Plaćanje kazne, ulaganje prigovora za prometni prekršaj…: Što će se dogoditi ako promašite rok?

Za početak svakako morate znati kako se računaju rokovi prema Prekršajnom zakonu...

Vozite. Promaklo vam je neko skretanje? Unatoč sveprisutnoj navigaciji, promašili ste neki izlaz, možda neki prometni znak? Trenutak nepažnje! I što ćete sad? Ništa! Ništa strašno! Prvo sljedeće skretanje, prvi sljedeći izlaz, okretanje i malo više opreza i koncentracije ovaj put.  Nešto izgubljenog vremena i to bi bilo to. Međutim, moguće je zbog manjka pažnje ili nekih drugih okolnosti koje su vas spriječile u pravovremenoj reakciji propustiti i rokove u kojima ste zbog prometnih prekršaja za koje vas se tereti trebali, odnosno imali pravo nešto učiniti. Promašili ste rok za izjavljivanje prigovora protiv prekršajnog naloga, recimo! Baš ste mislili prigovarati, tražiti blažu kaznu od one koja vam je izrečena, tražiti da vam se vozačka ne oduzima, tražiti da novčana kazna bude manja i imate valjanu argumentaciju pa i dokaze za ublažavanje kazne ali ste  propustili ste rok!  Što ako ste ga propustili samo za jedan dan? Je li  to baš veliki problem? Ima li natrag, može li se to kako popraviti? Ispričati se? Tražiti povrat u prijašnje stanje, osim toga  imate valjan razlog zašto to niste učinili na vrijeme.

Zaboravili ste na vrijeme platiti novčanu kaznu u onom roku kojim vam je bilo omogućeno da ona bude manja? Znate tu situaciju kada vam lijepo piše da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena,  a vi baš promašite taj rok. Sjetite se dan ili dva nakon proteka roka. Posao, obitelj, djeca, fokus na neke druge stvari. Ima li pomoći, da zamolite za razumijevanje ili ipak nema? Traže vas da dostavite podatke o osobi koja je upravljala vašim vozilom u trenutku počinjenja prekršaja?  Kamera snimila i sada vi morate dostaviti podatke o onom tko je upravljao vozilom u roku  i to pod prijetnjom novčane kazne i vi jednostavno smetnete s uma ili pogrešno izračunate koji vam je posljednji dan ili vam se baš tog posljednjeg dana nešto silno zakomplicira i ne stignete. Ali to učinite odmah dan, nakon! Jesu ti baš rokovi jako rigorozni, pazi li se baš precizno na to? Što znači jedan dan zakašnjenja za dostavu podataka, dostavili ste, kasnite samo jedan dan?  Kakav je problem u tom jednom danu?

Pravilo glasi, u prekršajnom postupku rokovi se ne mogu produžavati, iznimka postoji ali samo ako je predviđena zakonom.

Vijesti nisu dobre! Kad promašite rok, promašili ste, kad je riječ o prekršajima iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama a i drugim prekršajima. Zakon je neumoljiv!  Čitav život slušate oko sebe, ne čekajte zadnji dan, ne čekajte ni predzadnji dan, što moraš napraviti napravi odmah, ako ništa drugo da se toga rješiš. Mnogi su međutim, skloni uživati u navali adrenalina i uzbuđenju koje donosi obavljanje svega u zadnji tren, tik prije proteka roka. Tu i tamo se i preračunaju, no bit će da i u tome ima neke ljepote čak i ako to ostavljanje svega što se ima obaviti za termin 5 do 12!

Za početak svakako morate znati kako se računaju rokovi prema Prekršajnom zakonu. Nemojte rukom odmahivati jer to kao svi znaju. Ne znaju, vjerujte. Što ako je zadnji dan roka u subotu? Možda još ima nade za vas, jer ste pogrešno izračunali rok! Sve zakon regulira! Samo da znate kako nema mjesta improvizaciji i slobodnom tumačenju zakonskih članaka kad su rokovi u pitanju. Prekršajni zakon propisuje kako  se rokovi predviđeni tim  Zakonom ne mogu se produljiti osim kad to zakon izričito dopušta. Žalba ima poseban status! Tu se vrijeme može ne samo zaustaviti, već i vratiti, doduše ne u nedogled!  Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje žalbe protiv presude sud će dopustiti povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe, ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijašnje stanje te ako istodobno s molbom podnese i žalbu. Nakon proteka jednog mjeseca od dana propuštanja roka ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. Propustili ste rok za žalbu zbog ekstremnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Podnesite dokaz  o tome i tražite povrat u prijašnje stanje!  No pazite, to je predviđeno samo za žalbu, ne i za prekršajni nalog! To su dvije različite stvari

Za početak svakako morate znati kako se računaju rokovi prema Prekršajnom zakonu. Nemojte rukom odmahivati jer to kao svi znaju. Ne znaju vjerujte. Što ako je zadnji dan roka u subotu? Možda još ima nade za vas, jer ste pogrešno izračunali rok! Sve zakon regulira! Samo da znate kako nema mjesta improvizaciji i slobodnom tumačenju zakonskih članaka kad su rokovi u pitanju. Zna se točno koji je prvi dan roka i koji je posljednji dan roka. Zna se i kako se tretira situacija kad je posljednji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili blagdan. Prema odredbi članka 123. stavka 2. Prekršajnog zakona, dan kada je dostava obavljena ne uračunava se  u rok, već se za početak roka uzima prvi sljedeći dan. Ako zadnji dan roka pada na državni praznik ili blagdan ili u subotu ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad državno tijelo nije radilo, rok istječe protekom prvoga slijedećeg radnog dana,

Što ako zakasnite za samo jedan dan, a nije u pitanju žalba kod koje je  kao što je gore navedeno dopušteno podnijeti molbu radi povrata u prijašnje stanje! Zakasnili ste, nema popravka, neovisno o razlogu! Niste u roku! Promašili! To što ste reagirali samo jedan dan nakon proteka roka ne mijenja situaciju, jedan ili petnaest tako je svejedno! Niste u roku. Visoki prekršajni sud RH u predmetu Ppž-7690/2024 odbacio je  kao nedopušteno molbu za povrat u prijašnje stanje protiv obaveznog naloga MUP-a kojom je okrivljena proglašena krivo zbog prekoračenja brzine.  Jasno je rečeno kako   u postupku izdavanja obaveznog prekršajnog naloga nije moguće podnositi molbu za povrat u prijašnje stanje i zato je ta molba odbačena bez upuštanja u ocjenu navoda. Stoga je molbu okrivljenice za povrat u prijašnje stanje, u smislu odredbe članka 243. stavka 6. PZ-a trebalo odbaciti kao nedopuštenu, bez upuštanja u ocjenu navoda molbe. Prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga je bio nepravodoban. Posljednji dan roka bio je 14. 5. 2024. radni dan, a okrivljenica je prigovor podnijela 15. 5. 2025.  preporučeno putem pošte, pa je i prigovor odbačen, bez upuštanja u ocjenu osnovanosti njegovih navoda.  Dakle, ne može! Jedan dan ovdje je bio presudan!

Što ako promašite posljednji dan roka za dostavu vjerodostojnih podataka o vozaču koji je upravljao vozilom u trenutku počinjenja prekršaja, čak i ako imate neki razlog koji bi se eto tako u nekim okvirima humanog postupanja uvažio, ne prolazi. Promašili ste rok, dostavili podatke nakon proteka.  Prekršajno djelo je počinjeno, a dostava podataka nakon proteka roka tek može imati utjecaj na odmjeravanje kazne za počinjeni prekršaj. U tom kontekstu ukazuje  se i na   stajalište zauzeto u presudi Visokog prekršajnog suda Ppž-10901/2021:

Cijeneći da iz dostavljenog dokumenta doista proizlazi da je, u vrijeme kada je okrivljenici tekao zakonski rok za dostavu vjerodostojnih podataka o vozaču, okrivljenica bila u visokom stupnju trudnoće, jer joj je predviđeni termin poroda bio upravo zadnji dan do kada je tražene podatke morala dostaviti te da je očigledno majka novorođenog djeteta, u korelaciji s činjenicom da okrivljenica do sada nije osuđivana te da je naknadno platila novčanu kaznu za prekršaj u vezi kojeg je trebala dostaviti tražene podatke o vozaču, u svojoj ukupnosti, imaju značaj naročito izražene olakotne okolnosti koja opravdava primjenu odredbe o ublažavanju kazne. Stoga je ovaj sud primijenio odredbu o ublažavanju kazne i izrekao novčanu kaznu u visini polovine zakonom propisanog posebnog minimuma, a koja je, po ocjeni ovog suda, primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona“.