Kina preuzima tržište električnih vozila. Estetski dorađeni modeli, s naprednom mehanikom i tehnologijom, kao i adekvatna početna cijena glavni su elementi koji su ove modele učinili sve uspješnijim u Europi. Nova studija Allianza pokazuje da iz Azije dolazi sve ozbiljniji supranik.
Prema osiguravatelju, kineska vozila bi mogla koštati oko sedam milijardi (u godišnjim gubicima dobiti) europske proizvođače do 2030. godine. Studija predlaže nekoliko opcija za zadržavanje europske industrijske proizvodnje: uvesti niz carina na azijske proizvođače koji žele prodavati svoje električne automobile u Europi, poticati razvoj materijala i tehnologija baterija za električne modele ili, alternativno, uvjetovati kineskim markama da izgrade tvornice za svoja vozila na Starom kontinentu.
Izvještaj Allianza ističe da bi uvoz električnih vozila iz Kine mogao koštati Europsku uniju više od 24 milijarde eura ukupne ekonomske proizvodnje do 2030. godine ili 0,15% europskog BDP-a. Ekonomije ovisne o automobilskoj industriji, poput Njemačke, Slovačke ili Češke, mogle bi se suočiti s još većim udarom, između 0,3 i 0,4% BDP-a.
SAD, na primjer, nameće visoke carine proizvođačima vozila koji proizvode izvan granica te države i žele ih prodavati u SAD-u. Upravo taj potez je imao izravan utjecaj na činjenicu da su kineski proizvođači postavili Europu kao glavni cilj svog izvoza. Čini se da je vrijeme da i Europa razmisli o sličnom koraku. Uostalom i Kina je restriktivna prema svim uvoznicima, koji nemaju tvornice u toj državi.
