Kompoziti na bazi keramike već se dugo koriste u svemirskim putovanjima, primjerice u pločama za zaštitu od topline Space Shuttlea, jer je njihova toplinska izolacija posebno dobra. Materijali stoga mogu izdržati ekstremno niske temperature u svemiru, kao i ekstremno visoke temperature prilikom ponovnog ulaska u atmosferu. Međutim, keramički elementi su lako lomljivi zahvaljujući brojnim porama.
South China Morning Post (SCMP) javlja da su znanstvenici sa Sveučilišta Guangzhou (Kina) razvili novi materijal koji nije lomljiv i još uvijek ima izvrsna svojstva toplinske izolacije. Prema objavi u časopisu Advanced Materials, keramički materijal 9PHEB sastoji se od devet komponenti. U eksperimentima je kompozitni materijal uspio zadržati svoju toplinsku izolaciju, čvrstoću i oblik na temperaturama do 2000 stupnjeva Celzijusa. Premda mu je poroznost 50 posto, ima tlačnu čvrstoću od 337 milijuna paskala (337 MPa) na sobnoj temperaturi. To je znatno više od čelika (250 MPa) i nadmašuje sve prethodno razvijene porozne keramike.
Daljnji pokusi pokazali su da materijal zadržava gotovo svu čvrstoću na 1500 stupnjeva Celzijusa (98,5%). Tlačni testovi na 2000 stupnjeva Celzijusa rezultirali su samo manjim deformacijama. Istraživači su također rastegnuli 9PHEB za 49 posto na visokim temperaturama. Iznenađujuće, to nije rezultiralo lomom kompozitnog materijala, već mu se povećala tlačna čvrstoća (690 MPa).
Posebna svojstva kompozitnog materijala rezultat su različitih slojeva. Veliki dio pora (92%) nalazi se na mikrorazini koja je prvenstveno zaslužna za dobru toplinsku izolaciju. Visoka čvrstoća materijala postiže se jakim spojevima na nanoskali. Tome je dodan entropijski dizajn na atomskoj razini, koji povećava krutost i smanjuje toplinsku vodljivost. Materijal 9PHEB je prikladan za korištenje u ekstremnim uvjetima, kao što je u zrakoplovnoj industriji. Mogao bi se koristiti, na primjer, kako bi se hipersonične letjelice učinile lakšima jer može zamijeniti nekoliko drugih materijala koji su se prethodno morali kombinirati. Također je zamislivo da bi se mogao koristiti u energetskom sektoru. Još nije poznato kada će početi serijska proizvodnja materijala u Kini.
