Vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu. Iznimno, u prometu na kolniku koji ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, vozač mopeda je dužan voziti što bliže desnom rubu kolnika. Kazna za kršenje te zakonske odredbe, 30,00 eura! Držite se sredine i prometne trake namijenjene vašoj kategoriji vozila!
U svjetlu tog različitog vozačkog iskustva i dnevne vozačke rutine, treba promatrati i probleme sa tzv. žutom trakom! Neki se s njom gotovo nikada u praksi nisu sreli. Tako se od milja naziva prometna traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika.
Žute trake trebale bi poticati korištenje javnog, prvenstveno gradskog prometa, smanjivati gužvu, omogućavati da se javni prijevoz putnika odvija elegantnije i brže, vlastitom trakom! Ima tu dosta problema u realizaciji te nakane, osobito kada je riječ o pojedinim raskrižjima. Uska grla nikom draga nisu. Naime, mnoga raskrižja nisu baš najsretnije projektirana tj. projektirana za promet sa žutim trakama i one se pred njima prekidaju da se omogući skretanje prometnih tokova i tu zna doći do totalnog zagušenja prometa.
No bilo kako bilo, one postoje! Ukoliko se vaše vozilo ne ubraja u vozila javnog prijevoza putnika, kretanje njome nije dozvoljeno. To što ne postoje stroge kontrole vožnje žutom trakom u „špici“ u vrijeme redovnih prometnih kolapsa, ne znači da je dozvoljeno.
Kao i obično sve je dobro, kad se dobro završi. Kada vas nitko ne kazni za korištenje „žute trake“ i kada vam se zbog njezinog korištenja ili unutar same „žute trake“ koju ste nepropisno koristili ne dogodi prometna nesreća.
Dogodi se prometna nesreća koja u svojoj srži ima nedozvoljeno korištenje „žute trake”. Jeste li krivi? Zbog nepropisnog korištenja svakako jeste, jer Zakon o sigurnosti prometa na cestama to ne dozvoljava. No, jeste li krivi za nastalu prometnu nesreću u kontekstu naknade štete. To je drugi par rukava. Znate, onu situaciju kad se iziđe iz vozila nakon prometne nesreće pa se razmjene verbalno impresije i zaključci s drugim sudionikom prometne nesreće, tipa: kuda ti gledaš, a ovaj odgovori a kuda ti voziš? Pa svatko konstatira onako za sebe i širu publiku, da nije kriv. Tko podnosi zahtjev za naknadu štete osiguravajućoj kući onog drugog sudionika i kako će osiguravajuća kuća reagirati, hoće li vam skinuti s police ili će štiteći svog klijenta zanijekati njegovu odgovornost za nastalu štetu na vozilu. Možda će se ići na podijeljenu odgovornost? Malo je kriv jedan, a malo više onaj drugi vozač drugog vozila. Može i tako. Sve su opcije otvorene, a odgovori na pitanja ovise o okolnostima konkretnog slučaja. No neka načelna stajališta treba znati!
Ukoliko se vi krećete prometnom trakom namijenjenom za kretanje vozila općeg prometa i imate namjeru poduzeti bilo koju radnju koja se makar i posredno tiče tzv. žute trake, čak i ako žuta traka prestaje i nastavlja se u traku za promet vozila općeg prometa i vi se u nju kanite prestrojiti, morate provjeravati. Provjeriti ima li tamo koga! To što se vozilo koje nije vozilo namijenjeno javnom prijevozu putnika, ne smije kretati žutom trakom, ne znači da je to jamstvo da se ono zaista njome ne kreće! Ukoliko vjerujete da se svi pridržavaju zabrana, prestanite i to odmah. Za vaše dobro! Stav sudova u postupku naknade štete u pogledu situacije u kojoj se naleti na nekog tko se kretao protupropisno žutom trakom, otvorit će vam oči upravo u tom smjeru.
U predmetu Gž-2192/2013-2 Županijskog suda u Rijeci, egzaktno su iznesena stajališta suda o „problematici žute trake“ i odgovornosti sudionika prometne nesreće u kojoj jedno vozilo nalijeće na drugo koje se protupropisno kretalo tom žutom trakom. Naime, odnosni predmet ticao se prometne nesreće u kojem se vozač vozila marke Fiat kretalo srednjom prometnom trakom namijenjenom za kretanje vozila općeg prometa, s desne strane nalazila mu se žuta traka i on se nakon prestanka žute trake namjeravao prestrojiti u tu desnu traku. Međutim, pri tom nije u vanjskom desnom retrovizoru, te okretanjem glave desno, bočno, straga provjerio može li to učiniti na siguran način. Naletio je na vozilo koje se nedopušteno kretalo žutom trakom a kojim je upravljao vozač s koncentracijom od 0,84 g/kg alkohola a i brzinom većom od dopuštene. Nije sporno da je opisano ponašanje protivno odredbama zakona koji regulira sigurnost prometa na cesti. Međutim, što je s naknadom štete? Tko je za nju odgovoran, ima li suodgovornosti i u kojem omjeru. Krajnje jednostavno, tko je više, a tko manje kriv za nastalu prometnu nesreću. Stav suda povoljniji je za vozača u žutoj traci! Dakle, očekujte da se netko nepropisno kreće žutom trakom jer ako naletite na njega kršeći propis, nećete biti oslobođeni krivnje iz pukog razloga što se on po vašem mišljenju „tamo uopće nije trebao nalaziti“, odnosno nije ga tamo trebalo biti, a da ga nije bilo, ne bi bilo ni prometne nesreće.
Sud je utvrdio da je vozač Fiata prije radnje prestrojavanja u desnu prometnu traku propustio provjerom u vanjski desni retrovizor vozila ili okretanjem glave desno bočno prema straga utvrditi da li tu radnju može obaviti na siguran način i da je to protivno njegovoj obvezi ustanovljenoj Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu je, uzrokovao opasnu situaciju. S druge strane i vozač drugog vozila doprinio je nastanku prometne nezgode, prije svega stoga što se svojim vozilom nedopušteno kretao desnom (žutom) prometnom trakom namijenjenom isključivo za promet vozila javnog gradskog prijevoza, što je također protivno zakonu. Isti je nadalje, vozilom upravljao brzinom većom od dopuštene od oko 70 km/h, a isto tako, isti je prema ocjeni ovog suda propustio u dovoljnoj mjeri voditi računa o kretanju vozilaF Fiat, koje se kretalo ispred njega, lijevom trakom namijenjenom za kretanje vozila općeg prometa, s namjerom prestrojavanja u krajnju desnu prometnu traku. I u konačnici prema ocjeni suda vozač prvog vozila koji se nije „okretao ni gledao u retrovizor“ odgovoran je za nastanak prometne nezgode u omjeru od 70% a ovaj drugi u omjeru od 30%. Pri i čemu, na ocjenu njegove suodgovornosti nije od utjecaja njegova alkoholiziranost, jer u provedenom dokaznom postupku nije utvrđeno da je do nastanka prometne nezgode došlo uslijed alkoholiziranosti. To je iznimno bitno u kontekstu redovitih upita brojnih vozača, jesam li automatski kriv za prometnu nesreću ako sam pod utjecajem makar i minimalne nedopuštene količine alkohola u krvi! Bitno je je li ta alkoholiziranost uzrok nastale prometne nesreće, odnosno je li od utjecaja na nastanak prometne nesreće. Uzročno posljedična veza se traži! Dokazivanje je dopušteno, naravno!
Provjeravajte prije prestrojavanja, provjeravajte i stanje u prometnoj traci kojom se neka vozila nikako ne bi trebala kretati. Život a i sudske presude nas uče da se oni ipak njome kreću i to nepropisno, no unatoč tome vi niste oslobođeni krivnje ako ih ne uočite pravodobno i ne uskladite svoju vožnju s uočenim. Očekujte protupropisno ponašanje drugih sudionika u prometu!
U tom smjeru je i stav suda u predmetu Županijskog suda u Zagrebu Gž-1762/2022 koji se ticao situacije u kojoj je vozač mopeda obilazio zaustavljenu kolonu i to prometnom trakom namijenjenom za kretanje javnog gradskog prometa, dakle žutom trakom. Njemu je drugo vozilo presjeklo put započinjanjem skretanja u lijevo tj. polukružnim okretanjem i došlo je do prometne nesreće. Jednostavno je, niti je vozaču mopeda bilo dopušteno obilaziti zaustavljenu kolonu po prometnoj traci namijenjenoj za kretanje javnog gradskog prijevoza putnika, niti je drugom vozaču bilo dopušteno skretati u lijevo, odnosno poduzimati tehnički neopreznu radnju skretanja, polukružnog okretanja. Mogao je on prije započinjanja te nedopuštene radnje u svom lijevom bočnom ogledalu i okretanjem glave uočiti moped koji se nalazio u žutoj traci i odustati od radnje skretanja i propustiti moped, ali nije i stoga je došlo do sudara.
Vozač mopeda koji se nalazio u protupropisnoj radnji obilaženja zaustavljene kolone vozila po žutoj traci tj. prometnoj traci namijenjenoj za kretanje javnog gradskog prijevoza doprinio je nastanku štetnog događaja u omjeru od 20%, a drugi vozač koji je bio u akciji polukružnog okretanja i nije propustio moped u nepropisnom kretanju žutom trakom, dao je pretežit doprinos nastanku štetnog događaja i to od 80%. Takav je stav suda u konkretnom predmetu. Pa vi vidite, isplati li vam se bacati pogled preko ramena i provjeravati retrovizore sve u namjeri da ipak utvrdite kreće li se itko ili nitko žutom trakom, unatoč tome što taj netko ne ulazi u kategoriju vozila javnog gradskog prijevoza i ne bi trebao njome voziti jer mu zakon to brani.
