O tome da uglavnom nećete kupiti ono što je preskupo, a ne treba vam previše filozofirati. Zakopati se u dugogodišnje rate kredita za električni auto s plaćom od tisuću eura bsmisleno je. Naravno, ako taj automobil nije jeftini Dacia Spring Electric ili ako nemate specifične radne potrebe. Tržišno prihvaćanje električnih vozila u Europi povezano je s godišnjim neto prihodom, pokazuju podaci Udruge europkih proizvođača automobila (ACEA).
Električni automobili čine 21,6% novih automobila registriranih u državama EU-u 2022., ali imaju samo 9% ili manje tržišnog udjela u više od polovice država članica. U zemljama u kojima imaju tržišni udjel manji od 9%, kao što je nekoliko zemalja srednje, istočne i južne Europe, npr. Grčka, Italija, Poljska i Hrvatska, prosječni godišnji neto prihod iznosi oko 13.000 € po radniku. Najveći udjeli (preko 30%) koncentrirani su u samo pet zemalja sjeverne i zapadne Europe, gdje neto godišnji prihod prelazi 32.000 €.
U Švedskoj, gdje je godišnji neto prihod veći od 35.000 eura, više od polovice novoregistriranih automobila su električna vozila. Nasuprot tome, električna vozila imaju tržišni udjel od samo 4% u Bugarskoj, gdje su prihodi oko 7000 eura. Ukratko, gdje ima novca ima i sklonosti ekperimentiranju i novim (skupim) modelima mobilnosti. Tamo gdje novca nema – udjeli su kromni.
Pet zemalja s najnižim udjelom električnih vozia + prosječni godišnji neto prihod
Slovačka: 3,7% – 10.985 €
Češka: 3,9% – 13.836 €
Bugarska: 4,0% – 7.272 €
Poljska: 5,0% – 10.782 €
Hrvatska: 5,0% – 10.391 €
Pet zemalja s najvećim udjelom električnih vozia + prosječni godišnji neto prihod
Švedska: 56,1% – 35.486 €
Danska: 38,6% – 39.274 €
Finska: 37,6% – 33.155 €
Nizozemska: 34,5% – 40.312 €
Njemačka: 31,4% – 32.850 €
