Važna misija Hrvatskog autokluba je sigurnost cestovnog prometa, pa ja sasvim logično da je u Hrvatskoj nositelj EuroRAP projekta, koji na stručnim osnovama procjenjuje kvalitetu cesta i daje konkretne savjete za njihovo poboljšanje. U suradnji sa stručnim partnerom, Fakultetom prometnih znanosti, i Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa obrađen je veći dio cestovne mreže, a stručnjaci s FPZ-a na čelu s dr. sc. Markom Ševrovićem sad su se pozabavili i autocestom A3, odnosno dionicom od naplatnih postaja Zagreb istok do Lipovca.
Inspekcija cestovne mreže na području Republike Hrvatske provodi se na temelju EuroRAP/iRAP metodologije. EuroRAP/iRAP SRS metodologija uključuje inspekciju relevantnih elemenata cestovne mreže, pri čemu se na temelju prikupljenih podataka ocjenjuje postojeća razina rizika s kojom se pojedini sudionici susreću prilikom korištenja cestovne infrastrukture. Na temelju utvrđenih razina rizika utvrđuju se i potencijalna smanjenja broja prometnih nesreća na pojedinim segmentima promatrane cestovne mreže uzevši u obzir raspoloživa novčana sredstva. Za potrebe inspekcije i ocjenjivanja cestovne mreže primjenjuju se najnovije aplikacije i alati razvijeni od strane Međunarodnog programa za ocjenu sigurnosti cesta iRAP (engl. International Road Assessment Programme) i Fakulteta prometnih znanosti. iRAP organizacija služi kao potpora državama i financijskim institucijama diljem svijeta tijekom UN-ova desetljeća aktivnosti. Na temelju provedene inspekcije i ocjenjivanja razine sigurnosti cestovne mreže dobivaju se geografske koordinate lokacija i dionica na kojima je potrebno provesti određene mjere sanacije kako bi se postojeća razina sigurnosti podigla na zadovoljavajuću razinu.
Početkom 2005. godine Hrvatski autoklub postao je punopravni član EuroRAP udruge, u to vrijeme kao jedini nacionalni autoklub države koja nije članica EU. Fakultet prometnih znanosti kao tehnički partner EuroRAP-a i HAK-a nositelj je licence za provođenje inspekcija prema EuroRAP protokolima. Ovaj izvještaj prikazuje utvrđene razine rizika na odabranim dionicama autoceste A3 (NP Zagreb istok – Lipovac) u Republici Hrvatskoj. Na temelju EuroRAP/iRAP SRS (engl. Star Rating Score) metodologije utvrđene su razine rizika na odabranim dionicama autoceste A3 (od naplatne postaje Zagreb istok do granice s Republikom Srbijom – Lipovac) ukupne dužine 502 km. Inspekcija i kodiranje promatrane cestovne mreže te analiza i utvrđivanje razina rizika provedena je od strane Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, akreditiranog pružatelja usluge prema EuroRAP/iRAP metodologiji.
Prvi korak EuroRAP/iRAP SRS metodologije podrazumijeva provođenje inspekcije, odnosno snimanja promatrane cestovne mreže, pri čemu je potrebno izraditi videozapise svih relevantnih elemenata cestovne infrastrukture koji utječu na razinu prometne sigurnosti. Na temelju kodiranja i analize videozapisa utvrđuju se kvantitativne vrijednosti razine rizika kojemu su izloženi cestovni korisnici prilikom korištenja promatranih dionica cestovne mreže. Dobivene ocjene rizika pokazuju postojeću razinu prometne sigurnosti na promatranim dionicama cestovne mreže na SRS ljestvici rizika (razina rizika označava se s brojem zvjezdica, od 1 do 5, pri čemu ocjena od 1 zvjezdice predstavlja najvišu razinu rizika, dok ocjena od 5 zvjezdica označava najnižu razinu rizika). Na temelju navedene kvantifikacije razina rizika moguće je odrediti optimalni plan za provođenje mjera sanacije na temelju kojeg će se poboljšati postojeća razina sigurnosti promatrane cestovne mreže.
Ocjena A3 za vozače i putnike u vozilu: sve dionice su ili žute (tri zvjezdice) ili crvene (svega dvije zvjezdice)
Autocesta A3 (Bregana – Zagreb – Lipovac), dužine 307 km, dio je X. Paneuropskog prometnog koridora, kojom se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza između zapadne i jugoistočne Europe te Bliskog istoka i Azije. U europskoj mreži cesta nosi oznaku E-70. Na području Republike Hrvatske, trasa autoceste A3 pruža se smjerom zapad – istok i pripada posavskom cestovnom pravcu (Bregana – Zagreb – Lipovac). Predstavlja stratešku pretpostavku za razvoj gospodarstva u najširem smislu, od oživljavanja cijele privrede do prihvata i provođenja tranzitnog prometa. Autocesta A3 (Bregana – Zagreb – Lipovac) prometno je najopterećenija autocesta u Republici Hrvatskoj.
Na odabranim dionicama autoceste A3 (NP Zagreb istok – Lipovac), opasni objekti s lijeve i desne strane ceste zabilježeni su na ukupno 232.66 km (oko 46%) trase, najčešće na udaljenosti između 0 i 1 metar te 1 i 5 metara od ruba ceste. Opasni objekti prvenstveno uključuju neadekvatno zaštićene početne i završne elemente odbojnih ograda, drveće i stupove promjera većeg od 10 cm, visoke nasipe te duboke odvodne kanale uz cestu. Za potrebe analize sigurnosti odabranih dionica autoceste A3 prema EuroRAP/iRAP SRS metodologiji, provedena je inspekcija 502 km ceste (po 251 km u smjeru Lipovca i potom povratno u smjeru Zagreba), pri čemu je utvrđeno da 93% pregledane trase ceste prolazi kroz ruralno/nenaseljeno područje, dok se preostalih 7% nalazi na području naselja i gradova.
EuroRAP zvjezdicama ocjenjuje ceste po više parametara. Jedan od njih je opasnost za vozača i putnike u automobilu. Tu je na 188 kilometara ili 37,47% promatrane autoceste ocjena svega dvije zvjezdice, što je zabrinjavajuće, a na 62,53 posto ili 313 kilometara dionica ocjena je prolaznih tri zvjezdice. Nažalost, dionica (gledaju se odsječci od dva kilometra) s četiri i pet zvjezdica nema. Sigurnost motociklista je još ugroženija, s 84 posto dionica ocjenjenih sa samo dvije zvjezdice, a skoro 16 posto s tri zvjezdice.
S desne strane nema ograde, a u blizini je i opasan jarak
Na promatranim dionicama autoceste A3, zabilježeni opasni objekti s lijeve strane (strana vozača) uključuju nezaštićene početne i završne elemente zaštitnih odbojnih ograda (oko 1% promatrane trase), čvrste objekte/most ili zgradu uz cestu (<1% trase) te lomljive objekte/konstrukcije ili građevine uz cestu (<1% trase). Lijeva strana promatranih dionica autoceste A3 adekvatno je zaštićena s postojećim metalnim zaštitnim odbojnim ogradama i betonskim zaštitnim odbojnim ogradama tipa New Jersey na oko 99% pregledane trase ceste. S desne strane promatranih dionica autoceste (strana suvozača), zabilježeni opasni objekti uključuju: nezaštićene početne i završne elemente zaštitnih odbojnih ograda (20% promatrane trase), duboke odvodne kanale (10% promatrane trase), stabla promjera većeg od 10 cm (8% promatrane trase), visoke nasipe (oko 6% trase), nezaštićene metalne i drvene rasvjetne stupove i stupove vertikalne prometne signalizacije promjera većeg od 10 cm (1% promatrane trase), lomljive objekte/konstrukcije ili građevine (oko 1% trase), uzlazne nagibe uz cestu (<1% trase) te čvrste objekte/most ili zgrada uz cestu (<1% trase). Desna strana promatranih dionica autoceste A3 adekvatno je zaštićena s postojećim metalnim zaštitnim odbojnim ogradama na oko 22% pregledane trase. Statistička analiza kodiranih cestovnih segmenata pokazuje da su na velikom dijelu trase autoceste A3, zbog povoljnih karakteristika terena, troškovi eventualnih većih rekonstrukcija i nadogradnje postojeće prometne infrastrukture niski (na oko 86% promatrane trase). S druge strane, troškovi provođenja većih rekonstrukcija i nadogradnje ceste procijenjeni su kao srednji ili niski na relativno malom dijelu (oko 14%) trase autoceste.
Nepotreban prekid u ogradi na jednome mjestu
Analizom promatranih dionica autoceste A3 utvrđeno je da se uzduž obje strane ceste pojavljuju nedostaci u načinu postavljanja zaštitne odbojne ograde. Veliki problem predstavljaju mjesta na kojima završni elementi odbojne ograde nisu adekvatno zaštićeni u slučaju naleta vozila. Uočeno je da se završni elementi odbojne ograde na otvorenim dionicama autocesta, na početku i na kraju, izvode kosim spuštanjem branika dužine 12 metara, poniranjem, ukapanjem i sidrenjem u tlo, s poluokruglim završnim elementom. U slučajevima kad se ne može izvesti kosi završetak, zaštitna odbojna ograda završava se polukružnim završnim elementima. Također, na promatranoj cesti uočen je i problem prekida u zaštitnim odbojnim ogradama. Početak, kao i kraj takvih prekida izveden je naglim završecima, zbog čega zaštitna odbojna ograda ne samo da gubi svoju funkciju da preuzme dio energije sudara i vrati vozilo na kolnik, nego i povećava opasnost od smrtnih posljedica. Uz to, dužina takvih prekida je i vrlo kratka (0,5 – 1 m) te zbog toga povećavaju posljedice nesreće u slučaju uleta vozila u takav prekid jer vozilo može zaglaviti u prekidu ili se podvući pod odbojnu ogradu. Na pojedinim mjestima postojeću zaštitnu odbojnu ogradu potrebno je produžiti radi sprečavanja slijetanja vozila s ceste.
Poseban problem predstavljaju visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda nije postavljena na način da pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste. Ovakav tip opasnog mjesta potrebno je sanirati postavljanjem zaštitne odbojne ograde radi sprečavanja slijetanja vozila s ceste. Zaštitnu odbojnu ogradu potrebno je postaviti na takav način da prilikom naleta vozila spriječi slijetanje vozila s ceste i minimizira posljedice od udara vozila.
Na segmentima promatrane autoceste A3 uočeni su neadekvatno zaštićeni objekti smješteni u vrhu razdjelnog otoka trakova za ulijevanje/izlijevanje prometnih tokova na području čvorišta. U vrhu razdjelnog otoka često su smješteni prometni znakovi ili stupovi rasvjete te završni elementi odbojne ograde. Ne treba posebno napominjeati koliko je to opasno pri mogućem izlijetanju s ceste.
Na kraju, cilj EuroRAP projekta je unapređivanje cestovne mreže, odnosno povećanje sigurnosti. Za konkretne dionice autoceste A3 preporuke su izvođenje radova u vrijednosti od 217 milijuna kuna na poboljšanju sigurnosti. Čini se mnogo, ali doista nije jer se na jednu uloženu kunu generira šest kuna prihoda od smanjenja prometnih nesreća. Naprave li se sigurnosne preinake, pretpostavlja se da će u sljedećih dvadeset godina biti spiječeno 1835 nesreća s poginulim i teško ozlijeđenim osobama. Zbog toga vrijedi poslušati savjete EuroRAP projekta i treba učiniti sve kako bi se ovaj dio cestovne mreže učinio što sigurnijim.
