Europska tijela poticat će se na kupnju više domaćih dobara i usluga pri trošenju javnog novca, u sklopu najnovijih nastojanja Europske unije da se suprotstavi gospodarskoj moći Kine. U okviru daljnjih mjera politike „Kupujmo europsko”, Europska komisija u srijedu je objavila prijedloge za temeljitu reviziju pravila EU o javnoj nabavi.
Nacionalna tijela i javne ustanove, poput škola i bolnica, poticat će se na kupnju robe i usluga proizvedenih u Europi, no za razliku od ranijih planova za promicanje domaćih tehnologija za čistu energiju neće biti obvezujućih kvota za proizvode s oznakom „Proizvedeno u Europi”.
Dužnosnici u Bruxellesu zabrinuti su jer mnoge javne agencije smatraju da ih postojeća pravila EU-a obvezuju na odabir najjeftinije ponude pri trošenju javnog novca, što može dovesti do toga da ugovor dobije tvrtka izvan Europe. Glavni dužnosnik Europske komisije zadužen za industrijsku politiku, Stéphane Séjourné, izjavio je novinarima da će ta uredba kupcima iz javnog sektora pružiti veću pravnu sigurnost i jasnoću u pogledu nabave robe i usluga proizvedenih u Europi.
Prema procjenama dužnosnika EU, javna nabava čini 15 % bruto domaćeg proizvoda Unije, odnosno oko 2,6 bilijuna eura godišnje, a u Bruxellesu se smatra nedovoljno iskorištenim mehanizmom koji Washington i Peking već koriste za potporu svojim domaćim tvrtkama. Nova pravila obvezat će javne naručitelje da veći naglasak stave na kvalitetu i kriterije poput ekološke održivosti i lokalnih opskrbnih lanaca, umjesto da se odlučuju isključivo za najjeftiniju ponudu. Prema predloženim pravilima, javne agencije bit će obvezne pridati kvaliteti utjecaj od najmanje 30 % pri sastavljanju uvjeta za dodjelu ugovora ili obrazložiti zašto su odlučile zanemariti taj pokazatelj.
Za ugovore koji zahtijevaju velik udio ljudskog rada kvaliteta će nositi najmanje 50 % utjecaja, što znači da naručitelji pri dodjeli ugovora moraju voditi računa o osiguravanju dostojanstvenih radnih mjesta, a ne samo o najnižoj cijeni.
Stéphane Séjourné, povjerenik za industrijske politike EU, se nada da će ti prijedlozi potaknuti veći demokratski nadzor nad trošenjem javnog novca od strane lokalnih vlasti.
– Neće biti krivnja Europske komisije ako naručitelji daju prednost kineskim autobusima pred europskima jer… [nacrt uredbe] pruža sve mogućnosti da se prednost da europskim autobusima.
Bruxelles je zabrinut zbog prodora Pekinga na europska tržišta prometa i infrastrukture, posebice kada je riječ o kineskim tvrtkama koje koriste državne subvencije, što ih čini jeftinijima od europskih alternativa.
Europska komisija je u travnju spriječila kinesku tvrtku specijaliziranu za željeznička vozila da se pridruži konzorciju za izgradnju nove linije podzemne željeznice u Lisabonu, nakon što je istragom utvrđeno da je tvrtka primala državne subvencije koje su joj osigurale nepoštenu konkurentsku prednost. Prošle je godine Bruxelles pokrenuo istragu protiv kineske tvrtke za sigurnosnu opremu Nuctech, koja europskim zračnim i morskim lukama isporučuje sigurnosne skenere. Dužnosnici EU-a sumnjaju da je tvrtka imala koristi od subvencija i poreznih olakšica koje su joj dale nepoštenu prednost na europskom tržištu, premda istraga još nije rezultirala konačnim zaključcima.
Séjourné, blizak saveznik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se dugo zalaže za davanje prednosti europskim proizvodima, izjavio je da bi trošenje javnog novca na robu proizvedenu u Europi trebalo postati dio javne rasprave i pitanja odgovornosti. Nacrt uredbe, čiji je cilj i radikalno pojednostavniti pravila spajanjem triju zakona u jedan, moraju usvojiti Europski parlament i ministri EU-a prije nego što stupi na snagu. Vjerojatno će pretrpjeti izmjene tijekom zakonodavnog postupka.
Séjourné također predvodi inicijativu da se pravila o prednosti proizvoda proizvedenih u Europi primjenjuju na javnu nabavu proizvoda povezanih s obnovljivim izvorima energije i električnih automobila u okviru Zakona o industrijskom ubrzanju (IAA). Taj zakon, koji će zastupnici u Europskom parlamentu i ministri vjerojatno također izmijeniti, predstavlja zaokret za Bruxelles, koji je dugo bio uporište otvorenih tržišta, piše The Guardian.
