Sigurno ste na portalima barem jednom naletjeli na fotografiju automobila (najčešće s turistom za volanom) koji je ostao beznadno zaglavljen u nekoj uskoj, kamenoj uličici na moru, stiješnjen između dva zida. No iako je to nama sa strane smiješno, pazite, vrlo lako se u sličnoj situaciji ili još goroj situaciji može naći svatko. Jeste li se ikada zapitali što se zapravo događa kada ta navigacija zakaže? Kada vas, umjesto pred rezervirani hotel, odvede u slijepu ulicu, na poplavljenu cestu, u srce pustopoljine bez signala ili nadajmo se da neće, ravno u suprotni smjer na autocesti? Što kada vas uvjeri da slobodno nagazite gas jer je ograničenje navodno 90, a vi zapravo jurite kroz naseljeno mjesto? Ili kad mobitel držite u ruci dok vozite, uvjereni da ne kršite zakon jer samo gledate mapu?
Kada strelica na ekranu pogriješi, ona neće platiti ni eura. Algoritmima ne možete poslati uplatnicu MUP-a, niti će oni s vama dijeliti optuženičku klupu. Zamislite klasičan scenarij. Noć je, kiša lijeva kao iz kabla, a vi se vozite nepoznatim krajem. Glas s mobilnog uređaja autoritativno zapovijeda: „Za pedeset metara skrenite ..“. Vi poslušno motate volan, uvjereni da vas tehnologija pazi. Sekundu kasnije, shvaćate da ste u suprotnom smjeru na autocesti.. Prema statistici, vožnja u „kontra“ smjeru na brzim cestama spada u najbrutalnije i najčešće smrtonosne prekršaje. Zakonodavac tu nema milosti, pa su i sankcije u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama rigorozne: novčani udar iznosi od 1320 pa sve do 2650 eura, a prijeti vam i zatvor do 60 dana, uz hlađenje vozačke dozvole par mjeseci. Čak i ako vas navigacija samo uvuče u običnu jednosmjernu ulicu u gradu, novčanik će vam olakšati za 260 do 660 eura, a i kod tog prekršaja može se ostati bez vozačke na neko vrijeme.
U predmetu Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Pp-1013/2024, vozač se branio upravo navigacijom: „Pratio sam navigaciju, bila je noć i gužva, nisam kriv jer mi je karta tako pokazala!“ U obrazloženju presude očitana je pravna lekcija koju bi svaki vozač trebao trajno uklesati u memoriju:
„Ovakvo postupanje jednog osposobljenog vozača nije dozvoljeno te je zakonom zabranjeno. Vozaču koji posjeduje vozačku dozvolu moraju biti poznata prometna pravila, te isti u prometu mora postupati s dužnom pažnjom tako da svojim radnjama u prometu ne ugrožava niti sebe niti druge sudionike. Okrivljenik se ne može braniti slijepim praćenjem navigacije, naime svaki osposobljeni vozač istodobno prati i prometne znakove, upitno je ažuriranje navigacije odnosno praćenje svake promjene regulacije prometa.“
Dakle, sud je jasno rekao aplikacija možda kasni s ažuriranjem, ali vaš mozak ne smije kasniti s reakcijom. I još jedno pitanje? Gdje Vam je navigacija? Držite mobitel u ruci, on vam daje upute? E, pa nove loše vijesti. Ako mislite da policajac piše kaznu samo ako vam je mobitel zalijepljen za uho dok baki javljate da stižete na ručak – u teškoj ste zabludi. Odredba članka 196. stavka 3. ZSPC-a glasi: „Vozač vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom.“Uočavate li ključnu riječ? Upotrebljavati. Zakonodavac nigdje ne spominje držanje na uhu ili glasovne pozive. Ako vam je uređaj u ruci, vi ga upotrebljavate, a stavak 7. istoga članka za ovaj tehnološki grijeh predviđa novčanu kaznu u iznosu od 130,00 eura.
Kako to izgleda u praksi, fantastično pokazuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pp-1543/2023-8. Vozač vozio autocestom, zaustavlja ga prometna policija jer je uočen kako na 47. kilometru „kopka“ po mobitelu. On se brani, nisam telefonirao, mobitel mi je trebao za navigaciju. Sud reče: „Zakonska odredba koja se istom stavlja na teret podrazumijeva uporabu mobitela ili bilo kojega drugog uređaja koji dovodi do umanjene mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Već samo držanje mobitela u jednoj ruci, bez obzira na ostvaren razgovor, gledanje u poruke, navigaciju i sl. onemogućuje vozača u sigurnoj vožnji tako da drži upravljač vozila s obje ruke.“ I za kraj, presudom je poslana univerzalna poruku:
„Upotreba mobitela u vožnji ili drugog uređaja, na način koji umanjuje mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom suprotno je zakonskoj normi, čime je ono nedopušteno i kažnjivo. Svrha je ovakve norme sigurnost u prometu kako samog vozača tako i svih ostalih dionika u prometu.“
Zaokružiti valja priču o plaćanju kazni zbog navigacije, najvećim klasikom domaće cestovne kreativnosti: brzinom. Priznajte, koliko ste puta nagazili gas jer je u kutu ekrana, na onoj maloj nacrtanoj okrugloj tablici navigacije, pisalo 90, premda ste imali osjećaj da prolazite pokraj nečijeg dnevnog boravka, naseljeno mjesto?
Nije da sudovi o takvim epizodama nisu imali prilike odlučivati. Predmet Pp-16548/2025-5 Općinskog prekršajnog suda u Splitu (Stalna služba u Kaštel Sućurcu). Vozač kroz Kaštela projurio brzinom od 117 km/h utvrdila policijska patrola naoružana uređajem LASERCAM 4 Kad su policajci odbili onih zakonskih 10% sigurnosne razlike, ostala je brojka od 105 km/h, dok je postavljeni prometni znak dopuštao maksimalno 70 km/h. Dakle, u naseljenom mjestu vozio je čak 35 km/h brže od dopuštenog. Obrana okrivljenika ponudila je fantastične argumente: tvrdili su da tamo nema zgrada u nizu pa nisu mislili da je to naselje, da je vozač iz Zagreba pa ne poznaje teren te da mu je „sama navigacija u automobilu pokazivala ograničenje brzine od 90 km/h zbog čega je isti bio u zabludi“. Pozvali su se i na pravnu zabludu – tvrdili su da čovjek jednostavno nije bio svjestan da krši zakon jer ga je navigacija prevarila. No sud je pomeo ove navigacijske izgovore s asfalta, proglasivši ih nelogičnima, neživotnima i usmjerenima ka izbjegavanju odgovornosti. Rečeno mu je: „…nepoznavanje prava u ovom slučaju ne ispričava te se okrivljenik ne može opravdati neznanjem Zakona kako bi izbjegao pravne posljedice s obzirom na to da su mu svi propisi javno dostupni i obvezujući za sve, a čime je osigurana pravna sigurnost i dosljedna primjena prava sprječavajući upravo ovakve navode kao univerzalnu ispriku za kršenje Zakona.“ To kakvo ograničenje brzine navigacija pokazuje pa vas dovodi u zabludu, to sud ne zanima.
Kažu ljudi: Hvali more, drž’ se kraja, a oni s iskustvom parafrazirali: Hvali navigaciju, ali drži se prometnog znaka i platite onaj nevelik iznos za fiksni stalak za navigaciju/mobitel! Navigacija je sjajan sluga, ali katastrofalan gospodar. Ona pomaže, krati muke i pronalazi skrivene uličice, ali onog trenutka kada sjednete na vozačko sjedalo, vi ste kapetan. Ako vas aplikacija vodi u suprotan smjer u jednosmjernu ulicu – krivi ste vi. Ako je držite u ruci dok vozite, krivi ste vi. Ako zbog njezinih krivih podataka jurite nedozvoljenom brzinom, opet ste krivi vi.
Satelit u orbiti koji šalje GPS signal ne plaća kazne, ne ide u zatvor. Zato, ugasite slijepo povjerenje u ekrane, upalite oči, držite volan s obje ruke, gledajte znakove uz cestu i sretan vam put!
