Baterije koje dolaze iz električnih automobila koji su ili zastarjeli ili su oštećeni u nesrećama mogu se reciklirati. Upravo to recikliranje bit će industrija vrijedna više milijardi eura. Recikliranje će također smanjiti ovisnost Europe o uvozu dragocjenih minerala za električne automobile za četvrtinu do kraja desetljeća, prema novoj studiji udruge Transport & Environment (T&E). Do 2030. oko 14 posto litija, 16 posto nikla, 17 posto mangana i četvrtina cjelokupnog kobalta potrebnog u Europi moglo bi doći iz recikliranja. Dugoročno gledano, to bi nas, na primjer, moglo učiniti potpuno samodostatnima u pogledu kobalta, jer tehnološki razvoj također smanjuje potrebu za takvim materijalima.
Potražnja za baterijama za električne automobile i sustavima za pohranu energije dosegnut će 970 GWh u Europi do kraja desetljeća, a do 2040. porasti na gotovo 2 TWh. Potražnja za recikliranjem baterija počet će se znatno povećavati, s oko 170 GWh baterija dostupnih za recikliranje 2035. Do 2040. mogao bi se to povećati na 470 GWh. To je dovoljno materijala za izgradnju oko 1,3 do 2,4 milijuna električnih automobila do 2030. godine i do 10 milijuna do 2035., navodi se u izvještaju. Do 2040. reciklirani materijal mogao bi biti dovoljan za 15 milijuna električnih automobila.
Recikliranje materijala za baterije također će pomoći u smanjenju potrebe za otvaranjem novih rudnika na globalnoj razini. Samo recikliranje u Europi na globalnoj razini smanjilo bi potrebu za 12 novih rudnika do 2040. Recikliranjem se, na primjer, europski ugljični otisak od nabave litija također može smanjiti za gotovo petinu u usporedbi s ponovnim vađenjem litija u Australiji i zatim rafiniranjem u Kini.
