Umjetna inteligencija sve je prisutnija! Hoće li vam ona uskoro pisati prometne kazne i sudske presude? Ima li ChatGPT već sad ulogu izvora o relevantnim prometnim pitanjima. Nema nikakve dvojbe da mnogi vozači kada treba sročiti kakav prigovor protiv prekršajnog naloga ili kakvu žalbu napisati protiv neke nepovoljne presude koriste ChatGPT. Logičnim se onda nameće pitanje koriste li se njime i policijski službenici ili možda suci kod pisanja relevantnih odluka? Tko bi prije samo par godina rekao da ćemo si postavljati ta pitanja?
Svako vrijeme nosi svoje breme i pitanja oko kojih se koplja lome. Jedan od onih uvijek aktualnih upita među vozačima je, dakako ono: kako proći bez novčane kazne na legalan i legitiman način unatoč tome što je prekršaj počinjen. Nisu sve povrede zakona iste. Neke su teške i teške oprostive, a druge iako mogu rezultirati štetnim posljedicama, ne čine se drastičnima osobito ako se ništa loše ne dogodi. Kako prepoznati o kakvom se kršenju prometnih propisa radi, težem ili lakšem?! Pojednostavljeno rečeno, to se može detektirati po propisanoj kazni. Ako je za neki prometni prekršaj zapriječena kazna zatvora ili novčana kazna u značajnom iznosu, teško da ga možete podvesti pod lakši prekršaj, čak i ako u konkretnom slučaju nisu nastupile štetne posljedice.
Upravo od te spoznaje treba krenuti u gore spomenutoj komunikaciji s policijskim službenicima ukoliko ste nakanili proći što povoljnije. Ako vam oni sami ne priopće, a u pravilu zaista kažu odmah, prvo pitanje trebalo bi biti, kakva je kazna za taj prekršaj, taj za koji me se tereti? Ovisno o odgovoru, znat ćete što vam je dalje činiti. Ako niste skloni činjenju prometnih prekršaja, a policijski službenik vam priopći da je za vaš prekršaj propisana samo novčana kazna u utvrđenom iznosu do 130,00 eura u mogućnosti ste nježno predložiti korištenje zakonske mogućnosti izricanja opomene! Zakon to predviđa!
Policijska uprava ili postaja koja tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna u utvrđenom iznosu do 130,00 eura, u slučajevima kada prekršajem nije izazvano ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu, odnosno ako je prekršaj osobito lake naravi, a počinitelj nije prije činio slične prekršaje, može umjesto novčane kazne sudioniku u prometu izreći mjeru usmenog ili pisanog upozorenja. O izrečenim mjerama pisanog upozorenja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi evidenciju.
Ako poričete počinjenje prekršaja, zaboravite na mogućnost izricanja policijske opomene! Nemojte reći da niste znali i poslije se kajati. Policijski službenik neće izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje počinitelju prekršaja, koji poriče počinjenje prekršaja ili iz bilo kojega razloga zahtijeva prekršajni progon. Dakako i ona činjenica da niste skloni činjenju prekršaja koja je uvjet za izdavanje opomene također se provjerava. Provjerava se je li počinitelj prije činio slične prekršaje, te je li mu za te prekršaje već izdavano pisano upozorenje ili izricano usmeno upozorenje i koliko puta. Nakon provjere podataka, ako počinitelj prekršaja u zadnjih 12 mjeseci nije evidentiran da je počinio prekršaj iz istog propisa za koji mu je pravomoćno određena prekršajnopravna sankcija ili izdano pisano, odnosno izrečeno usmeno upozorenje, policijski službenik može počinitelju prekršaja izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje, ukoliko će se opća svrha prekršajnopravnih sankcija u konkretnom slučaju ostvariti upozorenjem umjesto prekršajnopravnom sankcijom. Pravilnik o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja propisuje!
E sad, ako ste propustili priliku za izricanjem opomene od strane policije zbog poricanja prekršaja, ima li još uvijek nade za vas da vam se bar od strane suda izrekne opomena za taj isti prekršaj, onaj čije počinjenje vi uporno poričete. Ima! Stvar je opet u predviđenoj novčanoj kazni! Opomena se može primijeniti od strane suda prema Prekršajnom zakonu samo za prekršaj za koji je kao jedina kazna, propisana novčana kazna do 663,61 eura i to ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili posebno njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja. Pri tome nije bitno što vi uporno i dosljedno poričete i pred sudom da ste počinili prekršaj. Sud vas doista može proglasiti krivim i izreći vam opomenu.
I sada pitanje je svih pitanja, bi li vam bilo pametnije da niste poricali počinjenje prekršaja u slučaju kada su postojali uvjeti i za izricanje policijske opomene te odmah tamo na licu mjesta zaradili opomenu ili vam je pametnije da ustrajete kod poricanja i dobijete sudsku opomenu. Tu se ima što vagati i odvagivati i naravno ovisi o svakom pojedinom slučaju, međutim slučajevi iz stvarnog života uvijek otvaraju neke posve nove vidike, uključujući i one da se u sudskim presudama koje se tiču prometnih prekršaja doista spominje ChatGPT i podaci koje je on dao.
U predmetu Pp-950/2024-17 Općinskog suda u Velikoj Gorici 18. 4.2025. donesena je presuda kojom je okrivljenik, vozač automobila proglašen krivim budući da je noću upravljao vozilom u prometu na cesti bez upaljenih svjetala. Sud ga je proglasio krivim i prema njemu primjenio opomenu. Nije sporno, zakon propisuje kako na vozilu u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla i to: na motornom vozilu, osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice, najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani. Ukoliko se ne poštuje ova zakonska obveza, predviđena kazna je 60 eura. Taj iznos od 60 eura svakako je manji od 130,00 eura. To je dakle prekršaj koji otvara mogućnost ako su ispunjene sve druge pretpostavke da policijski službenik izrekne opomenu! Zašto to nije učinjeno u ovom konkretnom slučaju? Zašto je to učinio tek sud? E, pa zbog poricanja počinjenja prekršaja!
Naime, okrivljenik je poricao krivnju za prekršaj za koji ga se tereti, navodeći da ga je policija zaustavila i tvrdila da mu na vozilu nije ispravno ”stop” svjetlo. Rekao je da je vozilo prije kratkog vremena bilo na velikom servisu gdje su pregledana sva svjetla, a prije petnaestak dana je bio i tehnički pregled vozila pa je postavio pitanje da li je došlo do neke greške. Upalio je vozilo i tada je policijski službenik utvrdio da su ”stop” svjetla ispravna ali je ustrajao na tome da svjetla nisu bila upaljena kada je vozilo uočeno u kretnju. Policajac je napisao prekršajni nalog, okrivljenik je dobio kaznu, podnio prigovor i postupak povodom prigovora vođen je pred sudom.
Policijski službenik i u sudskom postupku dosljedno je tvrdio kako je uočeno da se predmetno vozilo noću kreće, a da na stražnjem dijelu nema upaljena svjetla! I što je još iskazao policijski službenik? Upravo ono o čemu smo uvodno govorili. Policijski službenik iskazao je da je prema konkretnom vozaču imao namjeru iznijeti usmeno upozorenje iz razloga jer je utvrdio kako nije ranije bio osuđivan. Međutim, vozač je na licu mjesta poricao počinjenje prekršaja i stoga policijskom službeniku nije preostalo drugo već sastaviti izvješće i prijaviti prekršaj kako bi vozač imao ulaganja prigovora na obavezni prekršajni nalog! Okrivljenik je i pred sudom ustrajao u tvrdnji da je predmetne zgode imao upaljena svjetla na vozilu, te da je upalio prednja svjetla, a stražnja i ostala svjetla se pale automatski. I što je sad preostalo sudu? Mogu li biti upaljena prednja svijetla, a stražnja i ostala koja se pale automatski mogu li ostati neupaljena?
Sud je doslovno u presudi konstatirao upotrebu ChatGPT, navodeći doslovno: „Iako za donošenje valjanje odluke nije potrebno, ni bitno, a niti odlučno, sudac je ipak jednostavnom pretragom Interneta putem ChatGPT-a saznao kako je moguće da se kod mnogih novijih automobila stražnja svjetla ne pale automatski kada se uključi kontakt ili čak kada se upale prednja dnevna svjetla (DRL).
Dnevna svjetla su obično samo prednja svjetla (ili LED trake sprijeda) i ne uključuju stražnja svjetla, pa se stražnja svjetla pale tek kada se ručno uključe kratka svjetla preko prekidača ili kad se senzor za svjetlo automatski aktivira u mraku (ako automobil ima automatska svjetla). Zbog toga automobil može imati upaljena prednja svjetla danju, ali straga biti potpuno „nevidljiv“ noću ili po magli, ako nisu upaljena prava svjetla….“
Zaključno je istaknuto kako je sudac je čvrsto uvjeren da upravo temeljem iskaza ispitanih svjedoka, u vezi sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, a zatim sa sigurnošću donijeti odluku o njegovoj krivnji. Proglašen je krivim i primjenjena je prema okrivljeniku opomena. Dakle, nije novčano kažnjen. Kazna je da podsjetimo za navedeno djelo propisana u iznosu od 60,00 EUR. No što je okrivljenik dužan platiti? Okrivljenik je kako se navodi u presudi dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura. Ukupno gledajući je li profitirao, pa jest za 10 EUR-a! No prisjetite se, da nije poricao počinjenje prekršaja, policijski službenik bi mu na licu mjesta izrekao opomenu, koju je ovlašten izreći, ne bi bilo sudskog prekršajnog postupka, pa ni njegovog troška. To su sve informacije i upute, što vam je za činiti i kako komunicirati, kojim redoslijedom doći do relevantnih informacija, sve s ciljem da prođe manje bezbolno po vaše financijsko stanje.
