Slovenija je u 2025. godini, zbog velikih radova na autocestama, donijela mjeru kojom je vlasnicima godišnjih e-vinjeta omogućeno dodatna četiri mjeseca korištenja autocesta bez nove naplate. Što vozač zapravo plaća kada plati naknadu za korištenja autoceste? Plaća li nesmetano putovanje određenom dionicom ili plaća pravo korištenja cijele mreže, neovisno o tome kakvi se uvjeti na njoj trenutačno događaju? Iz slovenskog DARS-a kažu da je Slovenija prošle godine napravila iznimku. Vlada Republike Slovenije, na prijedlog Ministarstva infrastrukture, donijela je interventnu mjeru koju je potom odobrila Državna skupština. Sve godišnje e-vinjete koje su vrijedile 1. prosinca 2025. automatski su produljene za četiri mjeseca, računajući od njihovog izvornog datuma isteka.
Mjera nije zahtijevala nikakav zahtjev korisnika. Produljenje je provedeno automatski, a odnosilo se na sve razrede cestarine, odnosno vozila kategorija 1, 2A i 2B, neovisno o tome u kojoj su državi registrirana. Važno je naglasiti da se mjera odnosila isključivo na godišnje e-vinjete. Tjedne i mjesečne vinjete nisu bile produljene.
Slovenija nije donijela odluku o produljenju, a treba naglasiti kako prošlogodišnje produljenje nije bilo odluka DARS-a nego zakonska mjera donesena na prijedlog Ministarstva infrastrukture. Ako bi se nešto slično ponovilo i za to bi bila potrebna odluka nadležnih državnih tijela i odgovarajuća zakonska osnova.
Podaci o prodaji e-vinjeta pokazuju koliko je ta mjera imala konkretan učinak. U prvoj polovici 2026. godine u Sloveniji je prodano 3,35 milijuna e-vinjeta, odnosno 502.100 manje nego u istom razdoblju 2025. godine. DARS navodi da je glavni razlog upravo četveromjesečno produljenje godišnjih e-vinjeta, zbog čega se razdoblje u kojem je prethodne godine prodano najviše godišnjih vinjeta pomaknulo s veljače na početak lipnja.
Na prodaju su, prema DARS-u, dodatno utjecali radovi na autocestama, zagušenja i preusmjeravanje dijela prometa na alternativne pravce, ali i činjenica da su dionice H5 i H6 izuzete iz sustava naplate e-vinjetama. Dio turističkog prometa, smatraju u DARS-u, mogao je biti preusmjeren i prema drugim destinacijama.
Hrvatske autoceste (HAC) upravljaju s 1159,5 kilometara autocesta, a održavanje tako velike mreže zahtijeva stalne radove. HAC navodi da je u posljednjih pet godina u izvanredno održavanje autocesta i objekata uloženo više od 220 milijuna eura. Obnova kolnika, sanacija usjeka i odvodnje, radovi na elektro i strojarskoj opremi te drugi zahvati nužni su za sigurnost i dugoročnu funkcionalnost mreže.
No kada se pitanje postavi iz perspektive vozača, odgovor je vrlo jasan: u Hrvatskoj trenutno nema mehanizma kojim bi se cestarina umanjila zbog radova ili otežanih uvjeta vožnje. Prema odgovoru HAC-a važeći Pravilnik o cestarini, Opći uvjeti korištenja i drugi propisi ne predviđaju besplatan prolaz niti umanjenje cestarine zbog radova, zastoja izazvanih nesrećama ili drugih otežanih uvjeta vožnje. Cestarina se, objašnjavaju Hrvatske autoceste, ne naplaćuje samo kao naknada za trenutnu protočnost određene dionice nego predstavlja doprinos održavanju i razvoju cjelokupne autocestovne infrastrukture.
To je važna razlika između hrvatskog i slovenskog pristupa. Slovenija je prošle godine posebnim zakonom odlučila napraviti jednokratnu kompenzaciju vlasnicima godišnjih vinjeta, dok Hrvatska takav model nema. U Hrvatskoj se od korisnika i dalje naplaćuje puna cestarina, neovisno o tome prolazi li autocestom bez većih problema ili nailazi na radove, suženja i smanjene brzine.
Pritom HAC naglašava da radovi nisu sami sebi svrha. Velik dio infrastrukture mora se obnavljati upravo zato da bi autoceste dugoročno ostale sigurne i funkcionalne. Iz HAC-a podsjećaju i da je Hrvatska izrazito turistička zemlja te da više od 80 posto gostiju dolazi cestovnim putem. Zbog toga se, navode, veći zahvati tijekom ljetne sezone nastoje izbjegavati kada god je to moguće.
