Javio nam se jedan član HAK-a koji se požalio na problem pogrešno naplaćene cestarine, i to zbog – krovnih nosača: čest sam korisnik autoceste Zagreb – Macelj i cestarinu plaćam pretplatnom karticom koja mi omogućuje brži prolazak kroz naplatu. Prilikom jednog od prolaska uočio sam da mi je osobno vozilo kategorizirano u višu kategoriju zbog krovnih nosača. O istom sam odmah obavijestio nadležnog djelatnika koji mi nije mogao povratiti preplaćena sredstva, nego me uputio da se javim šefu smjene na naplatnoj postaji Zaprešić. Kako bi riješio svoj problem morao sam izaći iz automobila na prometnoj autocesti i izložiti se opasnosti kako bih uopće mogao doći do djelatnika autoceste. U neformalnom razgovoru saznao sam kako je opisana situacija pogrešne kategorizacije vozila vrlo česta, osobito u zimsko doba kad veliki broj osobnih vozila nosi različite krovne nosače – rekao nam je član HAK-a.
Dodaje kako je o svemu obavijestio AZM, čiji su ga predstavnici povratno kontaktirali i, kako kaže, objasnili mu da su upoznati s problemom; No ni nakon opetovanih upita nisam dobio nikakva objašnjenja koja bi me navela na zaključak da su poduzeti bilo kakvi koraci kako bi se problem riješio. S obzirom na sve navedeno, sklon sam vjerovati kako opetovano ponavljanje opisane situacije može predstavljati eklatantni primjer obmane potrošača, osobito onih koji rijetko koriste autocestu i nisu upoznati s cijenama autoceste te se sukladno tome vrlo vjerojatno neće ni žaliti – poručuje ogorčeni član HAK.
Kako doznajemo od AZM-a, kategorizacija vozila propisana je sukladno Pravilniku o cestarini i primjenjuje se na svim autocestama u Hrvatskoj na način da na ručnim izlaznim linijama blagajnik vizualno određuje kategorizaciju vozila (te uvidom u prometnu dozvolu, ako je potrebno), a na automatskim izlaznim linijama naplatni sustav određuje kategorizaciju vozila po unaprijed određenim tehničkim parametrima koji su propisani u Pravilniku o cestarini.
– U slučaju kad vozilo zbog nadogradnje ili tehničke izmjene od strane korisnika odstupa od osobina naznačenih u prometnoj dozvoli, sukladno Pravilniku o cestarini, može doći do odstupanja prilikom automatske kategorizacije vozila – navodi u odgovorima AZM-a Nikolina Kotur, asistent uprave.
Zatražite ispravak kategorizacije
Napominju kako su na svim izlaznim linijama postavljeni zasloni na kojima je vidljiva kategorizacija vozila i pripadajuća cijena cestarine koja će se korisniku obračunati.
− Na svim automatskim izlaznim linijama pritiskom na Pomoć korisnik može komunicirati s osobljem naplate te prije plaćanja cestarine može zatražiti ispravak automatske kategorizacije vozila ako je vozilo pogrešno kategorizirano, bilo zbog tehničke pogreške sustava ili zbog korisničke nadogradnje ili tehničke izmjene na vozilu – navode u AZM-u.
AZM navodi kako se njihov korinik, u slučaju naplate pogrešnog iznosa cestarine na automatskim linijama, može žaliti na nekoliko načina.
– Odmah na naplatnoj postaji, pri čemu osoblje naplatne postaje odmah vrši povrat sredstava ako plaćanje nije obavljeno INA karticom (zbog mjesečnog računa prema korisniku) ili Smart karticom AZM-a (zbog unaprijed izdanog računa korisniku). U slučaju kad korisnik napusti naplatnu liniju, ali je još na naplatnoj postaji, povrat sredstava vrši supervizor smjene – odgovaraju u AZM-u.
Također, govore u AZM-u, povrat je moguće dobiti i naknadno.
– Žalbe zaprimljene telefonskim pozivom ili pisano, kad administracija Odjela naplate cestarine pregledom transakcija naplatnog sustava i videozapisa utvrđuje osnovanost zaprimljene žalbe. Korisniku se vraća pogrešno obračunati iznos cestarine uz mogućnost osobnog podizanja ili uplatom na IBAN račun korisnika – navode u AZM-u.
U AZM-u se ne slažu s konstatacijom člana HAK-a da ne rade ništa po pitanju rješavanja ovog problema.
– Sukladno ugovoru o koncesiji, Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o., prema unaprijed definiranom planu, izvršava sve zadane obveze koje se odnose na redovno i izvanredno održavanje, upravljanje i poboljšanje autoceste i opreme. Napominjemo da je kriva kategorizacija vozila moguća u slučaju nadogradnji i tehničkih izmjena od strane korisnika, kad dolazi do odstupanja vozila od osnovnih dimenzija naznačenih u prometnoj dozvoli – zaključuju u AZM-u.
Potaknuti ovim potencijalnim problemom, kontaktirali smo i Hrvatske autoceste (HAC) i Autocestu Rijeka – Zagreb kako bi pokušali doznati imaju li i oni sličnih slučajeva pogrešne naplate cestarine u slučaju ENC-a.
U tvrtki Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine (HAC-ONC) navode kako se na automatskim stazama naplatnih postaja pod upravljanjem HAC-a (staze predviđene za ENC korisnike, odnosno beskontaktnu naplatu) kategorizacija vozila se ne vrši putem sustava za predklasifikaciju, nego se kategorija očitava s ENC uređaja, odnosno sustav za naplatu cestarine čita kategoriju koja je kodirana na ENC uređaju prilikom kupnje.
– U skladu s navedenim, na stazama naplatnih postaja pod upravljanjem HAC-a, predviđenima za ENC korisnike/beskontaktnu naplatu, nije moguć slučaj u kojem će zbog krovnih nosača i sl. biti naplaćena cestarina za višu skupinu vozila – navode u HAC-ONC-u.
S druge strane, na naplatnim stazama pod upravljanjem društva ARZ d.d. kategorizacija vozila vrši se putem sustava za klasifikaciju vozila, bez obzira o načinu plaćanja cestarine. Objašnjavaju kako sustav za klasifikaciju vozila na temelju broja osovina i visine vozila utvrđuje i svrstava vozilo u pripadajuću skupinu sukladno parametrima i tehničkim karakteristikama (broj osovina, dimenzija vozila/visina, maksimalno dopuštena masa i vrsta vozila), kako je to propisano Pravilnikom o cestarini.
– S obzirom na to da sustav klasifikacije optičkim senzorima detektira visinu vozila na stazi, a jedan od parametara za klasifikaciju vozila je sama visina vozila (I. skupina vozila uključuje vozila s dvije osovine i visine vozila do 190 cm), logično je da će u slučajevima u kojima zbog krovnih nosača, krovnih kutija, bicikala i sl. optički čitači utvrditi veću visinu vozila od one navedene u prometnoj dozvoli ili odgovarajućoj ispravi. Istodobno, takva utvrđena visina vozila, sukladno Pravilniku o cestarini, vozilo svrstava u višu skupinu te dolazi do naplate cestarine sukladno utvrđenoj višoj skupini. Dakle, ne radi se o neispravnom radu sustava za klasifikaciju, nego o njegovim tehnološkim karakteristikama – navode u odgovoru.
Zaprimili 852 pritužbe
Na pitanje koliko su u prošloj godini imali takvih slučajeva, u HAC-ONC-u odgovaraju:
– Bitno je naglasiti da se propisanim procedurama evidentiraju svi prigovori korisnika, bez obzira na to radi li se o naplati cestarine, radovima na autocesti ili prigovora na ponašanje samih djelatnika. Svaki prigovor je zabilježen i rješava se sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. U 2016. godini, na primjer, na autocestama pod upravljanjem oba upravitelja zabilježen je promet od 60,161.999 vozila, a zaprimljene su samo 852 pritužbe koje se odnose na pogrešno naplaćenu skupinu vozila, što čini 0,014 ‰ (promila) od ukupnih transakcija.
Pritom napominju kako se ne vodi posebna evidencija o broju pritužbi koje se odnose baš na preplaćenu cestarinu zbog krovnih nosača.
Navode kako je korisniku kojem se dogodi pogrešno naplaćena cestarina po bilo kojoj osnovi ili koji želi izraziti nezadovoljstvo pruženom uslugom iz bilo kojeg razloga, sukladno internim aktima i zakonu, omogućeno podnošenje prigovora, i to: telefonskim pozivom na besplatne brojeve telefona 0800 0422 ili 0800 0111, upućivanjem e-maila na adrese: reklamacije@arz.hr, info-naplata@hac.hr ili info@hac-onc.hr. Neovisno na koju adresu korisnik pošalje prigovor, isti će biti riješen i bez obzira na to čiju je dionicu koristio, čiji ENC uređaj posjeduje itd.
Također, korisnik se može žaliti i popunjavanjem propisanog obrasca u prodajnim uredima upravitelja i na naplatnim postajama.
– Korisnike se, između ostalog, i zbog njihove osobne sigurnosti ne potiče da se kreću naplatnom postajom jer se prigovor na pogrešno naplaćenu cestarinu ne mora iznijeti odmah i usmeno, nego je predviđeno da se isti podnose naknadno. Povrat novčanih sredstava nije moguće dobiti na licu mjesta, nego se prigovor rješava u nadležnom odjelu, pri čemu se vrše provjere okolnosti naplate cestarine te potom pozitivno ili negativno rješava prigovor. Korisnik, ovisno o načinu dostave prigovora, zaprima i odgovor, a povrat se vrši na najučinkovitiji mogući način, npr. povrat na račun ENC uređaja, odnosno bankovne ili debitne kartice kojom je plaćena cestarina – navode u HAC-ONC-
Na pitanje radi li se išta po pitanju rješavanja tog problema, u HAC-ONC-u još jednom napominju kako na stazama naplatnih postaja pod upravljanjem HAC-a, predviđenima za ENC korisnike, odnosno beskontaktnu naplatu, nije moguć slučaj u kojem će zbog krovnih nosača i sl. biti naplaćena cestarina za višu skupinu vozila, dok ARZ odgovara kako na dionicama autoceste koje su pod njihovim upravljanjem pokušavaju iznaći tehničko rješenje koje bi značajno smanjilo pogrešnu klasifikaciju vozila.
Razlog za vinjete
Sad se ponovno postavlja pitanje vinjeta i zašto ih Hrvatska uporno odbija uvesti. Jer osim kilometarskih gužvi kojima svjedočimo gotovo svakoga dana tijekom turističke sezone, vinjete bi iskorijenile i ovakve moguće probleme. Naime, kad se kupuje vinjeta, ona se odmah uzima sukladno klasifikaciji vozila te stoga i nisu moguće nikakve nepravilnosti. Naravno, osim u slučaju kad vozač sam, namjerno ili ne, kupi krivu vinjetu. No i to je iznimna rijetkost, s obzirom na to da su vinjete u Europi prilično jeftinije od naših cestarina.
Tako, primjerice, u Austriji 10-dnevna vinjeta za osobni automobil do 3,5 tona, bez obzira na visinu, s ili bez prikolice stoji 5,10 eura, a ona koja traje puna dva mjeseca stoji 25,90 eura. U Bugarskoj, pak, jednodnevna vinjeta za osobni automobil do 3,5 tona je – besplatna, dok se ona 7-dnevna mora platiti svega 8 eura. Nadalje, u Češkoj vozači osobnih vozila do 3,5 tona s ili bez prikolice 10- dnevnu vinjetu plaćaju 11,50 eura. Visina automobila se ni u Češkoj ni u Bugarskoj ne gleda. Slično je i u Rumunjskoj, gdje se gleda samo težina vozila, pa tako osobna vozila do 3,5 tona plaćaju 3 eura jednodnevnu i 7 eura 10-dnevnu vinjetu. Zanimljivo, jedna od rijetkih zemalja u Europi koja, pri izdavanju vinjeta, gleda i na visinu osobnog vozila je Slovenija. Slovenci, naime, naplaćuju 15 eura 7-dnevnu vinjetu osobnim vozilima do 3,5 tona i visine do 1,3 metra, a ako osobno vozilo iste težine ima veću visinu od 1,3 metra, onda istu vinjetu plaća 30 eura.
