Trošimo energiju preko svojih mogućnosti, premda se za rasipanje energije ne može kriviti cijeli planet: tzv. prve zemlje svijeta, a posebno najbogatiji ljudi, bez obzira gdje žive, utječu najviše. To je otkrio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u svom šestom izvješću o procjeni, koje naglašava goleme nejednakosti između društvenih klasa u smislu potrošnje energije, ali i između zemalja prvog svijeta i najsiromašnijih.
U ovoj najnovijoj analizi IPCC-a, između mnogih drugih aspekata, oni prikazuju očigledne nejednakosti u potrošnji energije. To uključuje i potrošnju kućanstva i, primjerice, prijevoz, i ostavlja sliku velikog jaza između razreda.
Ne manje od 275 gigadžula (GJ) godišnje. To je potrošnja energije koju potpisuju najbogatiji u Sjedinjenim Državama. Ekonomija SAD-a daleko je prva na postolju rasipanja energije na cijelom planetu. Slijede najbogatiji u Meksiku, koji premašuju 175 GJ godišnje, te oni u Južnoj Africi i Norveškoj, koji ostaju na 175 GJ godišnje. Četvrta pozicija pripada najvišoj klasi u Bangladešu, koji su vrlo blizu tih 175 GJ godišnje. Na petom mjestu su oni s najvećim bankovnim računima u Njemačkoj ili Indiji, koji premašuju 150 GJ.
Amerikanci su svjetlosnim godinama ispred siromašnijih zemalja, gdje je i srednja klasa često blizu potrošnje od 50 GJ, ali u tom segmentu ističe se i europska Norveška. Stručnjaci za klimatske promjene već godinama upozoravaju da zemlje prvog svijeta (Europa i Sjeverna Amerika), općenito, moraju obuzdati rasipanje energije.
Ovo isto izvješće pokazuje poražavajuću činjenicu s milijarderima kao protagonistima, koji ponekad koriste avion za putovanja od samo deset minuta. Najbogatijih 5% ljudi na svijetu troši više energije nego najsiromašnija polovica svjetske populacije zajedno.
