Kada su Rimac Automobili razvijali Neveru, ona nikada nije bila zamišljena kao hiperautomobil s jednom namjenom:
– Nevera je prvenstveno razvijena kao Hyper GT, a ne kao automobil fokusiran na vožnju na stazi – izjavio je Mate Rimac, osnivač i predsjednik Rimac Grupe. Osmišljena je za prelazak velikih udaljenosti, prelazak granica i stvarnu vožnju.
Prošli je tjedan jedan vlasnik Nevere, britanski istraživač i tehnološki poduzetnik Chris Brown, tu filozofiju stavio na kušnju, i to sa stilom, vozeći približno 2700 kilometara od Harrogatea u North Yorkshireu do Trogira na dalmatinskoj obali kako bi se pridružio drugom godišnjem Rimac Trailblazer Touru.
Putovanja poput ovoga nisu novost za Chrisa. Trenutno radi na projektu Eight Poles Project, nastojanju da postane prva osoba u povijesti koja je posjetila svih osam Polova nepristupačnosti na Zemlji. Polovi nepristupačnosti su koordinate na kontinentu koje su najudaljenije od oceana u svim smjerovima ili, u slučaju oceana, točke najudaljenije od kopna. Po svojoj su prirodi, gotovo bez iznimke, teško dostupne. Dosad je dosegnuo sedam od osam: Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Afriku, Australiju, Antarktiku te dva oceanska pola – Point Nemo u južnom Pacifiku i Sjeverni pol nepristupačnosti u Arktiku.
Za putovanje prema Trogiru Chris je u rutu uključio još dva seta koordinata, napravivši zaobilaske do nacionalnih točaka nepristupačnosti Belgije i Luksemburga; to su točke unutar granica svake države koje su najudaljenije od bilo kojeg mora ili granice.
Chris Brown, vlasnik Nevere i istraživač, izjavio je:
– Uz sve ostalo čime sam se bavio, nisam imao ni približno onoliko vremena koliko sam želio za istinsko uživanje u vožnji Nevere. Zato sam, kada je stigao poziv da se pridružim Rimac timu u Hrvatskoj, odmah iskoristio priliku da provedem nekoliko tisuća kilometara za upravljačem. Ova četiri dana samo su potvrdila ono što sam već znao o Neveri – riječ je o izvanrednom postignuću. Prostrana je, tiha, udobna i omogućuje stotine kilometara između punjenja – sve što želite za dugo cestovno putovanje – dok istovremeno pruža performanse i uzbuđenje u vožnji kakve očekujete od pravog hiperautomobila. Među brojnim avanturama koje sam doživio, ovo je jedno od najupečatljivijih iskustava.
Četverodnevna ruta vodila je kroz sedam zemalja. Krenuvši iz Harrogatea u zoru 28. svibnja, Chris je prešao La Manche putem LeShuttlea, a prvu noć proveo u blizini Bruxellesa. Drugog dana skrenuo je s uobičajenih ruta, do belgijske točke nepristupačnosti, a zatim prema jugu u Luksemburg do njegove točke, nakon čega se ruta ponovno spojila s mrežom autocesta i završila noćenjem u srednjovjekovnom utvrđenom gradu Rothenburg ob der Tauber u Bavarskoj.
Treći dan donio je najdramatičniji dio vožnje: prema jugu kroz München, u Austriju, pa zatim kroz alpske koridore prema Sloveniji, s dolaskom na Bledsko jezero gdje je proveo noć. Posljednji dan bio je odlučan nastavak prema jugu kroz Hrvatsku, prolazak kroz Zagreb i nastavak autocestom do Trogira, gdje je stigao uoči početka Trailblazers Toura 1. lipnja.
Tijekom cijelog putovanja Chris i Nevera oslanjali su se na IONITY-jevu paneuropsku mrežu brzih punionica velike snage. Postojeće partnerstvo Rimca i IONITY-ja svim vlasnicima Nevere omogućuje osam godina neograničenog besplatnog punjenja u 24 europske države. Praktični aspekti ovog putovanja dodatno su potvrdili ono što Rimac već dugo ističe o stvarnim mogućnostima Nevere. Opremljena litij-mangan-nikal baterijom kapaciteta 120 kWh, s WLTP dosegom od 490 kilometara i mogućnošću punjenja snagom od 500 kW, Nevera je osmišljena za prelazak velikih udaljenosti.
Chrisov dolazak u Trogir ne označava kraj putovanja, već početak njegova novog poglavlja. Ondje se pridružuje ostalim vlasnicima Nevere na drugom Rimac Trailblazer Touru – godišnjem okupljanju zajednice vlasnika Nevere koje je prošle godine okupilo devet automobila na četverodnevnom putovanju kroz raznolike hrvatske krajolike, s završnicom u rimskom amfiteatru u Puli.
Chrisa Browna moguće je pronaći na Instagramu pod profilom @chrisbrownexplores. Više informacija o njegovim istraživanjima dostupno je na stranicama inaccessibility.net i brown.co.uk.
