Naša koka nese zlatna jaja, a iz kojih VW potom uzgaja piliće – tim rječima 1974. je vodeći inženjer u Audiju s ironijom opisao maćehinski odnos Volkswagena prema Audiju. VW Polo bio je samo jedan od klonova kojima je Volkswagen uz minimalne troškove u svom proizvodnom programu definirao svoje nove klase. Prvotno je Volkswagen 1973. predstavio Passat koji je u principu bio Audi 80 u izdanju kombi limunzine, pa je onda tu platformu s mehanikom iskoristio Golf, te potom Scirocco da bi naposlijetku na bazi Audija 50 nastao Volkswagen Polo.
Glavni genetičar u ovom slučaju je bio novi direktor VW-a Rudolf Leiding, koji na tu novu poziciju 1971. dolazi upravo sa čela Audija kojeg je digao iz pepela. Leiding je bio ključna osoba za novi smjer Volkswagena na tržištu s novim tehničkim vrijednostima – trajno uvode u nove modele prednji pogon i motore s vodenim hlađenjem! VW Polo nastao je u okolnostima naftne krize u kojoj su kupci tražili jeftinija alternativna rješenja u pokušaju zadržavanja dragocjene mobilnosti.
Prvi adekvatni odgovor koncerna Volkswagena na segment gradskih mališana bio je Audi 50, predstavljen u rujnu 1974. Dizajnerski posao odradili su Nuccio Bertone i Marcello Gandini, dodavši njemačkom proizvodu uspješnu dozu mediteranskog šarma. Bio je to tada automobil moderne koncepcije, s poprečno ugrađenim motorom, prednjim pogonom, mogućnošću preklapanja naslona stražnjeg sjedišta, velikim trećim vratima prtljažnika… Uspješnu sintezu malih dimenzija i luksuza Volkswagen je ipak definirao po svom ukusu i potrebama. Rezultat je upravo VW Polo, čije je ime bila asocijacija na momčadsku igru gdje igrači na konjima svojim palicama udaraju loptu. Ime se moglo vezati i na Marka Pola – prvog svjetskog putnika i istraživača u modernom smislu. Polo je zapravo bio planski pozicioniran u cjenovnoj klasi kao i Buba, nudio je i motore snage u skladu s njezinim, ali s pola metra manjom dužinom.
Trebao je svojom univerzalnom jednostavnošću nadomjestiti Bubu, spram koje je nudio prednji pogon, veći prtljažnik i veću udobnost. Polo je bio automobil s identičnom karoserijom i mehanikom kao Audi 50, ali s spartanskijom opremom i slabijim motorima. Sve to činilo ga je za oko 10 posto jeftinijom alternativom spram Audija 50. Štedljivi računovođe VW-a kupcima su uskratili sve suvišne detalje koji bi ih mogli razmaziti. I Audi 50 i Volkswagen Polo silazili su sa istih proizvodnih traka tvornice u Wolfsburgu, da bi 1978. proizvodni kapaciteti u potpunosti bili prepušteni Polu nakon 180.812 proizvedenih Audija 50. Kupci diskontnog Audija morali su se zadovoljiti samo gumenim tepisima, štitinikom za sunce samo za vozača, oblogama na vratima izrađenim od kartona dok su zadatak pokazivača nivoa goriva u rezervoaru i pokazivača temperature rashladne tekućine preuzele tek signalne lampice upozorenja.
U baznoj verziji nije bilo ni trunke kroma na branicima, retrovizorima, a niti bočnih lajsni. Tek kod L oznake bila je dostupna raskoš štitnika sunca i za suvozača, teleskopskog amortizera na poklopcu prtljažnika, dvije brzine ventilatora i dvije brzine brisača. Polo je zapravo imao sve što je bilo nužno vozaču za sigurnu vožnju, ali i ništa više od toga. Polo je iznutra nudio puno više prostora što bi se možda izvana dalo naslutiti. Vozač se osjećao sasvim ugodno u tom spartanskom okruženju gdje mu tankom tkaninom obložena sjedišta baš i nisu pružala neku značajniju potporu pri „većim“ brzinama. Zahvaljujući mogućnosti preklapanja stražnje klupe, prtljažnik Pola bi sa osnovnih 284 narastao na gotovo karavanskih 640 litara (Buba je raspolagala sa ukupno 180+140 l), čijem bi značaju znatno doprinosila i praktična treća vrata prtljažnika. Motorizacija četverocilindarskog motora je startala sa 34 KS da bi do kraja proizvodnje narasla do 60 KS koliko je raspolagao Polo GT predstavljen 1979. godine s ugrađenim motorom Golfa i s dodatkom spojlera te dekorativnih naljepnica te širih guma.
Nova svjetska naftna kriza obilježila je i početak osamdesetih. Pred sam kraj prve Polo generacije, kao odgovor iz Wolfsburga su u siječnju 1981. predstavili Polo Formel E sa 50 KS. Radilo se o štedljivijoj varijanti (E=Economy) koja je imala mjenjač s produženom četvrtom brzinom. Taj mjenjač označavao se i kao 3+E, a navodno se mogla ostvariti ušteda u gorivu od čak 26 posto. Statistika je pokazala da su kupci prve generacije Pola i Derbyja u 54 posto slučajeva birali motor sa 40 KS, dok je čak 56 posto njih biralo baznu verziju opremljenosti. Do danas Volkswagen Polo je u šest generacija produciran u više od 14 milijuna primjeraka i uvijek na novo definira klasu. U 45 godina sa startnih 3500 mm dužine narastao je do 4053 mm čime je mali Volkswagen definitivno odrastao!
