Na suncu – oprez!

Koliko je danas rak kože izlječiv, koje su najčešće metode dijagnosticiranja raka kože i koliko je važno rano otkrivanje za ishod bolesti. Melanom otkriven u početnoj fazi ima vrlo visoku stopu preživljenja, dok uznapredovali stadiji nose znatno ozbiljniju prognozu

Rak kože danas je jedan od najčešćih oblika zloćudnih bolesti, no zahvaljujući napretku medicine i sve boljoj dijagnostici mnogi se oblici mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Posebno zabrinjava činjenica što broj oboljelih posljednjih godina raste, što stručnjaci povezuju s pretjeranim izlaganjem UV zračenju, starenjem populacije i nedovoljnom zaštitom kože tijekom ljetnih mjeseci. Iako se upozorenja o opasnostima sunčanja redovito ponavljaju, mnogi građani i dalje zanemaruju prve promjene na koži koje mogu upućivati na razvoj bolesti. Pravodobno prepoznavanje sumnjivih madeža, rana ili promjena u pigmentaciji često igra ključnu ulogu u uspješnosti liječenja i konačnom ishodu bolesti. Upravo zato stručnjaci posebno ističu važnost prevencije, redovitih dermatoloških pregleda i odgovornog ponašanja na suncu, osobito uoči ljetne sezone.

Iako se rak kože češće javlja u starijoj životnoj dobi, liječnici upozoravaju kako se melanom posljednjih godina sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba, ponajviše zbog intenzivnog izlaganja UV zračenju i promjena životnih navika. Dermatolozi ističu kako preventivni pregledi mogu otkriti promjene na koži i prije nego što postanu vidljive ili opasne za pacijenta.

Koliko je danas rak kože izlječiv, ovisno o vrsti i stadiju bolesti, te koji su ključni faktori koji utječu na uspješnost liječenja pitali smo doc. dr. sc. Dubravku Vuković, dr. med., predstojnicu Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Split.

– Rak kože danas je u velikom broju slučajeva vrlo uspješno izlječiv, osobito ako se otkrije u ranom stadiju. Najčešći oblici, poput bazocelularnog i planocelularnog karcinoma, imaju vrlo visoku stopu izlječenja kad se pravovremeno dijagnosticiraju i kirurški uklone. Melanom je agresivniji oblik raka kože, ali i kod njega rano otkrivanje značajno povećava mogućnost potpunog izlječenja. Ključni faktori uspješnosti liječenja su: rana dijagnoza, dubina i proširenost tumora, tip raka kože, lokalizacija promjene, dob i opće zdravstveno stanje pacijenta te pravodobno započinjanje terapije. Danas, osim kirurškog liječenja, imamo na raspolaganju i suvremene metode poput imunoterapije i ciljane terapije koje su značajno poboljšale ishode liječenja uznapredovalog melanoma.

Osnovu dijagnostike raka kože čini dermatološki pregled kože, uz dermatoskopiju – neinvazivnu metodu kojom se detaljno analiziraju pigmentne i druge kožne promjene.

– Ako postoji sumnja na malignu promjenu radi se biopsija ili potpuno uklanjanje promjene uz patohistološku analizu, koja daje konačnu dijagnozu – kaže doc. dr. sc. Dubravka Vuković, dr. med. te dodaje kako kod melanoma i drugih uznapredovalih tumora mogu biti potrebne dodatne pretrage poput ultrazvuka limfnih čvorova, CT-a ili PET/CT-a.

Rano otkrivanje presudno je za ishod bolesti. Primjerice, melanom otkriven u početnoj fazi ima vrlo visoku stopu preživljenja, dok uznapredovali stadiji nose znatno ozbiljniju prognozu. Upravo zato se naglašava važnost redovitih pregleda kože i samopregleda.

Posljednjih se godina bilježi kontinuiran porast broja oboljelih od raka kože, osobito melanoma koji je trenutačno na 6. mjestu po zastupljenosti karcinoma u Republici Hrvatskoj, kod muškaraca i žena. Taj trend prisutan je globalno, ali i u Hrvatskoj, ističe doc. dr. sc. Dubravka Vuković, dr. med., a među glavnim razlozima porasta broja oboljelih od raka kože je pretjerano izlaganje UV zračenju, osobito tijekom ljetnih mjeseci, kad građani provode više vremena na suncu. Problem dodatno povećava učestalo sunčanje bez adekvatne zaštite, pri čemu mnogi i dalje zanemaruju korištenje krema sa zaštitnim faktorom, zaštitne odjeće i izbjegavanje sunca u najopasnijem dijelu dana. Rizik od razvoja raka kože povezuje se i s korištenjem solarija jer umjetno UV zračenje može ozbiljno oštetiti kožu i povećati mogućnost razvoja malignih promjena. Na statistike utječe i starenje populacije zato što se oštećenja kože uzrokovana UV zračenjem nakupljaju tijekom godina te se bolest češće javlja u starijoj životnoj dobi. Stručnjaci upozoravaju i na promjene životnih navika, poput sve češćih putovanja u sunčane krajeve i provođenja slobodnog vremena na otvorenom, a to povećava ukupnu izloženost sunčevim zrakama. Istodobno, veća svijest građana o važnosti pregleda kože i češće dijagnosticiranje također pridonose većem broju evidentiranih slučajeva raka kože u posljednjih nekoliko godina.

– Posebno zabrinjava činjenica što mnogi još podcjenjuju štetnost UV zračenja, osobito tijekom djetinjstva i adolescencije, kad opekline od sunca mogu značajno povećati rizik razvoja melanoma kasnije u životu – upozorava doc. dr. sc. Dubravka Vuković, dr. med.

Građani često zanemaruju promjene na koži koje mogu biti rani znak razvoja raka kože. Posebno se to odnosi na madeže koji mijenjaju oblik, veličinu ili boju, iako upravo takve promjene zahtijevaju što raniji dermatološki pregled. Često se ignoriraju i ranice koje ne zacjeljuju kroz uobičajeno vrijeme, a to može upućivati na ozbiljnije patološke procese u koži. Zabrinjava i pojava krastica koje povremeno krvare, a mnogi ih pogrešno pripisuju bezazlenim ozljedama ili iritacijama. Liječnici ističu da i nove pigmentirane promjene koje se pojavljuju u odrasloj dobi, kao i crvene ili ljuskave promjene koje traju mjesecima ne bi smjele biti zanemarene te zahtijevaju stručnu procjenu.

Kod melanoma doc. dr. sc. Dubravka Vuković, dr. med. posebno upozorava na tzv. ABCDE pravilo:

– A – asimetrija, B – nepravilni rubovi, C – neujednačena boja, D – promjer veći od 6 mm i E – evolucija, odnosno promjena izgleda.

Kad ići dermatologu

Svaka promjena koja odstupa od ostalih madeža ili se s vremenom mijenja razlog je za pregled dermatologa. Prevencija je izuzetno važna i često vrlo učinkovita, a građanima se savjetuje izbjegavanje sunca između 10 i 17 sati, redovito korištenje krema sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili 50, ponovno nanošenje zaštite svaka dva sata i nakon kupanja, nošenje šešira, sunčanih naočala i zaštitne odjeće, izbjegavanje solarija, posebna zaštita djece od UV zračenja. Bitno je ići na redovite dermatološke preglede kože, osobito kod osoba s mnogo madeža ili pozitivnom obiteljskom anamnezom. Doc. dr. sc. Dubravka Vuković, dr. med. naglašava kako zdravo ponašanje na suncu ne znači potpuno izbjegavanje boravka na otvorenom, nego odgovorno i pravilno izlaganje UV zračenju. Nekoliko minuta posvećenih samopregledu kože ili preventivnom dermatološkom pregledu može doslovno spasiti život.