Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021., ukupan broj nastanjenih stanova iznosi 1,433.445 u kojima ukupno živi 3,825.901 osoba. Stanova s pristupom instalacijama električne energije je 1,431.981 i u njima živi 3,823.326 osoba, tako da samo 2575 osoba nema električnu energiju na lokaciji na kojoj živi. U stambenim zgradama s jednim stanom (659.992 stana) živi 1,937.939 osoba, dok u stambenim zgradama s dva stana (183.007 stanova) stanuje 487.994 stanovnika. Stanovi u zgradama s jednim stanom i s dva stana uglavnom se odnose na “kuće”, a to znači da 63,6 posto (2,425.933) stanovnika vjerojatno može imati mogućnost punjenja električnih automobila bez odlaska na javni punjač. Državni zavod za statistiku nema dostupan podatak koliko građana ili objekata u RH posjeduje garažu ili garažno mjesto.
Od 2018. do 2021. u prosjeku se u RH proizvodilo 13.746,93 GWh struje. U 2023. godini je ukupna proizvodnja električne energije u Hrvatskoj iznosila 17.563,9 GWh, pokazuju podaci Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), dok je u 2022. godini proizvedeno 14.220,5 GWh. Domaća proizvodnja električne energije pokriva 91,7 posto (17.563,9 GWh) potreba za električnom energijom, koje su u 2023. godini iznosile 19.141,6 GWh. Hrvatska kućanstva su u 2023. potrošila 6421,1 GWh struje (to je oko 36 posto od ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj), a to je 0,7 posto manje nego u 2022. Nuklearna elektrana Krško predala je za potrebe elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske 2666,2 GWh električne energije u 2023. godini (što u bilancu električne energije ulazi kao uvoz). Iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno je 63,7 posto (9064,9 GWh). Čak 25,4 posto (3610,8 GWh) električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (energija vjetra, male hidroelektrane, biomasa, geotermalna energija, bioplin i fotonaponski sustavi). U 2023. godini su hidroelektrane proizvele 8248,1 GWh, vjetroelektrane 2586,5 GWh, solarne elektrane 413,1 GWh, geotermalne elektrane 20,6 GWh, termoelektrane 1407,5 GWh, javne toplane 4611,3 GWh, dok su industrijske toplane proizvele 276,8 GWh struje. Iako ne postoji mjerenje proizvodnje električne energije na krovovima kućanstava, procjenjuje se da je u 2023. godini proizvodnja elektrana na svim krovovima (integrirane elektrane) iznosila oko 80 MWh. Ukupno je u 2023. u RH uvezeno 10.037,9 GWh struje, a to je najmanje u posljednjih šest godina (-15,8 posto u odnosu na 2022.). Istovremeno, u 2023. godini izvezeno je iz Hrvatske u druge zemlje 8460,2 GWh električne energije, a to je 17,1 posto više nego u 2022.
Pripreme za povećanje potrošnje
Hrvatska je europska zemlja sa šestom najnižom cijenom električne energije, od 154,30 eura po MWh, što je 37 posto manje od europskog prosjeka koji iznosi 245,78 eura po MWh. Mađari za MWh plaćaju 110,90 eura, to je 55 posto manje od europskog prosjeka koji iznosi 245,78 € po MWh, što je najmanje među europskim zemljama. Slijede Bugarska (119,40 € po MWh) i Norveška (121,10 € po MWh). Njemačka ima najviše cijene električne energije u Europi, od 416,20 eura po MWh (69 posto više od europskog prosjeka), pokazuje studija koju su proveli bankarski stručnjaci Finansvalpa, a analizirala je podatke Eurostata o cijenama električne energije tijekom druge polovice 2023.
Hrvatska se već priprema na povećanje potrošnje električne energije ako u budućnosti hrvatski građani budu još više kupovali automobile na električni pogon. Jedan od ključnih planskih dokumenata razvoja energetskog sustava je Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH koji uključuje i elektromobilnost. Ako bi u skoroj budućnosti svi osobni automobili u RH bili samo na električni pogon, postoji li opasnost od nedostatka električne energije za druge potrebe građana i privrednog sektora? U principu ne postoji takva opasnost, a kako se to ne bi dogodilo rade se razni planski dokumenti koji uzimaju u obzir i takve stvari. Dogodi li se manjak energije u hrvatskom energetskom sustavu zbog prelaska automobila na električni pogon, to se može nadoknaditi proizvodnjom ili uvozom.
Ako bismo u RH imali dva milijuna električnih automobila koji godišnje troše 2500 kWh električne energije, za njihovo punjenje potrebno je točno 5000 GWh. U 2023. godini su samo hidroelektrane proizvele 8248 GWh. Koliki su tek neiskorišteni kapaciteti na krovovima kuća i zgrada, na poljima, pa zatim dovoljno neiskorištena energija vjetra…
Hrvatski vozači se pripremaju za energetsku neovisnost. Sugovornik Saša kaže kako se većina električnih auta puni polako, snagama ispod 3 kW, na jednofaznoj struji, često na šuko utičnici (Tesla i uz ograničenje od 13 A, da ne preoptereti kabel ili lošu kućnu instalaciju) tako da nema značajnog opterećenja za energetsku mrežu. Većina vozača čak ne mora puniti vozilo niti s 3 kW jer dnevno prelazi 32 km. Saša godišnje prelazi 35.000 km. Ako vozilo troši 14 kWh na 100 km, za 50 km potrebno je oko 7 kWh struje, što se na šuko utičnici s 13 A napuni za oko 2,5 sati. Uz snagu od 5 A vuče se samo 1,1 kWh, što je poput podnoga grijanja kupaonice ili strujnog radijatora, a baterija se po jeftinoj noćnoj struji napuni za šest sati. Dovoljno, s obzirom na to koliko prosječni Hrvat dnevno prelazi kilometara. Uz kućni solar snage max 5 kW, kalkulacija se dodatno poboljšava.
Božidar, jedan od sugovornika, vlasnik je električnog automobila s baterijom kapaciteta 77,4 kWh i godišnje prelazi gotovo 30.000 km, uz prosječnu potrošnju od 13,9 kWh/100 km (to je manje od jednog eura na 100 km). S klasičnim automobilom Božidar je nekad prelazio 20.000 km godišnje, a razlog tolikoj razlici i povećanju vožnje na struju je što njegove solarne centrale proizvode višak struje te ne mora štedjeti jer su mu sve vožnje besplatne i gotovo nikad nema potrebu za javnim punjačima. Jedna solarna elektrana kapaciteta je 2,65 kWh i ona pokriva godišnje režijske troškove. Na drugoj kući ima solarnu centralu od čak 12 kWh, koja je već počela donositi višak kilovata struje te očekuje da će proizvoditi 2-3 puta više struje nego što kućanstvu treba za režije i sve vožnje električnim automobilom tijekom godine. Ako se pametno planira, svi koji imaju mogućnost ugraditi solarne centrale u potpunosti mogu imati besplatnu struju.
Hrvoje s baterijom od 50 kWh godišnje prelazi 27.000 km i potroši 4750 kWh, a to je prosječna potrošnja od 176 Wh/km. Davor s baterijom kapaciteta 75 kWh godišnje prelazi 25.000 km, u 2023. je potrošio 4391 kWh, dok je u 2024. potrošio 4175 kWh, uz prosjek 15,5 kWh zimi i 14,5 kWh ljeti (automobil ima dva motora, a s jednim motorom bi trošio 13 do 14 kWh).
Spomenimo i zagrebački ZET koji strujom opskrbljuje HEP, a prema ugovoru minimalno 50 posto isporučene energije dolazi iz obnovljivih izvora. ZET nema vlastite izvore električne energije, no u planu je postavljanje solarnih panela kojima bi se nadomjestio dio električne energije potrošene u radionicama, servisima i uredima. U 2023. godini ukupna potrošnja električne energije u tramvajskom prijevozu iznosila je 55,641.366 kWh. ZET se intenzivno priprema za proces dekarbonizacije autobusnog voznog parka te se kao prvi korak planira nabaviti 60-ak autobusa na struju ili vodik.
Registrirana vozila
U 2024. ukupno je u RH bilo registrirano 2,748.666 vozila, pri čemu je prosječna starost vozila 14,63 godine, prema podacima Centra za vozila Hrvatske. Od toga, registrirano je 2,001.266 osobnih automobila (M1 vozila) prosječne starosti 13,37 godina – 65,81 posto vozila je starije od 10 godina, 17,26 posto vozila je starosti od šest do devet godina, 11,31 posto vozila staro je od dvije do pet godina, dok je do jedne godine starosti 5,61 posto vozila. U 2023. je bilo registrirano 1,910.131 osobno vozilo. Prosječno prijeđeni put za osobne automobile u 2024. godini je 11.924,37 km. Registrirano je u 2024. bilo 9987 osobnih automobila s električnim pogonom, 70.608 osobnih automobila na hibridni pogon, od čega je hibridnih vozila s vanjskim punjenjem bilo 8146. Prosječno prijeđeni put za M1 vozila (osobne automobile) s električnim pogonom u 2024. godini je 14.866,14 km (uzorak od 4066 vozila). Ova grupa vozila ima relativno veliki udio novih vozila koja na tehnički pregled moraju doći tek dvije godine nakon prve registracije pa je ovaj podatak izračunat koristeći samo ona vozila koja su bila na tehničkom pregledu na kojem se stanje putomjera bilježi. Spomenimo i 4886 vozila kategorije L s električnim i hibridnim pogonom, a u tu kategoriju spadaju mopedi, motocikli, četverocikli i bicikli s pomoćnim motorom.
