Smiraj ljeta mnogima je i najljepše ljetno razdoblje, kad su vrućine već malo popustile, ali još je lijepo i toplo vrijeme. Zbog toga, ali i zbog manjih gužvi u turističkim destinacijama na Jadranu, mnogo ljudi bira baš kraj kolovoza i rujan za godišnji odmor. No kako nova školska godina započinje početkom rujna, većina je ipak svoj ljetni godišnji odmor već iskoristila, ali lijepo vrijeme je idealno za poneki izlet, pogotovo u prirodu.
Zbog toga smo izabrali nekoliko lijepih lokacija u Hrvatskoj i okolici u kojima se može uživati na kraćem izletu. Dakako, rujan je, ako je vremenska prognoza pogodna, još itekako pogodan za odlazak na vikend ili jednodnevno kupanje na moru ili na bazenima, no mi smo se više orijentirali na prirodne ljepote i rekreaciju u kontinentalnim predjelima. Isto tako, najrazvikanije prirodne ljepote, poput nacionalnih parkova kao što su Plitvička jezera, većini su već dobro poznate pa ih nismo uključili u izbor. Iako, dakako, nacionalni parkovi su isto tako vrlo poželjni za posjet u kasno ljeto i ranu jesen.
Dolina Slapnice na Žumberku – oaza zelenila
Na manje od sat vremena vožnje od Zagreba u središnjem dijelu Žumberačkog gorja nalazi se oaza zelenila, mira i tišine uz pjev ptica i šum slapova.
Jedna od najljepših potočnih dolina Žumberka je dolina Slapnica. Potok je dobio ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom dužine 10 km. Pješačka staza je lagana i ravna te je pogodna i za one koji nisu u vrhunskoj kondiciji, kao i za obitelji s djecom. Zbog divlje ljepote i prirodnih bogatstava dolina potoka Slapnica zakonom je zaštićena kao značajni krajobraz od 1964. godine, a od 1999. postaje dio Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje
Nalazi se u središnjem dijelu Žumberačke gore, na granici općina Žumberak i Krašić, a krase je atrakcije kao što su Vranjački slap, slap Brisalo, špilja Zidane pećine i Draganov mlin. Staza je dobro označena, a s nje je potrebno više puta skrenuti do atraktivnih slapova. Slap Brisalo visok 15 metara koji se ulijeva u prelijepo jezerce najveća je atrakcija doline.
Kraj Medven Drage, gdje se Slapnica ulijeva u Kupčinu, razgledajte kuriju obitelji Medven, sačuvano seosko imanje iz 19. stoljeća. U dolini živi rijetka ptica vodenkos, koja je osobita po tome što može loviti pod vodom. Na kraju doline, u blizini ušća potoka u Kupčinu, nalazi se iznimno očuvana kurija obitelji Medven.
Kanjon Kamačnik, prekrasna priroda ispod vijadukta
Ako ste autocestom putovali iz Zagreba u Rijeku ili obrnuto, presjekli ste kanjon Kamačnik, preko kojega je izgrađen istoimeni vijadukt. Većina putnika ne zna kakav se prirodni biser nalazi ispod autoceste i, vjerujte, isplati se jednom skrenuti s autoceste i prošetati kanjonom. Ili, još bolje, doći u Kamačnik na cjelodnevni izlet. Kamačnik se nalazi u Gorskom kotaru, blizu Vrbovskog, a do njega se može doći i vlakom, zato što je željeznička postaja vrlo blizu ulaza u kanjon.
Kamačnik je 3,2 kilometra dugačak desni pritok rijeke Dobre. Ušće mu je južno od Vrbovskog, nedaleko od željezničke stanice, a na ušću je izgrađen ugostiteljski objekt do kojega se može doći automobilom. Zaštićeni krajolik prirodnim ljepotama pobuđuje pozornost već godinama. Kroz njegovu slikovitu sutjesku izgrađeni su 1961. godine pješački put, drveni mostići i galerije. Kamačnik je svoju sutjesku usjekao u masiv Velike Kapele i ulijeva se u rijeku Dobru rušeći se manjim slapom zato što je na ulazu u kanjon pregrađen jazom i ujezeren. Izvor Kamačnika tipičan je kraški, pri čemu voda do izvora dolazi iz potopljenog špiljskog kanala. Izvorište Kamačnika nalazi se na 405 metara. Voda izvire iz nepoznate dubine, a do sada je istraženo 118 metara dubine izvora. Na stijenama kanjona raste tisa – najugroženija vrsta stabla u Gorskom kotaru.
Zeleni Vir i Vražji prolaz su ponovno otvoreni
Još jedna prirodna atrakcija Gorskog kotara su Zeleni Vir i Vražji prolaz. Nedaleko od Skrada nalaze se dvije čarobne prirodne atrakcije spojene u jedinstveno zaštićeno područje – značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir. Odlična je vijest da su početkom svibnja nakon gotovo dvije godine djelomične nedostupnosti zbog šteta od poplave izletišta Zeleni vir i Vražji prolaz ponovno otvorena za posjetitelje.
Zbog iznimne i posebne ljepote te geološke vrijednosti ovo je izletište još 1962. godine proglašeno posebnim geomorfološkim rezervatom na površini od 200 ha. Osim prirodnih vrijednosti, na ovom području nalazi se i prva hidroelektrana ovoga kraja Munjara, koja je sagrađena 1921. godine. Danas, nakon više od 100 godina, još je u funkciji i smatra se spomenikom tehničke kulture. Originalni strojevi još se koriste za proizvodnju energije.
Vražji prolaz jedan je od najljepših kanjona u Gorskom kotaru, dugačak oko 800 metara, s dionicama širokima svega 2 metra, što je rezultat tisućljetne erozije vode. Kroz kanjon teče potok Jasle, po kojemu se zove i cijeli obližnji šumski kompleks. Na kraju Vražjeg prolaza, 14 metara iznad potoka Jasle, nalazi se otvor u stijeni, ulaz u špilju Muževa hiša. Dugačka je oko 200 metara, a na njenom kraju nalazi se dvorana s jezercem. Špilja je prebivalište strogo zaštićene vrste šišmiša – potkovnjaka, koja se ne smije uznemiravati tijekom posjeta špilji. Druga prirodna zanimljivost značajnog krajobraza je Zeleni vir, izvor u dnu plitke špilje, a nalazi se ispod 70 metara visoke stijene niz koju teče potok. S vrha stijene obrušavaju se dva potočića. Jedan brzo nestaje u usijeku, a drugi se ruši okomito u obliku slapa koji pada pred otvor špilje s jezercem i ulijeva se u potok Curak, koji ovdje izvire. U špilji je jezerce smaragdnozelene boje, kristalno mirne i čiste vode.
Park prirode Papuk – zeleni otok Panonskog mora
Park prirode Papuk, brdsko-planinsko područje koje se prostire na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije, prvi je hrvatski geopark pod UNESCO-ovom zaštitom. Na južnoj strani Parka najznačajniji ulaz nalazi se u mjestu Velika, dok na sjevernoj strani postoje tri važnija ulaza u Park prirode: Voćin, Slatinski Drenovac i Orahovica. U Parku prirode je moguće i prespavati u vrlo lijepo uređenom Planinarskom domu Jankovac, ali i pod zvijezdama u kamp odmorištu Duboka, kao i u privatnom smještaju. Papuk je popularna planinarska destinacija, ali i za one koji vole brdski biciklizam. Najatraktivnije područje je Park šuma Jankovac, koja se smjestila u samom srcu Papuka, na 475 metara nadmorske visine. Ta gorska dolina puna svježine i romantike oduvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Planinarenje na Papuku pruža raznovrsne mogućnosti za istraživanje prirode. Postoje brojne staze prilagođene različitim razinama kondicije i iskustva. Jankovac, jedno od najpopularnijih odredišta na Papuku, nudi šetnice pogodne za obiteljske izlete i lagane šetnje. Za one željne većeg izazova, staza Planinarskog doma Jankovac vodi do vrha Papuka, pružajući zadovoljstvo prekrasnih pejzaža tijekom cijelog puta. Osim pješačenjem, Jankovac se može istražiti i na dva kotača, najmom brdskih ili električnih bicikala ili se možete odvažiti zaploviti kanuima.
Počastiti se možete tradicionalnim specijalitetima u planinarskom domu, a nezaobilazna atrakcija je 35 metara visok slap Skakavac, jedinstveni na području Slavonije. Za one željne adrenalina tu je i Adrenalinski park Duboka, smješten je u istoimenom Kamp odmorištu Duboka u dolini potoka Dubočanka u mjestu Velika. Elementi adrenalinskog parka Duboka prostiru se na površini od oko 4000 m2 u dva poligona s različitim spravama koje se nalaze između stabala, a prilagođene su za djecu i odrasle. Posebno je zanimljiv zip line, staza za spuštanje niz sajlu…
Parenzana – najljepša biciklistička staza u Hrvatskoj
Parenzana, najpoznatija i najljepša biciklistička staza za brdske bicikle u Hrvatskoj, vijuga kroz prekrasne udoline, pokraj zelenih brežuljaka i tik do srednjovjekovnih gradića poput Motovuna i Grožnjana, kroz vinograde i uz maslinike, pa su se nakon njezina uređenja otvorili i neki novi pogledi na istarske krajolike. Posebnost Parenzane ogleda se i u njezinim tunelima i vijaduktima – pravim remek djelima tadašnje infrastrukturne arhitekture. Parenzana je nekadašnja željeznička pruga koja je povezivala Poreč i Trst, a prometovala je od 1902. do 1935. godine. Pruga je bila osnovna gospodarska poveznica Istre sa svijetom koja je omogućila razvoj tad najsiromašnijih dijelova Istarskog poluotoka, prevozeći poljoprivredne proizvode sjeverozapadne Istre poput vina, voća, povrća i žita.
Danas trasa Parenzane prolazi kroz teritorij triju država: Italije – 13 km, Slovenije – 32 km i Hrvatske – 78 km. Grad Buje bio je početna stanica s koje su krenuli prvi vlakovi prema Trstu i Poreču pa su tako i biciklističke staze u Hrvatskoj uređene u dva smjera: jedan vodi iz Buja prema slovenskoj granici i u Sloveniju, a drugi preko Grožnjana i Motovuna do Vižinade. Trasu Parenzane označavaju prepoznatljive žute table koje nude informacije o povijesnim vijaduktima, tunelima i željezničkim postajama koje se nalaze na trasi..
Đurđevački pijesci ili hrvatska Sahara
Znate li da u Hrvatskoj postoji pustinja koju nazivamo “hrvatska Sahara” s pravim pustinjskim reljefnim oblicima – dinama? Usporedno s desnom obalom rijeke Drave prostire se cjeloviti pojas niskog zatalasanog pjeskovitog humlja. Taj osebujan geomorfološki fenomen u okolici Molvi, Đurđevca, Kalinovca i Kloštara Podravskog predstavlja najveće i najviše naslage eolskih pijesaka u Hrvatskoj najčešće nazivanih “Đurđevački pijesci”, odnosno kako ih domaći zovu “peski”. Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca 1963. godine proglašen je posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivo i jedinstveno stanište u kojemu se isprepliću pontski, kaspijski, borealni, srednjoeuropski, atlantski i submediteranski florni elementi sa psamofitskom vegetacijom i mnogo endemskih vrsta. Desetljećima je domaćim ljudima smetao pijesak koji je zasipao naselja i poljoprivredne površine pa su postupnim pošumljavanjem uspjeli djelomično ukrotiti pustinju, no i dalje je fascinantna njezina pojava.
Pastirsko naselje na Velikoj planini u Sloveniji
Jedno od najvećih pastirskih naselja u Europi nalazi se na visoravni Velika Planina iznad mjesta Kamnik u Sloveniji. Prekrasna priroda krasi ovu alpsku visoravan u Kamniško-Savinjskim Alpama na 1500 metara nadmorske visine. Više je načina za doći na Veliku planinu. Jedna je opcija planinarenje, druga automobilom od određene visine, no možda i najzanimljivija je žičarom, takozvanom “nihalkom”, koja je u pogonu od 1964. godine. Početna stanica jest na 1407 metara nadmorske visine, a vozi skroz do vrha Gradišče na 1665 m/nm.
Netaknuta priroda Velike planine očarava ljepotom u svim godišnjim dobima. Zimi je prekrivena snijegom, u proljeće je prošarana ljubičastom bojom cvjetajućih šafrana, ljeti poseban šarm planini daju krave na pašnjacima, a jesen svojom igrom boja slika očaravajuće prizore i romantične zalaske sunca. U ljetnim mjesecima, od lipnja do rujna, glavna atrakcija na Velikoj planini su krave koje su pastiri doveli na ljetnu ispašu. Od ostalog životinjskog svijeta, na Velikoj planini možete naići na zeca, lisicu, divljač i razne vrste ptica, dok raznoliko cvijeće, grmlje i drveće uvelike pridonose ljepoti ove planine. Za okrjepu na Velikoj planini možete birati nekoliko planinarskih domova. Smještaj je također moguć u planinarskim domovima, ali i u nekim od 140 pastirskih kuća posebne arhitekture, od kojih su neke pretvorene u turističke kolibe.
Afrički safari na obali jezera Garda pored Verone
Oduvijek ste željeli otići na safari, no Afrika vam je malo predaleko? Nema veze, Parco Natura Viva na samoj obali jezera Garda pored Verone u Italiji nudi vrlo slično iskustvo. U najvećem ZOO parku u Italiji živi 1500 životinja, odnosno više od 200 životinjskih vrsta. Dolaze sa šest kontinenata: Afrike, Oceanije, Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Među ostalim životinjama u parku se mogu vidjeti nilski konji, slonovi, lavovi, gepardi, čimpanze, lemuri, nosorozi, antilope, crvene pande, sibirski tigrovi, hijene, arktički vukovi, žirafe… Park je podijeljen na dva glavna područja – Safari park, koji možete istražiti krećući se svojim automobilom ili u autobusu, gdje životinje slobodno šeću parkom i zabranjeno je izlaziti iz vozila i Fauna park, koji se istražuje pješice na stazi dugoj četiri kilometra, a tamo se, osim raznih životinja, može vidjeti pravo bogatstvo biljnog svijeta. Posebna atrakcija je Park dinosaura, u kojemu su izložene makete dinosaura u prirodnoj veličini, nudeći jedinstvenu priliku za edukaciju i zabavu djeci i odraslima.
Dakako, dolazak na jezero Garda možete iskoristiti za šetnju jezerom, posjet poznatom zabavnom parku Gardaland, ali i za posjet prekrasnoj Veroni i nezaobilaznom Julijinu balkonu te poznatom amfiteatru.
Hercegovačke Plitvice – vodopad Kravica pokraj Ljubuškog
Samo 10 km od Međugorja, u mjestu Studenci kraj Ljubuškog u Bosni i Hercegovini, nalazi se “oaza u kamenu”, koja prirodnom ljepotom plijeni poglede i ostavlja bez daha mnoge posjetitelje – vodopad Kravica. Vodopad Kravica nalazi se na rijeci Trebižat i jedinstvena je prirodna ljepota koju je izgradila voda rijeke Trebižat prolazeći kroz vapnenačke terene taložeći sedru. Nadmorska visina rijeke Trebižat ispod vodopada iznosi 28 metara, dok je iznad vodopada 54 metra. Vodopad na vrhu ima oblik polukruga širokog oko 120 metara stvarajući prekrasni prirodni amfiteatar, a sastavljen je od sedre. U ljetnom periodu zbog nižeg vodostaja u bazenu ispod slapa moguće je kupanje i uživanje u vodenim sportovima. Veliki spektar zeleno-plavih tonova najviše dolazi do izražaja u proljeće, dok je tijekom ljeta popularan rafting na rijeci Trebižat. Sve od izvora do ušća, rijeku Trebižat krase brojni vodopadi, nebesko plavetnilo, čistoća vode, zelenilo vrba, topola, jablanova i ostale vegetacije te obilje pastrve i drugih vrsta riba. Sva ta ljepota u ljetnim mjesecima na njezine obale privlači kupače i turiste sa svih strana svijeta, stoga ne čudi što se duž cijele obale nalaze brojna kupališta, ali i brojne znamenitosti, kao i popratni sadržaji koje možete iskusiti.
