Kadett A: Kako je Opel zamislio konkurenta Volkswagen Bubi?!

Novom tvornicom i novim modelom Opel je počastio samog sebe za svoj stoti rođendan. Bio je to moderni začetnik njemačke kompaktne klase namjenjen širokim masama sa starim imenom kojim je Opel želio srušiti mit o Volkswagenovoj Bubi

Početkom šezdesetih Opel je u velikom zanosu krenuo naprijed s namjerom udvostručenja prodaje u slijedećih pet godina. Ponovno rođenje Kadetta i otvaranje nove tvornice, bila su dva gigantska projekta s kojima je tvrtka namjeravala proslaviti i stotu obljetnicu tvrtke. Automobil je trebao Opel vratiti ponovno u popularnu nižu srednju klasu, a trebao je izlaziti iz tvornice u dnevnim količinama od 1000 primjeraka te tako uzeti dio tržišnog kolača Volkswagen Bubi koja je obarala rekorde. S obzirom da u Rüsselsheimu nije bilo više mjesta za širenje proizvodnih kapaciteta hitno se tražila alternativa. Odluka je pala na Bochum, ruralnu sredinu s puno zemlje i raspoložive radne snage koja je ostala bez posla zatvaranjem rudnika krajem pedesetih godina. Investicijom od preko milijarde DM trebao je izrasti tvornički kompleks na prostoru od 150 hektara, čime je Opel prvi puta izašao iz lokacije Rüsselsheima. U svibnju 1960. bili su gotovi svi projektni planovi, a već u rujnu započinju građevinski radovi.

Dvadeset pet mjeseci kasnije, u Bochumu je bilo sve gotovo. U izgradnji najmodernijeg pogona za proizvodnju automobila u Njemačkoj, sudjelovalo je 285 kooperanata sa oko 5600 radnika koji su danonoćno gradili budućnost Opela. Nova tvornica za novi auto! – glasila je promidžbena poruka kojom je Opel najavljivao dovršenje najvećih dvaju poslijeratnih projekata tvrtke. Naravno, paralelno s izgradnom tvornice razvijao se i automobil kojim Opel kreće u otvorenu bitku sa VW-om. Zapravo, već 1957. glavni inženjer Karl Stief i njegov pomoćnik Hans Mersheimer (1959. Preuzima projekt) dobili su zapovijed iz GM-ove centrale da krene s razvojem protuotrova za VW Bubu. Njima su u kasnijoj fazi dodjeljeni za ispomoć i najbolji kadrovi iz Rüsselsheima, te ekipa iz tehničkog centra GM-a iz američkog Warrena uz koje je nadzor nad projektom za svaki slučaj imao i tim Chevroleta.

Zadatak je bio na skraćenom podvozju predratnog Kadetta izraditi modernog kompaktnog imenjaka koji će biti lakši, te s jačim motorom koji je trebao dati više temperamenta od onog koji je nudio VW 1200. Kadett A je morao raspolagati i prostranim prtljažnikom te komforom za četiri odrasle osobe. Koliko je taj projekt bio važan za Opel govori i činjenica da su u razvoj i testove uložili više od 50 milijuna DEM. Preko 1,5 milijuna kilometara prošli su testni automobili koje su razvojni inženjeri ručno proizveli u radionicama. Čak su dva testna automobila poslana i u Detroit gdje su danima vozili na kružnoj testnoj stazi, kako bi naposlijetku i u centrali dali konačni blagoslov za automobil od kojeg se očekivao samo uspjeh. Konačno 20. kolovoza 1962. sve je bilo spremno. Hans Mersheimer i dr. Hans Schnabel (direktor prodaje) vodili su presicu na kojoj je novinarima predstavljen novi Opel Kadett. Sa 3920 mm dužine i osovinskim razmakom od 2325 mm novi najmanji Opel bio je za 12 mm kraći od predratnog imenjaka, a zahvaljujući samonosećoj karoseriji težio je 670 kg i čime je bio od prethodnika lakši za punih 50 kg.

O kontrastima naspram legende iz Wolfsburga da i ne govorimo. Bio je lakši od Bube za gotovo stotinjak kilograma, s jačim motorom, po pitanju najveće brzine bolji je za 10 km/h, a po ubrzanju Buba je kasnila za čak 10 sekundi! Maksimalnih 120 km/h uz sprint do stotke za 26 sekundi, Kadett A promoviralo je za jednog od najbržih u klasi! Uz to na listi prednosti je i činjenica da je motor Kadetta bio hlađen vodom i ugrađen sprijeda! Tu je još i prednost praktičnog prostranog prtljažnika, koji je zadovoljio bez problema zahtjeve cijele obitelji. Dok je vozač Bube u hladnim danima kao dodatnu opremu u prtljažniku nosio deku kojom će pokriti noge suvozačice forsirajući i motor kako bi dobio barem malo topline u unutrašnjosti, vozač Kadetta u kratkom roku uživao je blagodati toplog zraka. Razlika u cijeni iznosila je svega 95 DEM u korist jeftinijeg i opremljenijeg Kadetta.

Mjesečna bruto plaća u njemačkoj industriji tada je iznosila 855 DEM, a bazna limunzina Kadetta A je koštala 5075 DEM (oko 2590 Eura danas). Sprijeda je Kadett na kotačima imao nezavisan ovjes, a straga je bila ugrađena poprečna lisnata opruga zahvaljujući kojoj se Opelova klijentela s užitkom prepuštala vožnji svojih ljubimaca. Najveća novost kod Kadetta bio je ipak u potpunosti sinhroniziran mjenjač s četiri brzine, čija ručica se sada nalazila u sredini na podu između vozača i suvozača. Bila je to prava revolucija u odnosu na ostale kućne modele kod kojih su se vozači još uvijek koristili s tri brzine i s ručicom mjenjača uz kolo upravljača. Opel je u promidžbenim spotovima ponosno naglašava i da Kadett više nema mazalice, pa se servisni interval produžuje na svakih 10.000 km.

Prvi puta su na jedan Opel tvornički ugrađene i gume bez zračnica, što je bio također jedan od noviteta s kojima se Opel ponosno hvalio. Ispod poklopca motora radio je pravi mali “šivaći stroj”, kako su ga novinari popularno prozvali. Kompaktni štedljivi četverocilindarski motor težak 96 kg bio je prva nova poslijeratna konstrukcija tvrtke, a davao je iz 993 ccm pristojnih 40 KS.

Ovaj četverocilindrični egzemplar s manjim modifikacijama poživio je čak sve do Kadetta E i prve Corse iz 1981. godine. Jedine novinarske primjedbe išle su na račun relativno slabe opremljenosti interijera. Opel je razmaženu sedmu silu zadovoljio već 1963. kada u ožujku na salonu u Ženevi predstavlja dvije nove verzije Kadetta. Oznaka L na boku asocirala je naravno na Luxus, koji se očitovao u više kroma na karoseriji i parkirnim svijetlima na C nosaču. Dobio je i bolje kromirane poklopce naplataka, a u interijeru velurne tepihe, elegantna sjedišta presvučena su imitacijom kože, upaljač za cigarete, sat, rasvjetu unutrašnjosti, pretinac s poklopcem ispred suvozača sada je imao i bravicu za zaključavanje, a stražnji prozor mogao se “kipati”. To je bio samo dio od ukupno 24 dodataka u odnosu na standardnu limunzinu.

 

Drugo iznenađenje iz Bochuma bio je pak prostrani Kadett CarAVan 1000. Opel ga je u promidžbenim materijalima nazivao kameleonom, a asocirajući prije svega na različite mogućnosti razmještaja sjedišta koje je pružao u interijeru. Šest, četiri, dva – bile su kombinacije koje ste mogli izvesti sa sjedištima. Preklapanjem stražnje klupe dobivali ste slobodan prostor dužine 1520 mm. Ovdje ste mogli otvoriti čak šest prozora, ali CarAVan je uz vrata prtljažnika imao samo još sprijeda dvoja vrata. Tek preklapanjem cjelih prednjih sjedišta mogli ste prići stražnjoj klupi. CarAVan je Opel u kratkom roku lansirao među najuspješnije proizvođače karavana u Njemačkoj gdje je gotovo svaki drugi na cesti nosio znak Opela. Srce Opel fanova uzbuđeno je lupalo i u rujnu 1963, kada je u Frankfurtu predstavljen naposlijetku i posljednji član obitelji Kadett. Bio je to Kadett A Coupe, kao najskuplja i najatraktivnija varijanta malog Kadetta.

Osim po spuštenoj elegantnoj liniji krova straga, Coupe je prepoznatljiv bio i sprijeda po novoj kvadratičnoj masci hladnjaka s plaketom na kojoj je pisalo Opel. Prednja svjetla integrirana su sada u kvadratični okvir, a pokazivači smjera bili su direktno ispod njih. Uz standardni paket opreme istovjetan luksuzno opremljenom L modelu, imao je serijski i tzv. S (super) motor sa 48 KS, a koji će biti od kraja 1963. dostupan i u ostalim verzijama Kadetta. Premda se razlika od samo 8 KS ne čini velikom, ubrzanje do stotke pokazalo je pravo lice u odnosu na slabiji motor. Coupe je do stotke dolazio za svega 18 sekundi, što je bilo za desetak sekundi bolje od ostalih. Uspješnost koncepcije potvrđena je i trećim mjestom na Monte Carlu u GT klasi!

Kako bi L i Coupe verziju Kadetta distancirali od standardne limunzine sa dvoja vrata, od veljače 1964. oni imaju istovjetnu masku hladnjaka sa integriranim svijetlima smještenim u kvadratični obrub. Samo je obična limunzina ostala vjerna prvobitnom izgledu. Produkcija novog Kadetta započela je u Bochumu u kolovozu 1962, a završila u srpnju 1965.

Krajem ožujka 1963. proizveden je 50.000-ti primjerak, a zahvaljujući upravo Kadettu proizvodnja Opela u godini dana porasla je za 50 posto! 20.lipnja 1963. proizveden je već i 100.000-ti primjerak, a pola milijuna Kadetta proizvedeno je 12.01.1965. Od ukupno proizvedenih 649.512 primjeraka 327.459 vozila prodano je izvan Njemačke. Verzija CarAVan proizvedena je u 126.616 primjeraka i udio u izvozu iznosio je čak 26 posto. Verzija Coupe editirana je u 53.468 primjeraka, dok je udio limunzine sa dvoja vrata iznosio 469.428 primjeraka. Prestankom proizvodnje u srpnju 1965. završila je misija s kojom je Kadett A predstavljen, ali on je tek započeo misiju nadugovječnije modelske linije u povijesti Opela.