Njemačka je objavila da će izgraditi prvu svjetsku elektranu na nuklearnu fuziju, a sporazum o tome potpisali su njemačka tvrtka Proxima Fusion, savezna država Bavarska, energetska tvrtka RWE i Institut Max Planck. Nuklearna fuzija proces je sličan reakcijama na zvijezdama u svemiru, kada se atomi spajaju u nove atome, lakše od zbroja prethodnih težina, a razlika u masi se oslobađa u obliku energije. Dobiveni produkti su bezopasni, a prinos reakcije teoretski bi trebao biti veći, pod uvjetom da se ta reakcija može kontrolirati na ogromnoj temperaturi, 100-200 milijuna stupnjeva Celzija, na kojoj se odvija fuzijska reakcija.
Do sada nitko u svijetu nije dosegao takav stupanj zrelosti tehnologije da se može validirati kroz dugoročna praktična ispitivanja za serijsku proizvodnju. Najviše je projekata u SAD-u.
Proxima Fusion tvrtka je osnovana u Münchenu. Tvrtka je osnovana kao spin-off od Instituta Max Planck za fiziku plazme (IPP), nakon što su tamošnji fizičari podržali početna istraživanja fizičara i inženjera s instituta. Jedan od njih, na primjer, po imenu Martin Kubie, radio je kao inženjer za McLarenov tim Formule 1, a glavni osnivač i sadašnji izvršni direktor, Francesco Sciortiono, studirao je i u Švicarskoj na EPFL-u i u SAD-u na MIT-u te je dugi niz godina bio jedan od glavnih inicijatora europskih projekata za napredak u nuklearnoj fuziji. Bio je i jedan od glavnih arhitekata novog reaktora.
Reaktor Proxima Fusion je stelarator, a temelji se na istraživačkom reaktoru Wendelstein 7-X u Institutu Max Planck. Taj istraživački reaktor bio je rezultat javnog ulaganja od 1,3 milijarde eura i također je postigao rekord u kontinuiranom trajanju plazme, od 43 sekunde. Ako klasični tokamak ima toroidni oblik, onda stelarator komplicira taj oblik u osmice. Ovaj oblik hvata plazmu generiranu nuklearnom fuzijom, tako da više ne dopire do stijenki reaktora i učinkovito su potrebni samo magneti da bi se ispravno usmjerila. To sprečava da se ogromna temperatura plazme rasprši prema vanjskim stijenkama reaktora, a nema materijala koji mogu kontinuirano izdržati stotine milijuna stupnjeva Celzija. Čini se da je Proximin stelarator riješio ovaj izazov oblikom i načinom na koji je kontrolirao plazmu, koristeći samo magnetsko polje. Time su znanstvenici koji su dio ovog projekta pokazali da je njihova tehnologija najviše napredovala prema radu u trajanju od nekoliko minuta, s mogućim produženjima na sate, a zatim i na neprekidni rad.
Novi reaktor Proxime Fusion, nazvan Stellaris, podiže sva iskustva stečena s Wendelsteinom 7-X u novu dimenziju, već je dizajniran za održivost kao reaktor u komercijalnoj nuklearnoj elektrani. Čak je i pristup za periodično održavanje već dizajniran. Nova elektrana, čija je izgradnja nedavno odobrena, bit će spremna početkom 2030-ih te bi trebala biti prva operativna elektrana na nuklearnu fuziju na svijetu.
Njemačka je već odredila lokaciju ove prve elektrane na nuklearnu fuziju – u Gundremmingenu, gdje se do nedavno nalazila elektrana na nuklearnu fisiju, koju RWE demontira. RWE će također pripremiti i nadograditi okolnu električnu mrežu za novu elektranu i, prema novom sporazumu, imat će i ulogu dodatnog investitora u novu elektranu. A uz nuklearnu elektranu, Proxima Fusion će u Münchenu izgraditi i tvornicu magneta potrebnih za reaktore, te su uvjereni da će njihova tehnologija postati neizbježan uspjeh, te će trebati stalan protok novih magneta za nove i nove reaktore.
