Kružna ekonomija: Na gumama vozimo, a onda ih i jedemo!

Prema prethodnim istraživanjima, u EU svake godine nastane oko 500.000 tona sitnog materijala koji je posljedica abrazije guma

Naslov shvatite kao šalu. Ne znamo koliko je uspješna, ali je istinita. Kemijske tvari koje oslobađaju automobilske gume mogu se pronaći u lisnatom povrću koje jedemo (salati, na primjer9, zaključci su novog istraživanja koje rasvjetljava utjecaj električnih vozila i vozila s motoromima s unutarnjim izgaranjem na okoliš.

Automobilske gume sastoje se od složene mješavine materijala za poboljšanje performansi i trajnosti. Uključeni su i kemijski aditivi koji se sastoje od stotina tvari. Nakon što se oslobode iz guma, te se čestice ispiru u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda kad pada kiša, kažu znanstvenici za zaštitu okoliša sa Sveučilišta u Beču, a otpadne vode koje se tamo nakupljaju često se rasipaju po poljima kao gnojivo. Tamo ih biljke mogu apsorbirati i tako dospjeti i do ljudi. Uzorci su analizirani na ukupno 16 kemijskih spojeva koji su povezani s gumama.

Studija koja je analizirala povrće uzgojeno u Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj i Izraelu objavljena je u znanstvenom časopisu Frontiers in Environmental Science i potvrđuje rezultate ranijeg laboratorijskog istraživanja. Ovo otkriće također prati druga istraživanja koja su otkrila ostatke lijekova u biljnoj hrani. Premda je koncentracija tvari bila niska, dokazi su ipak bili jasni, a rezultati su prenosivi na druge zemlje, rekao je Thilo Hofmann iz Centra za mikrobiologiju i znanost o sustavima okoliša na Sveučilištu u Beču (CeMESS).

Prema prethodnim istraživanjima, u EU svake godine nastane oko 500.000 tona sitnog materijala koji je posljedica abrazije guma. U usporedbi s manjim česticama, čestice gume su vrlo grube i ne prodiru duboko u dišne ​​puteve čovjeka. Barem nešto pozitivno…