 40 g/km). Uzmemo li u obzir 1266 g CO2/km po jednom gradskom autobusu u kojem se u prosjeku vozi 55 putnika, po jednom putniku je to oko 23 g CO2/km. U Hrvatskoj je starost automobila veća od 13 godina te sigurno govorimo o emisijama CO2 većima od 120 g/km. Uzmemo li u obzir tih 120 g CO2 po km ispada kako 5 putnika u autobusu stvara jednaku količinu CO2 kao jedan automobil.
U Zagrebu ZET-ovi autobusi pogonjeni na Eurodiesel BS u prosjeku troše 47,99 l/100 km dok autobusi pogonjeni na plin (CNG) u prosjeku troše 53, 51 kg/100 km. Tijekom ljetnih mjeseci potrošnja goriva može biti povećana zbog rada motora na početno-krajnjim stajalištima jer se uslijed iznimno visokih vanjskih temperatura motori ne gase zbog rada klima uređaja i rashlađivanja putničkog prostora. No, vozači imaju naputak da, ukoliko stajanje autobusa traje duže od 5 minuta, obavezno gase motore zbog ekonomičnosti i zbog buke koju stvaraju. Kapacitet dizelskog spremnika u prosjeku iznosi 320 litara dok su spremnici za plinske autobuse zapremnine od 1232 kg u solo autobusu te do 1540 kg u zglobnom autobusu. ZET-ovi autobusi na dizel u prosjeku godišnje prelaze oko 70.000 kilometara te imaju emisiju od 1266 g/km dok emisija CO za plinske autobuse iznosi oko 531 mg/kWh. U prosjeku, jedan autobus ZET-a dnevno preveze oko 1000 putnika. Tijekom dnevnih migracija prosječan broj putnika po autobusu za vrijeme jedne vožnje iznosi 50 putnika.
Autobusi Gradskog prijevoza putnika d.o.o. Osijek su u prvih pet ovogodišnjih mjeseci u prosjeku na 100 kilometara trošili 38,62 litre euro dizela. Kapacitet rezervoara autobusa je od 250 do 330 litara, ovisno o tipu vozila. Dnevno jedan autobus u prosjeku preveze 650 ljudi, maksimalno u autobusu bude do 100 ljudi, ali u prosjeku se vozi 60 ljudi. Prosječna godišnja potrošnja svih vozila voznog parka autobusa Promet Split (gradska, prigradska itd.) iznosi oko 45 litara euro dizela na 100 km, uz prosječni kapacitet rezervoara od 250 litara. Jedan autobus Prometa Split u prosjeku dnevno preveze oko 550 putnika, uz prosjek od 55 ljudi po jednom autobusu.
Kolike su u prosjeku CO2 emisije HŽ-ovih vlakova i lokomotiva po prijeđenom kilometru? Sukladno metodologiji obračuna emisije CO2 u transportu izgaranjem jedne litre dizelskog goriva nastaje 2,9 kg CO2. Vlakovi na hrvatskim prugama u prosjeku troše 174,83 litre dizela na prijeđenih 100 kilometara. Dizel-električne lokomotive serije 2044 prosječno troše 3 l/km (300 litara na 100 kilometara) odnosno prosječno ispuštaju 8,7 kg C02/km. Spremnik goriva im je kapaciteta 5000 litara. Navedene lokomotive koriste se za vuču vlakova za prijevoz putnika na relacijama Osijek – Koprivnica, Osijek – Zagreb i Zagreb – Split. Prosječno se po vlaku na relaciji Osijek – Koprivnica vozi 80 putnika, na relaciji Osijek – Zagreb 125 putnika, a na relaciji Zagreb – Split 50 do 100 putnika ovisno o ljetnoj sezoni.
Dizel-električni vlak serije 7022 prosječno troši 2,26 l/km (226 litara na 100 kilometara) odnosno prosječno ispušta 6,55 kg CO2/km. Spremnik goriva ima kapacitet 3x 750 litara. Vlak vozi na relaciji Varaždin – Zagreb na kojoj se po vlaku prosječno vozi 180 putnika. Dizel-električni vlakovi serije 7023 prosječno troše 1,52 l/km (152 litre na 100 kilometara) odnosno prosječno ispuštaju 4,40 kg CO2/km. Spremnici goriva su kapaciteta 2x 415 litara. Voze na relacijama Varaždin – Zagreb na kojoj se po vlaku prosječno vozi 180 putnika i Vinkovci – Osijek na kojoj se po vlaku prosječno vozi 65 putnika. Dizel-hidraulični vlakovi serije 7121 prosječno troše 1,1 l/km (110 litara na 100 kilometara) odnosno prosječno ispuštaju 3,21 kg CO2/km. Spremnici goriva su kapaciteta 2x 750 litara. Voze na relacijama Varaždin – Zagreb na kojoj se po vlaku prosječno vozi 180 putnika, Vinkovci – Osijek na kojoj se po vlaku prosječno vozi 65 putnika, Osijek – Zagreb na kojoj se po vlaku prosječno vozi 125 putnika i Bjelovar – Zagreb na kojoj se po vlaku prosječno vozi 50 putnika. Dizel-hidraulični vlakovi serije 7122 prosječno troše 0,9 l/km (90 litara na 100 kilometara) odnosno prosječno ispuštaju 2,62 kg CO2/km. Spremnik goriva ima kapacitet od 500 litara. Voze na svim neelektrificiranim prugama. Dizel-hidraulični vlakovi serije 7123 prosječno troše 1,71 l/km (171 litru na 100 kilometara) odnosno prosječno ispuštaju 4,97 kg CO2/km. Spremnici goriva su kapaciteta 2×1200 litara. Voze na relacijama Zagreb – Split na kojoj se po vlaku prosječno vozi 50 do 100 putnika, ovisno o ljetnoj sezoni.
Dakle, koliko god se sve ove brojke činile velikima, javni prijevoz u Hrvatskoj daleko je nježniji prema okolišu nego vožnja automobilom, a i ekonomičniji, odnosno financijski prihvatljiviji za vozače/putnike. Koristite ga…
