Osobni su automobili prosječno i širi i duži nego prije 10 ili 20 godina. Uz to, SUV modeli su danas među najprodavanijim vozilima u Europi, a dimenzijama su posebno problematični veliki električni automobili zbog mase i širine. Prilikom parkiranja na javnim mjestima vozači se suočavaju s otežanim otvaranjem vrata, samim time su češća sitna oštećenja i ogrebotine, postoji i problem ulaska dječjih sjedalica dok je manevriranje otežano u garažama starije gradnje. Istovremeno, u nekim novijim garažama u zapadnoj Europi standard postaje 2,60 ili 2,70 metara širine upravo zbog većih vozila. Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za osobne automobile propisane su Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN92/19). Pri okomitom parkiranju najmanje dimenzije parkirališnih mjesta iznose 2,50 x 5,00 metara dok se kod uzdužnog parkiranja minimalna duljina mjesta u pravilu određuje na 5,50 metara, uz širinu od 2,20 metara. Za koso parkiranje dimenzije ovise o kutu parkiranja: 4,30 x 2,30 m (kut parkiranja 30), 5,00 x 2,50 m (kut parkiranja 45) te 5,30 x 2,50 m (kut parkiranja 60). Mjesta za osobe s invaliditetom se projektiraju u skladu s Tehničkim propisom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 12/2023), a propisane su dimenzije 5,00 x 2,50 m + dodatni bočni prostor za pristup dimenzija 1,50 x 5,00 m (za okomito parkiranje) te 5,50 x 2,50 m + 3,50 x 2,50 m (za uzdužno parkiranje). Navedeni nacionalni standardi primjenjuju se uniformno na javnim parkiralištima dok se u garažama minimalni gabariti usklađuju i s dodatnim tehničkim normativima za manevarski prostor.
Iz Zagrebparkinga kažu kako parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom u gradu Zagrebu imaju propisanu minimalnu širinu od 3,70 metara (2,50 metara za vozilo i 1,20 metara za pristupni prostor) uz duljinu od 5 metara. Parkirališna mjesta za električna vozila dimenzijama su identična standardnim parkirališnim mjestima, uz pripadajuću signalizaciju i opremu za punjenje. Građani im povremeno upućuju upite kojima ukazuju na potrebu za komfornijim parkiranjem s obzirom na rastući trend korištenja vozilima većih kapaciteta (SUV), a jedan od razloga su i oštećenja vozila zbog skučenog prostora – iz zagrebačkog Zagrebparkinga kažu kako nemaju zabilježene službene prijave oštećenja vozila zbog skučenog prostora. Ipak, informacija o povećanju dimenzija parkirališnih mjesta u gradu Zagrebu za sada nema.
Na pitanje jesu li se u Splitu dimenzije parkirališnih mjesta mijenjale u posljednjih 10-20 godina, s obzirom na rast prosječne veličine automobila te postoje li projekti u tijeku odnosno planiraju li u budućnosti povećavati dimenzije parkirnih mjesta, iz kabineta gradonačelnika Splita odgovaraju da se dimenzije parkirališnih mjesta u posljednjih 10-ak godina nisu značajno mijenjale na postojećim parkiralištima, osim na parkiralištima koja su uređivana nakon stupanja na snagu Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 92/19). U planu je usklađivanje dimenzija parkirališnih mjesta sukladno važećem Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 92/19) do 31. prosinca 2029. godine. Usklađivanje postojećih dimenzija parkirališnih mjesta na parkiralištima koja su uređivana prije stupanja na snagu važećeg Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 92/19) dovest će do smanjenja parkirališnih kapaciteta od 10 do 20%, što ovisi o prostorno tehničkim elementima parkirališta i garaža, kažu iz kabineta gradonačelnika Splita. Broj prigovora vezanih za dimenzije parkirnih mjesta u Splitu je zanemariv te nemaju podatke vezane za oštećenja nastala na vozilima zbog skučenog prostora. Prioritet im je osigurati parkirališne prostore koji će osigurati bolju protočnost i povećati sigurnost i udobnost parkiranja, a što se postiže većim dimenzijama parkirnih mjesta.
Iz Rijeke plus d.o.o. kažu kako su parkirna mjesta na području grada Rijeke označena sukladno izrađenim elaboratima te je veći broj parkirnih mjesta na području grada Rijeke iscrtan prije više godina u skladu s tada važećim zakonskim odredbama te donesenim Pravilnicima. Na prostoru grada Rijeke, u starijim jezgrama, nema dozvoljenog parkiranja jer su to lokacije pješačke zone. Iscrtavanjem parkirnih mjesta u širini u kojoj građani ponekad predlažu (2,70-2,80 metara) ukida se veći broj postojećih parkirnih mjesta na pojedinom području što dovodi do negodovanja jer se neminovno smanjuje broj parkirnih mjesta. Slažu se s konstatacijama građana kako bi parkirna mjesta trebala biti obilježena u većoj širini (minimalno 2,70 m), gledajući današnje sve veće dimenzije osobnih vozila, a istome se i udovoljava na onim pozicijama gdje prostorni uvjeti to dopuštaju, prvenstveno pri izgradnji novih prometnica. Dodaju da će svi daljnji projekti biti u skladu s važećim Pravilnicima i prostornim uvjetima lokacije, a pritužbe korisnika vezane uz premala parkirna mjesta su minimalne i uglavnom se svode na pojedine primjedbe građana, svega dva do tri puta godišnje. Procjenjuju da bi se povećanjem parkirnih dimenzija broj parkirnih mjesta smanjio za minimalno 30%, što primarno ne dovodi u pitanje prihode već negodovanje građana, posebice stanara na području užeg ili šireg centra grada. Podatke o oštećenjima vozila zbog eventualne skučenosti ne posjeduju.
Na području grada Rijeke postoje elektropunionice i ta su mjesta ovisno o lokaciji standardnih dimenzija 2,50 x 5,00 metara odnosno gdje lokacija dopušta širina je i do 3 metra. Mjesta za osobe s invaliditetom također se označavaju sukladno Pravilniku, vodeći računa o tehničkim uvjetima svake pojedine lokacije. Mjesta za dostavu označavaju se sukladno izrađenim prometnim elaboratima, standardnih mjera minimalno 2,20 x 5,50 metara (uzdužno parkiranje) ili mjesta širine 2,50 do 3,00 metra kako bi se omogućilo otvaranje stražnjih vrata za utovar kod kosog parkirnog mjesta za dostavu.
U gradu Rijeci kao i u drugim većim gradovima nedostaje određen broj parkirnih mjesta, prvenstveno radi naglog porasta stupnja motorizacije odnosno uporabe automobila. U ovom trenutku na području grada Rijeke postoji 6300 parkirnih mjesta pod naplatom te parkirna mjesta drugih upravitelja, uz oko 4300 parkirnih mjesta koja nisu pod naplatom (stambene zone, tj. kvartovi).
Generalni je zaključak kako širenje parkirališnih mjesta u RH nije jednostavno rješenje jer se time smanjuje ukupan broj mjesta, povećava se problem parkiranja u centrima gradova dok gradovi istodobno pokušavaju smanjiti ovisnost o automobilima. Iako su parkirališna mjesta u Hrvatskoj formalno usklađena s važećim pravilnicima, stvarnost na terenu pokazuje da su brojna mjesta projektirana u vrijeme kada su automobili bili znatno manji nego danas. Rast popularnosti SUV modela, veće dimenzije modernih vozila i sve veći broj automobila na cestama doveli su do toga da vozači često imaju osjećaj kako parkiraju “na centimetar”. Jedan od važnijih izazova modernog urbanog planiranja je pronalazak ravnoteže između komfora, sigurnosti i dostupnosti parkirnih kapaciteta. Stoga će buduća rješenja morati uključivati ne samo prilagodbu dimenzija parkirališta već i promišljanje o tome koliko prostora gradovi dugoročno mogu prepustiti automobilima.
