Na prijelazu sa Golfa prve generacije na drugu povećali smo automobil, ugradili jače motore i poboljšali upravljanje. Sada, kod treće generacije, prioritet nam je dizajn! Pronašli smo izgled koji je tipičan za Golf – zrači kvalitetom i sigurnošću! Herbert Schäfer pokušao je tim riječima rezimirati karakteristike treće generacije Golfa koja je 1991. predstavljena novinarima, a odmah se ogradivši da ga ne traže da im objasni dizajn Golfa jer je to nemoguće objasniti. Schäfer je u projektu Golfa bio od samog njegovog početka 1974. godine, a upravo s trećom generacijom završio je svoju misiju otišavši sa zadovoljstvom u mirovinu. O njegovom uspješno odrađenom poslu svjedoči i titula europskog automobila godine koju je po prvi puta dobio Golf 3 i uopće jedan Volkswagen.
Upravo treća generacija je i dizajnerska matrica koja se proteže kroz sve slijedeće generacije Golfa… Blagi klinasti oblik karoserije čija se linija podiže od sprijeda prema stražnjem dijelu automobila, masivni branici, manja rešetka hladnjaka, tradicionalno upečatljivi C nosač i sada ovalna svijetla (davala su 50 posto više svjetlosto od prijašnjih okruglih) bila su samo dio novosti kojim je trajno napuštena koncepcija prethodnika. Zahvaljujući širem podvozju i aerodinamičnom otisku koeficijenta otpora zraka od svega 0,30 novi Golf djelovao je izrazito moćno na cesti.
Posebnu pažnju Volkswagen je ovdje posvetio pasivnoj i aktivnoj sigurnosti. Golf je imao intenciju postati najsigurniji auto u klasi čak i po američkim mjerilima gdje je preduhitrio norme koje su trebale nastupiti tek 1993. godine. Karoserija je dobila posebna uzdužna i poprečna ojačanja koja su je činila za trećinu čvršćom od prethodnika. Treba ovdje napomenuti da se razmišljalo i o lakšem pristupu motoru sprijeda, a za što je zahvaljujući modularnosti bilo dovoljno odvrnuti nekoliko vijaka i otvorio bi se put prema pogonskom agregatu. Po pitanju aktivne sigurnosti treba naglasiti da je VW Golf bio prvi u seriji koji je 1992. kupcima ponudio vozački zračni jastuk, a potom 1996. i suvozački! ABS je postao serijski dodatak kod svih verzija već krajem 1996. godine. VW je tada razmišljao i o zaštiti okoliša pa u novitetu više niste mogli naći dijelove sa udjelom klorofluorougljikovodika (FCKW), a vodilo se računa i da se ugrađena plastika i tekstil maksimalno mogu reciklirati.
Upravo je Golf 3 bio i prvi kod kojeg je VW koristio u lakiranju boje na vodenoj bazi. Kupcima je na izbor bilo raspoloživo pet benzinskih motora. Top model bio je ovog puta Golf VR6 sa ugrađenim 2,8 litarskim V6 motorom iz Passata VR6. Bio je to totalni novum u klasi gdje je 174 KS bilo raspoloživo za automobil težak svega 1155 kg koji je do stotke trebao svega 7,5 sekundi uz brzinski maksimum od 225 km/h! VR6 bio je dvostruko skuplji od baznog benzinca! Legendarni GTI sada je bio u sjeni sa svojih četiri cilindra i 115 KS (kasnije 150 KS), ali su on i VR6 imali posebno podešena podvozja i disk kočnice na svim kotačima.
Uz njih su još u opciji bili 1,4 litarski motor sa 60 KS te 1,8 litarski sa 75 i 90 KS. Po pitanju dizelaša Golf nije razočarao publiku. Inicijalno su tu bili obični dizelaš sa 64 KS i turbo sa 75 KS za kojeg je bilo karakteristično da je bio opremljen i prvim oksidacijskim katalizatorom za dizel motore. Golf je 1993. ponudio i legendarni TDI motor, a 1995. u prodaji je i prvi SDI. Golf 3 se 1993. na tržištu pojavio i u verziji Citystromer. Radilo se o novom izdanju električnog automobila nastalog u suradnji sa tvrtkom Siemens. Citystromer je imao domet od do 90 km uz prosječnu brzinu od 50 km/h. Za ono vrijeme je novost bilo korištenje rekuperacije energije kočenja, a fascinantna je bila i činjenica da je trebalo samo 90 minuta punjenja da bi se baterije napunile do 80 posto kapaciteta! Golf Citystromer izrađen je u svega 120 primjeraka do 1996., a VW je također radio tada i na prototipu hibrida.
Po pitanju karoserijskih izvedbi Golf je nadmašio svoje prethodnike u punom smislu riječi. Samo dvije godine nakon predstavljanja Golf 3 doživljava dvije karoserijske premijere. Po prvi puta je u ponudi karavanska inačica s oznakom Variant, a uz nju Golf je dobio i drugu generaciju Cabrioleta koja je ujedno promovirana i u najsigurniji automobil te vrste na tržištu.
Golf je 1994. dosegao maksimalnu dnevnu produkciju od 3927 primjeraka koji su silazili sa proizvodnih traka u tvornicama Uitenhage, Brüsell, Puebla, Mosel i Bratislava. Volkswagenov kozmopolit te je godine dosegao produkciju ukupno 854.000 jedinica! Fenomen Golfa očitovao se i u predstavljanju druge generacije Golfa syncro čija je karakteristika bila stalni pogon na sve kotače, ali ovaj puta VW se nije usudio ponoviti Country verziju. Treća generacija Golfa sa svojih 4.805.900 proizvedenih primjeraka predstavlja desetinu od ukupnog broja prodanih Golfova u 47 godina prisutnosti na tržištu. Ako bi sve proizvedene Golfove stavili u kontekst proteklog vremena od predstavljanja 1974. ispalo bi da se svakih 41 sekundu, svakog dana, u svijetu proda jedan primjerak! Impresivno, zar ne?