Tragična nesreća koja se 10. ožujka dogodila na zagrebačkoj Trešnjevci, kad je 14-godišnji dječak stradao pod naletom putničkog vlaka, ponovno je otvorila raspravu o sigurnosti pješaka, posebice mladih koji su sve češće podložni opasnim distrakcijama – mobitelima, slušalicama i kapuljačama. Prema informacijama koje je iznijela zagrebačka policija, dječak je neoprezno prelazio prugu na osiguranom pružnom prijelazu s aktiviranim branikom, a sve upućuje na to da je u trenutku prelaska imao slušalice i mobitel. Strojovođa vlaka koji je vozio na relaciji Zagreb – Zabok nije mogao zaustaviti vlak na vrijeme – iako se, prema riječima svjedoka, sirena čula dulje nego inače. Ovakve tragedije sve češće imaju zajednički nazivnik – pješake koji u potpunosti ignoriraju svoje okruženje jer su zadubljeni u ekrane i odvojeni od stvarnosti slušalicama. Ovaj sveprisutni fenomen, gdje su pješaci toliko uronjeni u svoje mobilne uređaje, zaglušeni slušalicama ili skriveni kapuljačama da postaju potpuno nesvjesni svoje okoline, predstavlja rastuću prijetnju sigurnosti na cestama i prugama.
No problem rastresenih pješaka nije samo hrvatska boljka već globalna epidemija s alarmantnim statistikama. Istraživanja pokazuju da vidno polje korisnika pametnog telefona može biti smanjeno na svega 5% uobičajenog, čineći ih slijepima za nadolazeće opasnosti poput vozila, biciklista, vlaka ili drugih pješaka. Američka akademija ortopedskih kirurga (AAOS) upozorava da se broj ozljeda pješaka koji koriste telefone više nego udvostručio od 2004. godine, a ankete pokazuju da je čak 60% pješaka ometeno drugim aktivnostima tijekom hodanja. Zanimljivo je, kako ističe studija AAOS-a, da dok 78% odraslih Amerikanaca smatra ometano hodanje “ozbiljnim” problemom, samo 29% njih priznaje da osobno ima taj problem. Taj “nisam ja, to su drugi” mentalitet posebno je izražen kod mlađih generacija. Milenijalci, iako češće sudjeluju u rizičnim ponašanjima poput tipkanja, slušanja glazbe ili telefoniranja dok hodaju, manje su skloni percipirati takvo ponašanje kao opasno. Čak polovica njih smatra da je ometano hodanje “smiješno neugodno”. Kao glavne razloge za takvo ponašanje navode da “jednostavno ne razmišljaju o tome” (48%), osjećaju da “mogu hodati i raditi druge stvari istovremeno” (28%) ili su “zauzeti i žele produktivno iskoristiti vrijeme” (22%).
Prema mađarskoj policiji, koja je provela kampanju podizanja svijesti koristeći video s djecom zombijima, godišnje u Mađarskoj strada oko 2500 pješaka, od kojih 150 smrtno. Situacija se dodatno pogoršava noću, kad pješaci u tamnoj odjeći postaju gotovo nevidljivi, te za lošeg vremena, kad je fokus isključivo na što bržem stizanju na odredište.
Pogrdni izraz “smartphone zombie” ili skraćeno “smombie” (posebno popularan u Njemačkoj) postao je sinonim za nepažljive korisnike telefona. U Hong Kongu ih nazivaju “dai tau juk” (pleme spuštenih glava). Ovaj fenomen je toliko raširen da je Američka akademija ortopedskih kirurga pokrenula javnu kampanju pod nazivom “Digital Deadwalkers” (Digitalni mrtvaci koji hodaju) kako bi humoristično, ali učinkovito, upozorila na opasnosti.
Globalni problem zahtijeva i globalna i lokalna rješenja. Tragedija na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru nije izoliran slučaj, već posljedica kulture nepažnje koja se uvukla u sve pore naših života. Iz HŽ Infrastrukture su nakon nesreće upozorili da su ovakve distrakcije postale ozbiljan problem.
– Ljudi su u svom svijetu, ne gledaju lijevo ni desno, ne čuju zvukove oko sebe – i jedan trenutak nepažnje dovoljan je za tragediju – naveli su iz HŽ-a.
Posebno ističu problem kapuljača koje dodatno zaklanjaju vidno polje.
Nažalost, prijelaz kraj Zapadnog kolodvora već je dugo poznat kao rizična točka, a unatoč najavama iz Grada Zagreba o izgradnji pješačko-biciklističkog pothodnika, konkretna rješenja još nisu provedena. Iako infrastruktura može biti suvremena, ljudska nepažnja i dalje ostaje najveći rizik. “Možete imati najmodernije branike i signalizaciju, ali ako ljudi namjerno zaobilaze rampe – tehnologija ne može pomoći”, upozorili su iz HŽ Infrastrukture.
Nakon nesreće utvrdilo se kako je distrakcija najvjerojatniji uzrok tragedije. U HŽ-u su podsjetili da strpljenje na pružnim prijelazima doslovno spašava živote: kad se izgubi strpljenje, nekad se izgubi i život.
Nakon stravične tragedije prometni stručnjak Goran Husinec upozorio je na zastarjelost željezničkog sustava i potrebu za modernizacijom. Prema njegovim riječima, kompletna rekonstrukcija kolodvora i prijelaza potrebna je kako bi se osigurala sigurnost građana, ali to su projekti koji traju i zahtijevaju značajna ulaganja.
– Željeznički kolosijeci dijele stari Zagreb na dva dijela i trenutačno ne postoje adekvatni prolazi – rekao je Husinec.
Pitanje koje se ne smije ignorirati jest – što učiniti dok sustav ne bude ažuriran? Suočeni s rastućim brojem nesreća, gradovi diljem svijeta i stručnjaci predlažu i implementiraju različite mjere, od tehnoloških inovacija do promjena u zakonodavstvu i edukaciji. Neki gradovi pribjegli su inovativnim rješenjima u urbanom dizajnu. Kineski Chongqing je još 2014. godine uveo posebne staze za korisnike mobitela, odvajajući ih od ostalih pješaka, a sličan primjer slijedio je i Antwerpen. U Augsburgu, Bodegravenu, Kölnu i Seulu postavljena su semaforska svjetla ugrađena u pločnik kako bi bila vidljivija pješacima spuštenih pogleda. Zanimljivo je da i Zagreb ima primjer prilagodbe, na nekim raskrižjima semafori bacaju crveno svjetlo prema dolje, stvarajući odbljesak na ekranima pametnih telefona i tako upozoravajući korisnike. U Seulu su, nakon više od tisuću prometnih nesreća uzrokovanih pametnim telefonima u 2014., postavljeni i znakovi upozorenja na opasnim raskrižjima.
Postoje i aplikacije koje koriste kameru telefona kako bi ekran učinile “prozirnim”, pružajući korisniku barem djelomičan pogled na ono što je ispred njega. U kontekstu željezničke sigurnosti, spominje se i mogućnost razvoja sustava koji bi automatski usporavali ili zaustavljali vlakove u slučaju detekcije opasnosti na pruzi.
No i uvođenje kazni također postaje sve češće. Grad Honolulu na Havajima uveo je 2017. godine kazne za pješake koji gledaju u pametne telefone dok prelaze cestu. Kina je 2019. Uvela kazne za “aktivnosti koje ometaju druga vozila ili pješake”, a jedna žena u Wenzhou je novčano kažnjena.
Hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama prvenstveno se odnosi na vozače kad je riječ o korištenju mobitela, zabranjujući upotrebu koja umanjuje mogućnost reagiranja. Međutim, načelno se može primijeniti i na pješake ako njihovo ponašanje ugrožava sigurnost prometa. Za takve prekršaje predviđene su novčane kazne.
Sigurnost u prometu je, kako naglašavaju čak i osiguravajuće kuće, zajednička odgovornost vozača i pješaka. Tragedija poput ove na Zapadnom kolodvoru služi kao bolan podsjetnik na krhkost života i razorne posljedice trenutka nepažnje. Borba protiv pješaka zombija zahtijeva sveobuhvatan pristup – od tehnoloških inovacija i infrastrukturnih promjena, preko strožih zakona i edukacije, pa do onog najvažnijeg: buđenja svijesti i osobne odgovornosti svakog pojedinca.
Savjeti za sigurno hodanje…
Ključnu ulogu igraju edukacija i kampanje podizanja svijesti. One moraju biti usmjerene na sve dobne skupine, s posebnim naglaskom na mlade. Teme o sigurnom ponašanju u prometu trebale bi biti sastavni dio školskih kurikuluma. Hrvatska je proglasila 21. listopada Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa, a to je prilika za dodatno naglašavanje opasnosti korištenja mobitela u prometu. Pojačani nadzor policije na kritičnim lokacijama i strože kažnjavanje prekršitelja također su dio rješenja. Unatoč svim tehnološkim i zakonskim mjerama, osobna odgovornost ostaje temelj sigurnosti. Svaki pješak mora biti svjestan svoje okoline i potencijalnih opasnosti. To uključuje:
– Odložite mobitel i skinite slušalice: Posebno prilikom prelaska ceste, pruge ili kretanja po kolniku.
– Prilagodite glasnoću: Ako već morate koristiti slušalice, podesite glasnoću tako da i dalje možete čuti zvukove prometa i okoline.
– Zaustavite se ako morate koristiti telefon: Ako trebate obaviti poziv, poslati poruku ili učiniti bilo što što bi vam moglo odvući pažnju, zaustavite se na sigurnome mjestu, podalje od prometnog toka.
– Fokusirajte se: Obratite pažnju na ljude, objekte i prepreke oko sebe.
– Ne pretrčavajte cestu: Prelazite cestu oprezno, po mogućnosti na semaforu ili pješačkom prijelazu, pazeći na vozila i bicikliste. Uspostavite kontakt očima s vozačima prije prelaska.
– Gledajte gore, ne dolje: Kad silazite s rubnika, na velikim raskrižjima, kad prelazite prugu ili kad se približavate stepenicama.
– Budite dodatno oprezni na specifičnim mjestima: Parkirališta, blizina kolnika, osobito zimi, kad ranije pada mrak i vozači vas teže uočavaju. Izbjegavajte tamnu odjeću noću, koristite reflektirajuće materijale.
