U posljednjih nekoliko godina, a osobito ove godine tijekom Svjetskog prvenstva u reliju (WRC), koje su se održale u Hrvatskoj, vozači su često isticali razlike u kvaliteti asfalta na domaćim cestama. Mnogi su sudionici WRC-a istaknuli da se asfalt mijenja tijekom vožnje na našim cestama (brzincima) i da su neki dijelovi osjetno klizaviji od drugih. Ova ocjena, iako dolazi iz konteksta auto-moto sporta, reflektira stvarne izazove koje svakodnevni vozači doživljavaju na hrvatskim cestama. Razlike u kvaliteti asfalta i njegove klizavosti u određenim uvjetima važna su tema, ne samo za natjecatelje, nego i za svakodnevnu sigurnost prometa. Dok autoceste u većini slučajeva pružaju visoku razinu kvalitete zbog redovitog održavanja i korištenja suvremenih tehnologija, mnoge lokalne ceste, osobito u ruralnim dijelovima zemlje, često su u lošijem stanju.
Ovi problemi s kvalitetom asfalta postaju izraženiji u ekstremnijim vremenskim uvjetima, poput vrućih ljeta i hladnih zima, kad dolazi do dodatnih oštećenja zbog širenja i skupljanja materijala. Osim toga, zbog složenosti geografskog terena, posebice u brdovitim i planinskim dijelovima Hrvatske, održavanje cesta postaje izazov, a to može dodatno smanjiti kvalitetu asfalta i povećati klizavost u uvjetima kiše ili leda. Neki dijelovi cesta mogu biti klizaviji, osobito kad su mokri ili kad je korištena mješavina koja nije optimalna za specifične uvjete. Specifične informacije o tome gdje je najbolji ili najgori asfalt mogu varirati. Autoceste poput A1 i A3, ali i sve ostale općenito imaju dobru kvalitetu asfalta zbog intenzivnog održavanja. S druge strane, neke lokalne i županijske ceste mogu biti u lošijem stanju zbog manje sredstava za održavanje. Također, treba znati da asfalt ima određeni vijek trajanja koji može varirati ovisno o intenzitetu prometa i klimatskim uvjetima. No redovito održavanje može produljiti vijek trajanja asfalta.
Kako doznajemo, za klizavost asfalta može biti odgovorno nekoliko ključnih čimbenika. Prvo, korištenje neodgovarajućih agregata u asfaltnoj mješavini. Naime, vrsta i kvaliteta agregata, poput šljunka ili pijeska koji se koristi u mješavini, ima značajan utjecaj na hrapavost i prianjanje asfalta. Glatki ili nekvalitetni agregati mogu dovesti do nižeg trenja između guma vozila i ceste, a to povećava rizik od klizanja, osobito u mokrim uvjetima. Drugi čimbenik koji može utjecati na klizavost asfalta su same promjene u vrsti asfalta. Primjerice, na nekim dionicama cesta u Hrvatskoj asfalt se mijenja unutar kratkih udaljenosti, a to stvara probleme s konzistentnošću vozačkog iskustva. Vozači se moraju prilagoditi različitim svojstvima ceste, a to može utjecati na sigurnost, posebno u uvjetima smanjene vidljivosti ili na zavojitim cestama. I kao treći čimbenik koji može utjecati na klizavost asfalta svakako treba napomenuti loše održavanje i vremenske uvjete. Naime, ceste koje su izložene čestim kišama, snijegu ili ledu zahtijevaju redovito održavanje kako bi se izbjeglo pogoršanje kvalitete asfalta. Voda može prodrijeti u pukotine u asfaltu i stvoriti dodatne štete zbog ciklusa smrzavanja i otapanja, a to dodatno povećava klizavost.
Kvaliteta asfalta izravno je povezana sa sigurnošću prometa. Ceste s lošim asfaltom, pukotinama, rupama ili visokom klizavošću predstavljaju veliki rizik za sve sudionike u prometu. Stručnjaci navode kako smanjeno prianjanje između guma i ceste može dovesti do zanošenja vozila, osobito pri naglim manevrima, kočenju ili vožnji u lošim vremenskim uvjetima. Uz to, niske temperature mogu dodatno utjecati na oštećenja asfalta, stvarajući opasne pukotine ili rupe koje ugrožavaju vozače. Loše održavane ceste također mogu dovesti do većih troškova za vozače jer povećavaju rizik od oštećenja vozila, poput puknuća guma ili oštećenja ovjesa. Prema nekim neovisnim istraživanjima, navodno je između 30 i 40 posto prometnih nesreća povezano s lošim stanjem ceste, a to uključuje lošu kvalitetu asfalta, rupe i klizave površine.
U Hrvatskoj za kontrolu kvalitete cesta odgovorno je nekoliko tijela, uključujući Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o. i lokalne samouprave. Ove institucije trebaju osigurati redovito održavanje i popravak cesta kako bi se osigurala njihova dugovječnost i sigurnost za sve sudionike u prometu. Osim toga, postoje i neovisni laboratoriji specijalizirani za ispitivanje građevinskih materijala, uključujući asfalt. Ovi laboratoriji analiziraju mješavine asfalta kako bi se osigurala njegova kvaliteta i otpornost na različite vremenske uvjete. Poboljšanje kvalitete asfalta u Hrvatskoj ključno je ne samo za poboljšanje prometne sigurnosti, nego i za smanjenje troškova održavanja dugoročno. Kako doznajemo, postoji nekoliko načina kojima bi se mogla poboljšati kvaliteta asfalta. Kao prvo, korištenje visokokvalitetnih materijala.
– Jedan od osnovnih koraka u poboljšanju kvalitete asfalta je upotreba kvalitetnijih materijala. Korištenje odgovarajućih agregata i bitumena osigurava dugotrajniji i otporniji asfalt koji može izdržati veća opterećenja i teže vremenske uvjete – doznajemo od jednog laboratorija za ispitivanje građevinskih materijala.
Nadalje, tu je i mogućnost napredne tehnologije izgradnje.
– Suvremene tehnologije kao što su asfaltiranje vrućim ili hladnim asfaltom te korištenje polimera za poboljšanje otpornosti na habanje i klizavost mogu značajno povećati kvalitetu asfalta. Takve tehnologije već se primjenjuju u mnogim europskim zemljama, pa bi njihova šira primjena u Hrvatskoj mogla poboljšati sigurnost i dugovječnost cesta – navode u laboratoriju za ispitivanje građevinskih materijala za HAK.
Također, treba spomenuti i redovito održavanje. Stručnjaci navode kako je jedan od ključnih problema u Hrvatskoj nedovoljno redovito održavanje cesta. Doznajemo kako redoviti pregledi i popravci mogu značajno produljiti životni vijek asfalta i smanjiti rizik od prometnih nesreća. Programi preventivnog održavanja, poput ispunjavanja pukotina i popravaka prije nego što problemi eskaliraju mogu smanjiti dugoročne troškove. Poboljšanje suradnje između svih odgovornih institucija moglo bi rezultirati ujednačenijom kvalitetom cesta diljem zemlje. I naposljetku, do poboljšanja kvalitete asfalta može se doći i primjenom ekološki održivih materijala.
– Asfaltiranje cesta u skladu s ekološkim standardima može donijeti dugoročne prednosti. Recikliranje postojećeg asfalta, korištenje gume od recikliranih guma ili drugih ekoloških aditiva može smanjiti troškove i istovremeno poboljšati performanse cesta – zaključuju u laboratoriju.
Kad se sve ovo uzme u obzir, potpuno je jasno kako je kvaliteta asfalta u Hrvatskoj tema koja zaslužuje veliku pozornost, osobito zbog njezina izravnog utjecaja na sigurnost prometa i ekonomske aspekte održavanja cesta. Uvođenjem naprednijih tehnologija i boljom suradnjom između nadležnih tijela, Hrvatska može postići znatna poboljšanja u kvaliteti svojih prometnica.
