Italija je 1946. godine bila zemlja uništena ratom, a čijim građanima su jedino ostali nada i optimizam. Već desetljeće kasnije sasvim druga slika. Industrijska ekspanzija Italiju dovodi među ekonomski vodeće zemlje Europe. Talijani otkrivaju blagodati koje pruža hladnjak, stroj za pranje rublja, televizor… Ekonomska ekspanzija omogućava im i eksperimentiranje s umjetnošću, dizajnom, modom, filmom…
Uživa se u kvalitetnoj hrani, vinu i ljepoticama poput Sofije Loren, Anite Ekberg i Brigitte Bardot. Fellini je to zlatno doba ovjekovječio na filmskom platnu kao La Dolce Vita. Pedesete su i neponovljivo, nezaboravno doba autoindustrije, a gdje je upravo Alfa Romeo Giulietta simbol te talijanske renesanse iz ruina Drugoga svjetskog rata i jedan od automobila koji će Italiju postaviti na kotače. Giulietta je predstavljena 1954. i bila je to prva Alfa s imenom. Upravo iste godine na sceni se pojavila i Fellinijeva La Strada u kojoj je Giulietta Masina, Fellinijeva supruga, odigrala glavnu ulogu Gelsomine uz neponovljivog Anthony Quinna u ulozi Zampana. Simbolika nije slučajna, jer su se dvije Giuliette susrele uživo i 1960. kada je filmska diva sa proizvodnih traka odvezla 100.001 Giuliettu.
Alfa Romeo Giulietta je bila odgovor Alfa Romea na ekonomski rast zemlje i odgovarajući porast potražnje za automobilima. Proizvodnja vozila u Italiji je pedesetih činila gotovo trećinu nacionalne industrije. U toj situaciji Alfa Romeo više nije mogao glumiti proizvođača tehnički savršeno dotjeranih maloserijskih jurilica. Trebali su savršenu sintezu dizajna, tehnike i sportske tradicije po prihvatljivoj cijeni. Voditelj projekta svih aktivnosti oko Giuliette bio je Rudolf Hruska koji je duh optimizma talijanske nacije morao utjeloviti u novom automobilu. Svima je poznato da je dizajn te Giuliette Sprint predstavljene u travnju 1954. potpisala Carrozzeria Bertone, ali prava istina je da je u njezinom stilskom dotjerivanju sudjelovalo više tada slavnih imena. Inicijalnu ideju dao je Giuseppe Scarnati, kućni dizajner Alfe. Šef Alfe Francesco Quaroni nije bio oduševljen prijedlogom pa pohodi i studio Ghia gdje radi Mario Boano te za svaki slučaj kontaktira i studio Bertone gdje radi Franco Scaglione.
Naposljetku je posao dovršio Nuccio Bertone očito inspiriran legendarnim 1900 Sprint iz 1951. Bertoneu se priključio Orazio Satta Puglia koji je odradio tehnički dio – 1,3-litreni automobil bio je izrađen od aluminija što je bila apsolutna novost u autoindustriji te je imao i dva bregasta vratila, konstrukcijski detalj koji će se naći u Alfama u desetljećima koja dolaze. Motor je davao maksimalnih 65 KS pri 6000 o/min dovoljnih za najveću brzinu od 165 km/h. Bilo je to remek djelo koje potpisuje legendarni Giuseppe Busso, a najmanji serijski motor koji je Alfa ugrađivala ikada bio je utjelovljenje tehnologija proizašlih iz utrka i to u svom najčišćem obliku!
Ta Giulietta Sprint u svakom pogledu opravdavala je svoje ime u potpunosti, postavši najbolje što je autoindustrija mogla ponuditi tržištu! Pozitivna reakcija publike nije se mogla izbjeći. Samo prvi dan na salonu u Torinu Alfa Romeo zaprima 700 narudžbi! Taj uspjeh treba sagledati i u činjenici da je cijena automobila iznosila više od 1,7 milijuna lira u doba kada je talijanski trudbenik mjesečno kući donosio oko 40.000 lira i kada je recimo TV prijemnik koštao 180.000 lira. Tu spomenimo i još jednu koicidenciju. RAI je službeno počeo s emitiranjem upravo te iste 1954. godine, a jedna od glavnih zvijezda početka emitiranja komercijalnog programa bila je upravo Giulietta.
Bertone se ubrzo našao i u velikim problemima zbog velike potražnje. Karoserija Giuliette Sprint još uvijek je bila skup manufakturan proces. Stoga je Bertone jednostavno morao 1960. otvoriti novu tvornicu u Grugliascu, transformiravši tradicionalnu manufakturu u modernu industrijsku tvrtku. Drugi hit slijedi 1955. u vidu Berline s kojom je Alfa tržištu ponudila obiteljsku limunzinu s kojom ste mogli pobijediti i na utrkama. Bilo je to sportsko zadovoljstvo po mjeri običnog čovjeka, a da opet ne bi bilo baš sve jednostavno limunzina je 1959. dobila oznaku t.i. (turismo internazionale). Ti inicijali zapravo su i označavali sekundarnu upotrebu tih obiteljskih jurilica kojima su privatni vozači pohodili touring utrke i pobjeđivali! Alfa je u marketinškoj kampanji isticala slogan – Iz tvornice na trkaće piste.
Battista Pininfarina na inicijativu Maxa Hoffmana, američkog uvoznika Alfa Romea, pobrinuo se za Giuliettu Spider koju je prozvao signorinom čvrstog karaktera. Izradio ju je na skraćenom podvozju Sprinta, a izgledom je taj kabriolet bio vrhunac talijanske karoserijske tradicije. Hoffman je u startu tražio i da Spider bude podobna za utrke pa je tako nastao Spider Veloce. Obiteljska raznolikost jedna je od tajni uspjeha koja je Giuliettu godinama održala na tržištu. Sprint Speciale bio je naziv nove koprodukcije između Alfe i Bertonea čiji je motor sada raspolagao sa 100 KS pri 6500 o/min. Na njezinom tragu bio je i Sprint Speciale predstavljen iste 1957. sa izrazito aerodinamičnom karoserijom nastalom kao posljedicom testiranja na auto cesti Milano-Torino. Giulietta se do 1958. pokazala kao dama ozbiljnih namjera koja je transformirala Alfa Romeo u velikoserijskog proizvođača automobila. Najbrža Giulietta svakako je bila ona s potpisom Scagliettija izrađena u radionici Michelottija nazvana Giulietta Special ili Drop due. Njezin motor djelo je tunera Conreroa, a na stazi u Monzi vozač De Leonibus postiže čak 272 km/h. Najegzotičnijim egzemplarom mogli bi nazvati Giuliettu Promiscua, karavan koju je proizvodio talijanski karoserist Colli, a karavan je služio uglavnom u državnoj službi. Giorgetto Giugiaro, šegrt majstora Nuccia, dobio je čast obaviti redizajn Sprinta druge generacije čiji je motor evoluirao na 89 KS. Berlina je usporedo pretrpjela određene dizajnerske modifikacije ostavši vjerna sportskoj orijentaciji. Prvi dio trilogije završava 1962. s dolaskom modela Giulia.
Novo ime i potpuno novi i veći automobil, ali isti recept za uspjeh. Kriza sedamdesetih za Alfa Romeo je dovoljan razlog da 1977. u srednju klasu ponovno dovede na scenu Giuliettu (Tipo 116 – proizvedeno 379.689 primjeraka), ovaj puta s klinastom karoserijom koja ostaje sve do 1985. Trilogija se nastavlja 2010., a Giulietta (Tipo 940) je i dalje model s misijom održavanja velikoserijske produkcije Alfa Romea.
Giulietta je definitivno najprodavanija modelska linija Alfa Romea! Prva Giulietta (Tipo 750/101) u proizvodnom programu bila je od 1954. do 1965., a ukupno je proizvedeno 176.114 primjeraka. Pojedinačna statistika izgleda ovako: Berlina 39.057 primjeraka, TI 92.728 primjeraka, Sprint 24.084 primjeraka, Sprint Veloce 3058 primjeraka, Spider 14.300 primjeraka, Spider Veloce 2796 primjeraka i Promiscua 91 primjerak.
