Zanimljivo istraživanje: S trajnim ljetnim računanjem vremena bilo bi mnogo manje nesreća s krupnom divljači?!

S trajnim ljetnim računanjem vremena došlo bi do smanjenja od oko 2,3% u sudarima jelena i vozila tijekom cijele godine

Dok se već godinama pitamo zašto se uopće dvaput godišnje kazaljke na satu pomiču naprijed ili unatrag, čini se da te promjene utječu i na promet. U većem dijelu Sjedinjenih Država dva puta godišnje dolazi do pomaka u mjerenju vremena između standardnog vremena i ljetnog računanja vremena. Nedavno su znanstvenici, politički stručnjaci, zakonodavci i građani raspravljali o napuštanju prebacivanja dva puta godišnje i usvajanju standardnog vremena tijekom cijele godine.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Washingtonu, predvođen postdoktorandom Calumom Cunninghamom i Laurom Prugh, izvanrednom profesoricom kvantitativnih znanosti o divljini otkrio je da bi jedna od tih opcija bitno smanjila opasnost uobičajenu za veći dio zemlje: sudare s jelenskom divljači, koji izazivaju veliku štetu, a nerijetko i žrtve. U radu objavljenom 2. studenog u Current Biology, najavljuju da bi usvajanje trajnog ljetnog računanja vremena u Sjedinjenim Državama smanjilo sudare jelena i vozila te vjerojatno spasilo smanjilo broj poginulih ljudi u prometu za 33 osobe, 36.550 jelena i srna bi preživjelo, a bilo bi 2054 ljudskih ozljeda manje te 1,19 milijardi dolara troškova svake godine . Sudari jelena i vozila bi se smanjili pod stalnim ljetnim računanjem vremena jer bi noć padala kasnije.

Procjenjuje se da se svake godine u Sjedinjenim Američkim Državama dogodi 2,1 milijun sudara jelenske divljači i vozila, u kojima pogine oko 440 ljudi, uz 59.000 ozljeda i cijenu više od 10 milijardi dolara.

Cunningham, Prugh i njihovi kolege analizirali su podatke o sudaru divljih životinja i vozila iz 23 države. Velika većina njih bili su sudari u kojima su sudjelovale dvije široko rasprostranjene vrste jelena, bjelorepi jelen koji prevladava u istočnom dijelu SAD-a i jelen koji je češći u zapadnom dijelu SAD-a.

Skup podataka, koji uključuje više od milijun sudara jelena od 1994. do 2021., otkrio je da rizik od sudara ovisi o preklapanju aktivnosti ljudi i jelena. Jeleni i srodne vrste su krepuskularne, što znači da su najaktivnije od sumraka do svitanja. Tim je otkrio da se većina sudara dogodila u satima između zalaska i izlaska sunca sljedećeg jutra. Sudari su bili 14 puta češći dva sata nakon zalaska sunca nego dva sata prije zalaska sunca. Upravo je tu promjena vremena ključna jer se s ranijim spuštanjem mraka povećav broj sati u kojima se na cestama mogu sudariti vozila i jeleni.

Znanstvenici su otkrili da je vrhunac sudara jelena i vozila vrhunac ujesen, a gotovo 10% se događa tijekom dvotjednog razdoblja oko prelaska s ljetnog vremena na standardno vrijeme. Vrijeme zalaska sunca se pomiče ranije, a ljudske aktivnosti i vožnja ostaju isti.

– Vjerujemo da se ovaj jesenji porast stvarno događa zbog preklapanja ova dva faktora: sezone razmnožavanja i promjene ljetnog računanja vremena natrag na standardno vrijeme – rekla je Prugh.

S trajnim ljetnim računanjem vremena došlo bi do smanjenja od oko 2,3% u sudarima jelena i vozila tijekom cijele godine.