U Republici Hrvatskoj određena je obvezna uporaba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u razdoblju od 15. 11. tekuće godine do 15. 4. iduće godine. Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N, čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tona, smatraju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače. Kraće rečeno, ili sve četiri zimske ili ljetne plus lanci! Tijekom zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Što se točno podrazumijeva pod zimskim uvjetima na cesti. Zimski uvjeti na cesti – kad je kolnik prekriven snijegom ili kad je na kolniku poledica.
Lanci u prtljažniku, gepeku, pripravni za stavljanje na pogonske kotače, čini se to mnogima kao jeftinija, krajnje oportuna opcija. Nije se potrošilo na zimske gume, a zahtjev za zimskom opremom zadovoljen. Ako netko pita ima li se zimska oprema, odgovor je pozitivan. Je li vozač spreman za njihovo postavljanje, drugi je par rukava, ali forma je načelno zadovoljena. Što je, međutim, s nesrećama s ljetnim gumama? Ni tu ne ide baš glatko i podmazano, kad su “zimske radosti” u pitanju. Iako se uvjeti kaska razlikuju od osiguratelja do osiguratelja te bi bilo najbolje da sami izvršite uvid u uvjete svog kasko osiguranja, kasko kod većine ne pokriva neke zimske štete.
Točnije, zaboravite na kasko pokriće ako je šteta nastala kao posljedica korištenja vozila bez propisne zimske opreme sukladno propisima države u kojoj se dogodio osigurani slučaj, osim u slučaju kad šteta nije u uzročnoj vezi sa stanjem na cesti. Zaboravite na kasko pokriće štete nastale zbog korištenja vozila na cesti ili dionici ceste zatvorene za promet. Zaboravite također i kako će kasko pokriti štetu nastalu uslijed smrzavanja tekućine za hlađenje motora. Još jedna omiljena riječ – antifriz!
Kad se prometna nesreća dogodi u zimskim uvjetima, uvijek se nameće ono ključno pitanje je li uzrok nesreće zaleđen i klizav kolnik, možda propust cestara ili neprilagođena brzina kretanja vozila ili možda zapravo neimanje zimske opreme? Ne sadrži Zakon o sigurnosti prometa na cestama samo kazne za vozače. Obuhvaća on i drugu klijentelu za potencijalno kažnjavanje. Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Nazivamo ih od milja cestari, a zakon i njih smatra “mušterijama” za kazne zbog nepostupanja po zakonskoj obvezi. Održavanje ceste radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa osobito do izražaja dolazi tijekom zime.
Nalazite se u svom vozilu na evidentno klizavom, zaleđenom kolniku, poledica. Borite se s vozilom, s cestom. Unatoč naporima, udari vas, na primjer, otraga drugo vozilo. Vi svoju krivnju ne vidite, ali isto to tvrdi i vozač vozila koje vas je udarilo. Poledica je, nije mogao stati, nije do njega, cestari nisu odradili posao kako treba. Ono što je još gore, u to vas uvjerava i osiguravajuće društvo tog drugog vozila kojemu ste se obratili radi naknade štete. Njihov osiguranik nije kriv! Neće vam mirnim putem nadoknaditi štetu I što sad? Potražiti pravdu na sudu! Dugotrajno, skupo, naporno!
Utjerujući pravdu i naknadu štete naći ćete se na vjetrometini izloženi nesmiljenom loptanju između cestara i osiguravajućeg društva vozila koje vas je udarilo. Svatko upire prstom u drugog otklanjajući od sebe obvezu da nadoknadi štetu. Mogu biti kriva i oba subjekta! Postoji mogućnost za solidarnom odgovornošću i osiguravajuće kuće vozila koje vas je udarilo i cestara.
Upravo takav stav je zauzeo Županijski sud u Varaždinu u presudi Gž-1267/2021-2 od 30. rujna 2021. Vozačicu vozila zaustavljenu na cesti iza vozila koja su prethodno sudjelovala u prometnoj nezgodi udarilo je drugo vozilo. Sud je na temelju vještačkog nalaza utvrdio da je do prometne nesreće došlo na nadvožnjaku iznad autoceste na zaleđenom i neposutom kolniku, a uzrok nezgode je neprilagođena brzina kretanja vozača vozila koje ju je udarilo, koji nije prilagodio brzinu kretanja stanju kolnika, kao ni osigurao uzdužni razmak, ali i uzrok je i zaleđeni klizavi kolnik koji nije bio posut solju, s tim da se ne može odrediti tehnički doprinos neprilagođene brzine i stanja ceste.
Što se tiče potencijalnog terećenja kako niste svoju brzinu prilagodili uvjetima na cesti, a pored toga niste imali ni zimske gume na sva četiri kotača, to ne znači da ste sigurno krivi i da vam nema spasa. Ne mora značiti! Stajalište vještaka izneseno u vještačkom nalazu tu je također od presudnog značaja.
Županijski sud u Varaždinu Gž-1690/16-3 u odluci od 28. 6. 2018. prihvatio je tako mišljenje vještaka “da brzina kretanja nije u uzročnoj vezi sa silaskom vozila, već je uzrok slijetanja destabilizacija vozila do koje u uvjetima poledice dolazi i pri manjim brzinama (30 km/h), pri čemu svaki prosječni vozač gubi mogućnost upravljanja vozilom koje se u uvjetima zaleđenosti kolnika kreće na način kako njime upravljaju sile inercije, što u konkretnim uvjetima znači da bi nailaskom na zaleđeni dio kolnika došlo do destabilizacije vozila i slijetanja izvan kolnika bez obzira na brzinu kretanja te da u tehničkom smislu činjenica što na stražnjim kotačima vozila nisu bile zimske gume nema nikakav utjecaj na nastanak prometne nesreće s obzirom na to da se radi o vozilu s pogonom na prednjim kotačima“
Imaju vještaci i mišljenje o “korisnosti” lanaca na ledu. Tako se, primjerice, u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske 62/10-2 od 24. ožujka 2020. navodi: “U takvim okolnostima, a kad na cesti nisu vladali zimski uvjeti, nije ni bilo potrebe uporabe lanaca na pogonskim kotačima, ovo tim više što ovi, prema nalazu vještaka, u slučaju leda na kolniku ne pomažu”. Naravno da se mišljenje i nalaz vještaka mogu osporavati, argumentima dakako! Ne postoji mogućnost univerzalnog predviđanja sadržaja vještačkog nalaza i ishoda postupka. Ovisi to uvijek o konkretnim okolnostima svakog pojedinog slučaja, koji se može razlikovati u tisuću sitnih detalja od drugog samo naizgled sličnog.
Usput rečeno, obratite pozornost i na prometni znak. Poledica! Prisjetite se znanja stjecanog u autoškoli, trokut crvenog ruba, a unutar njega nešto što bi vas trebalo podsjetiti na snježnu pahulju. Označuje blizinu dijela ceste na kojemu postoji opasnost od neočekivane poledice. Očekujte neočekivano i vozite umjereno.
