Znate li da se gorivo za prve automobile, posebno benzin, najprije prodavalo u ljekarnama i u trgovinama, prije nego što su otvorene posebne benzinske pumpe? Može se reći kako sličnu situaciju proživljavaju i vlasnici električnih i elektrificiranih vozila – raspored javnih punjača je vrlo rijedak, kao i nekad ljekarni, a bilo je u to doba upitno hoće li benzina u ljekarni uopće i biti te je li ljekarnik kod kuće. Nikad ne znate hoće li za pola sata punjač na autocesti biti ispravan ili zauzet.
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, broj registriranih električnih automobila u Hrvatskoj je nešto manji od 10.000 vozila. U Zagrebu su registrirana 3832 električna auta, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1061, u Primorsko-goranskoj županiji ih je 871. Čisto za usporedbu, u 2019. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano samo 730 električnih vozila. Uzmemo li u obzir tendenciju rasta, kao i sve više turista koji u Hrvatsku dolaze na baterijska vozila, sigurno će doći do promjena koju će električna mobilnost donijeti na našoj infrastrukturi. Naravno, ako novi električni automobili postanu dominantni.
Masovnija pojava vozila koja za pogon koriste baterije donosi i velike promjene u naš okoliš, mijenjaju se navike i obrasci putovanja, potrebno je drugačije pristupiti mjestima na kojima se vozači zadržavaju samo nekoliko minuta, dok napune spremnik vozila gorivom.
Električna mobilnost donijet će najveće promjene upravo na razini energetske infrastrukture, smatra Marko Ševrović, izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultet prometnih znanosti i Predstojnik Zavoda za prometno planiranje te dodaje kako će, umjesto da planiramo samo kretanje vozila, jednako važna postati dostupnost energije. To se ne može prepustiti samo tržištu kao do sada jer su potrebna golema ulaganja u elektrodistribucijsku infrastrukturu. Hrvatska se ovdje suočava s dodatnim problemom sezonalnosti – tijekom ljeta potrošnja energije u prometu višestruko raste zbog turizma i već sad se javljaju nagla vršna opterećenja. Ako se ova pitanja ne riješe, masovna elektrifikacija prometa bit će teško izvediva.
Punjači su svakako tema koja sadašnje i potencijalno buduće vlasnike elektro automobila najviše zaokuplja, ali i zabrinjava. Broj punjača je u Hrvatskoj vrlo malen, rijetke su lokacije na kojima je dostupno više punjača, a problematična je i ukupna snaga punionice kako bi se istovremeno više vozila moglo brzo puniti. Do prije nekoliko godina se punjač snage 50 kW smatrao brzim, ali u novije vrijeme je to potkapacitirana brzina punjenja, uzmemo li u obzir snage punjenja koje čak i jeftinija električna vozila mogu prihvatiti – prosječna snaga punjenja je gotovo 100 kW. Danas 100 ili više kW snage punjenja postaju standard čak i kod gradskih vozila pa trenutačan broj DC punionica snage 50 kW ne šalje lijepu sliku iz Hrvatske turistima iz susjednih zemalja. Punjenje može potrajati i do jedan sat, što je na nekom odmorištu prema Jadranu neprihvatljiva solucija i onome tko se puni i onima koji čekaju u redu za punjenje jer drugi brzi priključak jednostavno ne postoji. Čak niti najveći entuzijasti više ne prihvaćaju takvu opciju te očekuju da svi slijede Teslu i njihova mjesta za punjenje s do 10 punjača. Istovremeno, bitno je da ukupna snaga punionice prema mreži bude od 400 kW ili više. Zanimljiva je organizacija hubova za punjenje u nordijskim zemljama, koje su predvodnici električne mobilnosti – imaju nekoliko različitih operatora na istoj lokaciji, sa 6-8 priključaka vrlo visoke snage punjenja i snaga prema mreži od nekoliko megavata. To u Hrvatskoj nećemo vidjeti do kraja stoljeća, smatra Tomislav Ivanetić, glavni direktor za rast i razvoj pružatelja usluga e-mobilnosti u Hrvatskoj Qelo te dodaje kako se infrastruktura, kao i svaka druga tehnologija, ubrzano razvija te se sve češće na mjestima intenzivnog prometa i boravka automobila grade punionice s više mjesta za punjenje, kao i veće snage punjenja. Činjenica je da se ubrzano mora graditi nova infrastruktura primjerenih karakteristika vremenu u kojemu se nalazimo i poziciji Hrvatske kao turističke destinacije. Zanimljivo je kako javnost percipira punionice kao problematičnu djelatnost za mrežu, smatra Ivanetić, ali stvarnost je da su punionice prilika za razvoj mreže. Priključne snage koje koriste operatori punionica, način na koji investiraju u izgradnju priključaka na niskom naponu, kao i ulaganja u transformatorske kapacitete na srednjem naponu dobrodošle su za razvoj mreže.
Prometna infrastruktura i sigurnosni standardi morat će se prilagoditi jer punjenje baterije sad traje znatno dulje od točenja goriva, a to nije prihvatljivo za masovnu upotrebu i znači da će se morati promijeniti logika korištenja odmorišta, parkirališta, ali i gradskih prostora. Umjesto brzog zaustavljanja morat će se planirati dulji boravak korisnika i osigurati dodatni sadržaji. Odmorišta će tako postati (i već postaju) prostori za odmor i opskrbu, a ne samo kratke stanice za punjenje. Turisti očekuju sigurnu i pouzdanu mrežu punionica, ali sadašnja tehnologija nije dostatna za masovnu turističku mobilnost te se zbog manje snage punjenja i dostupnosti punionica može očekivati odustajanje ljudi od dužih putovanja.
Prije nekoliko godina dogodilo se prerano forsiranje tehnologije koja nije zadovoljila očekivanja, a to može dovesti do otpora kasnije u budućnosti. Primjetni su trendovi da korisnici, pogotovo poslovni, odustaju od duljih putovanja električnim vozilima upravo zbog ograničenja, dok je korištenje električnih vozila u gradovima te kao drugi automobil u obitelji koji se koristi manje, uz sadašnji stupanj razvoja, zadovoljavajuće. No dugoročna rješenja za gradove ne mogu počivati samo na individualnim vozilima, bila ona električna ili ne, te je puno važnije ulagati u javni prijevoz, razvoj mikromobilnosti i pažljivo prostorno planiranje, nego u skupu mrežu punionica koja možda neće biti dugoročno potrebna, smatra Ševrović.
Kad govorimo o sigurnosti, električna vozila u prosjeku su teža, ali to neće značiti drastične promjene standarda ograda na cestama. Ta vozila u pravilu dolaze s višim razinama ADAS sustava, od automatskog kočenja do zadržavanja u traku, a to smanjuje broj izlijetanja i frontalnih sudara. Stoga se očekuje postupno manja prilagodba europskih normi sigurnosne opreme pa u nekim situacijama čak i smanjivanje standarda. Priče o uništavanju cesta, zabrani ulazaka u garaže ili prolaska mostovima su neistinite jer masa automobila raste neovisno o pogonu. Za punionice je rješenje u većim brzinama punjenja, kako bi se vozila na punjaču brže izmjenjivala, te optimalnim brojem mjesta za punjenje. Tesla već neko vrijeme na svojim punjačima provodi strategiju dodatne naplate vlasnicima vozila koji predugo provode vrijeme na punjaču te ih tako demotiviraju da pune baterije dulje od 15 minuta ili kad je baterija napunjena iznad 80 posto. Porastom broja automobila rast će i investicije u izgradnje punionica pa će punionice nicati izvan autocesta. Hrvatska će kasniti u trendovima, ali nećemo ih moći izbjeći jer je to i odrednica Europske unije.
